Page 4 of 13 FirstFirst 12345678 ... LastLast
Results 31 to 40 of 123

Thread: Bosanski jezik, pravilno i nepravilno, pisanje i izgovor

  1. #31
    bh ultimativ
    Guest

    Re: Pitanja i odgovori oko gramatike i pravopisa

    Quote Originally Posted by flash
    Eh, valjda bi bio polufunkcionalan covjek.
    Pravo je cudo da sam do sad uspio prezivjet bez tvoje pomoci.

  2. #32
    veteran foruma
    Join Date
    Jun 2008
    Posts
    1,148

    Re: Pitanja i odgovori oko gramatike i pravopisa

    Pa da, razlika je u tome sto bi sa mnom, odnosno pomocu mene mogao uzivati,
    a ovako uspijevas samo prezivljavati, kao sto i sam rece.

    "Ljudi žive kao da nikada neće umrijeti, a onda umiru kao da nikada nisu živjeli."

  3. #33
    bh ultimativ
    Guest

    Re: Pitanja i odgovori oko gramatike i pravopisa

    Quote Originally Posted by flash
    Pa da, razlika je u tome sto bi sa mnom, odnosno pomocu mene mogao uzivati,
    a ovako uspijevas samo prezivljavati, kao sto i sam rece.

    flash,pomocu tebe ili s tobom?!Za mene to nije isto.

  4. #34
    moderator foruma almond eyes's Avatar
    Join Date
    Oct 2009
    Posts
    5,243

    Re: Pitanja i odgovori oko gramatike i pravopisa

    Quote Originally Posted by bh ultimativ
    Quote Originally Posted by flash
    Pa da, razlika je u tome sto bi sa mnom, odnosno pomocu mene mogao uzivati,
    a ovako uspijevas samo prezivljavati, kao sto i sam rece.

    flash,pomocu tebe ili s tobom?!Za mene to nije isto.
    Isto je,samo ne bi bilo dobro da je napisano "pomocu s tobom"
    Svako dobro djelo će biti kažnjeno,kako i dolikuje.

  5. #35
    Veteran foruma egi's Avatar
    Join Date
    May 2008
    Location
    Zemlja
    Posts
    4,869

    Bosanski jezik, pravilno i nepravilno, pisanje i izgovor

    Nepravilno - Pravilno

    absorbcija apsorpcija
    absorbiran apsorbiran
    absorbirati apsorbirati
    alibij alibi
    alinea alineja
    ansambel ansambl
    antibosanski antibosanski
    antidržavni antidržavni
    artikal artikl
    asma astma
    asmatičar astmatičar
    audicia audicija
    audiencija audijencija
    audiovizuelni audiovizualni
    avijomom avionom
    avijon avion
    avijonski avionski
    avijotransport aviotransport
    barjak bajrak
    basen bazen
    besšavne bešavne
    besšavni bešavni
    bezkamatni beskamatni
    bezkonačni beskonačni
    bezkonačno beskonačno
    bezkonačnost beskonačnost
    bezkraj beskraj
    bezkrajan beskrajan
    bezkrajni beskrajni
    bezpravan bespravan
    bezpravni bespravni
    bezpravno bespravno
    bezpredmetan bespredmetan
    bezpredmetni bespredmetni
    bezšavne bešavne
    bezšavni bešavni
    bezživotan beživotan
    bezživotno beživotno
    biblia biblija
    biblijograf bibliograf
    biblijografija bibliografija
    biblijoteka biblioteka
    biblijotekar bibliotekar
    biblijotekarka bibliotekarka
    bibliski biblijski
    bicikal bicikl
    bidem budem
    bijać Bihać
    bijaćanin Bišćanin
    bijaćanka Bišćanka
    bijesnoća bjesnoća
    bijolog biolog
    bijologija biologija
    bilansa bilanca
    bjes bijes
    blijedilo bljedilo
    bljed blijed
    board bord
    boardu bordu
    bogoto bogato
    bosnski bosanski
    bračni bračni
    brcki brdski
    brcko brdsko
    bridki britki
    brocki brodski
    brotski brodski
    brtski brdski
    brtsko brdsko
    brutoproizvod brutoproizvod
    brutto bruto
    cijelivati cjelivati
    cijepanica cjepanica
    cjediti cijediti
    cjena cijena
    cjepati cijepati
    cjepiti cijepiti
    cjepljen cijepljen
    cjepljenje cijepljenje
    copirati kopirati
    data dana
    davaoc davalac
    delavac djelatnik
    čelaqvac ćelavac
    devetnajst devetnaest
    dializa dijaliza
    diapazon dijapazon
    diapozitiv dijapozitiv
    dijeljivost djeljivost
    dijetinjast djetinjast
    direkotr direktor
    direkotra direktora
    diretkor direktor
    dobijam dobivam
    dobijati dobivati
    dobijen dobiven
    dobijeni dobiveni
    dobijenu dobivenu
    domačim domaći
    domaćina domaćin
    domaćinstvo domaćinstvo
    donešen donesen
    donešeni doneseni
    donešenog donesenog
    dospijeti dospjeti
    dršte držite
    držte držite
    dvanajst dvanaest
    dvesto dvjesto
    egzibicija ekshibicija
    egzibicionist ekshibicionist
    eksterjer eksterijer
    enterijer interijer
    expicite eksplicite
    explicitni eksplicitni
    familijaliziran familijariziran
    familijalizirati familijarizirati
    fukcija funkcija
    fukcionirati funkcionirati
    funkcia funkcija
    funkcijonira funkcionira
    goriti gorjeti
    griješka greška
    hardwer hardver
    historiski historijski
    hrvacki hrvatski
    ijonizacija ionizacija
    ijonizirati ionizirati
    ijonoziranje ioniziranje
    iliili ili-ili
    imfarkt infarkt
    imić imidž
    imperjalist imperijalist
    inače inače
    index indeks
    inekcija injekcija
    inektiran injektiran
    inektirati injektirati
    infrakt infarkt
    inperator imperator
    inperfekt imperfekt
    inperijalist imperijalist
    inpersonalan impersonalan
    inplementacija implementacija
    inplementiran implementiran
    inplementirati implementirati
    inpliciran impliciran
    inplicirati implicirati
    inplicite implicite
    inplikacija implikacija
    inport import
    inpregnacija impregnacija
    inpregniran impregniran
    inpresum impresum
    inprovizacija improvizacija
    inprovizirati improvizirati
    inserat insert
    interjer interijer
    internet Internet
    interwiev intervju
    intervjuu intervju
    intervijuirati intervjuirati
    inžinjer inženjer
    inžinjerija inženjerija
    inžinjerka inženjerka
    inžinjerov inženjerov
    inžinjerski inženjerski
    iraciojonalno iracionalno
    iraciojonalnost iracionalnost
    iridentist iredentist
    iridentizam iredentizam
    iscijedak iscjedak
    iscjediti iscijediti
    iskorjeniti iskorijeniti
    iskorjenjen iskorijenjen
    istorija historija
    istorijski historijski
    izklesan isklesan
    izklesati isklesati
    iznešen iznesen
    iznešeni izneseni
    iznjeti iznijeti
    izvežen izvezen
    izviještavati izvještavati
    izvjestiti izvijestiti
    izvodioc izvodilac
    jedanajst jedanaest
    jednaci jednaki
    Jugosloven Jugoslaven
    jugoslovenski jugoslavenski
    juli juli
    juni juni
    jutarnji jutrnji
    kabal kabel
    kadtad kad-tad
    kampovanje kampiranje
    kampovati kampirati
    karambol karanboliran
    karamboliran karambolirati
    klješta kliješta
    kodex kodeks
    komfisciran konfisciran
    komfiscirati konfiscirati
    koncepat koncept
    koncerat koncert
    konfor komfor
    konpanjon kompanjon
    konparacija komparacija
    konponenta komponenta
    konpost kompost
    kontingenat kontingent
    korjen korijen
    korjenski korijenski
    korupiran korumpiran
    kočnica kočnica
    krojti krojiti
    krščen kršten
    kučanica kućanica
    kcer kćer
    licencna licencna
    licenčni licencni
    lijeniji ljeniji
    lijepota ljepota
    litar litra
    ljepiti lijepiti
    lječiti liječiti
    makronaredba makronaredba
    manjeviše manje-više
    menaćer menadžer
    menaćerski menadžerski
    menećer menedžer
    metod metoda
    minutima minutama
    mlječni mliječni
    molioc molilac
    nadpis natpis
    nailon najlon
    narućba narudžba
    nedelja nedjelja
    nepoćudna nepoćudan
    nesumljiv nesumnjiv
    nesumljivo nesumnjivo
    netto neto
    neusaglašen neusuglašen
    neuspijo neuspio
    Njemac Nijemac
    novonastala novonastala
    novonastali novonastali
    novootvoreni novootvoreni
    novostvorena novostvorena
    novostvorena novostvoreni
    nuzarada nuzzarada
    nuzpojava nuspojava
    obaviještenje obavještenje
    obavjesni obavijesni
    obavjest obavijest
    obavještenja obavještenje
    obesčastiti obeščastiti
    obesčašćen obeščašćen
    objest obijest
    obskrba opskrba
    obskrbiti opskrbiti
    ocijena ocjena
    odcijepljenje odcjepljenje
    odhraniti othraniti
    odkaz otkaz
    odkazni otkazni
    odkloniti otkloniti
    odkopati otkopati
    odkopčati otkopčati
    odkrivati otkrivati
    odkrića odkriće
    odkuda otkuda
    odnešen odnesen
    odnešeni odneseni
    odpis otpis
    odpisan otpisan
    odvežen odvezen
    okučen okućen
    okućnica okućnica
    onesvjestiti onesvijestiti
    orjentacija orijentacija
    orjentir orijentir
    orjentiran orijentiran
    orudje oružje
    osamnajst osamnaest
    Ostrošac Ostrožac
    ostroški ostrožački
    osvjestiti osvijestiti
    osvjetliti osvijetliti
    osvješten osviješćen
    otcjepljenje odcjepljenje
    otsutni odsutni
    otšteta odšteta
    ovrhi ovrsi
    ozlijeda ozljeda
    pače pačiće
    petnajst petnaest
    pismohran pismohrana
    plijenidba pljenidba
    pobijeda pobjeda
    pobjediti pobijediti
    podjelen podijeljen
    podjeljen podijeljen
    podmladak pomladak
    podmladiti pomladiti
    podnešen podnesen
    podnešeni podneseni
    podpaliti potpaliti
    podpis potpis
    podpisati potpisati
    podpisnik potpisnik
    pogriješka pogreška
    pogrješiti pogriješiti
    porteba potreba
    poslijedica posljedica
    poslje poslije
    posljepodne poslijepodne
    potcrtan podcrtan
    potcrtati podcrtati
    potrešen potresen
    potstaknut potaknut
    potsticaj poticaj
    potsticati poticati
    pošiljaoc pošiljalac
    precjeniti precijeniti
    predata predana
    predplata pretplata
    predplatiti pretplatiti
    predplaćen pretplaćeni
    predpostaviti pretpostaviti
    predpostavka pretpostavka
    predpostavljati pretpostavljati
    predpostavljen pretpostavljen
    predpotopan pretpotopan
    predpotopni pretpotopni
    predskazati pretkazati
    pregaoc pregalac
    prelaz prijelaz
    prenešen prenesen
    prenos prijenos
    prepis prijepis
    pretskazan pretkazan
    pretskazati pretkazati
    pretskazivati pretkazivati
    pretstava predstava
    pretstavnik predstavnik
    pretstraža predstraža
    preza preže
    prezaju prežu
    primaoc primalac
    primijenjivati primjenjivati
    primjeniti primijeniti
    primjenjen primijenjen
    pripovijedka pripovijetka
    pripovjetka pripovijetka
    prjeboj prijeboj
    prjebojni prijebojni
    prjelaz prijelaz
    prjenos prijenos
    prjestolje prijestolje
    prjeteć prijeteći
    prjetnja prijetnja
    prozapadni prozapadni
    procenat procent
    procijena procjena
    prodavaoc prodavalac
    proizvaća proizvoda
    propovijednik propovjednik
    propovjed propovijed
    protha protuha
    protuustavan protuustavan
    punioc punilac
    racijonalno racionalno
    radijo radio
    radijologija radiologija
    ranodnevnica ravnodnevnica
    ranojutranji ranojutarnji
    raspodijela raspodjela
    raspodjeliti raspodijeliti
    razdjeliti razdijeliti
    razriješavati razrješavati
    razrješiti razriješiti
    rejon rajon
    rijeki rijeci
    riješiv rješiv
    rjeci rijeci
    rjeka rijeka
    ronioc ronilac
    rteči treći
    rti tri
    ručica ručica
    ručka ručka
    Sarajvo Sarajevo
    sarajski sarajevski
    saglasan suglasan
    saglasiti suglasiti
    saglasnost suglasnost
    saigra suigra
    saradnik suradnik
    saradnučki suradnički
    saraćivati suraćivati
    saučesnik suučesnik
    saučesništvo suučesništvo
    savremen suvremen
    savremeni suvremeni
    savremenik suvremenik
    savremenost suvremenost
    saživot suživot
    saživotu suživotu
    sedamnajst sedamnaest
    sedimenat sediment
    sekotr sektor
    sekotru sektoru
    sekund sekunda
    sekundima sekundama
    seks seksi
    sinhroni sinkroni
    sinhronija sinkronija
    sinhroniziran sinkroniziran
    sinhronizirati sinkronizirati
    sinhron sinkrono
    sinoč sinoć
    sinoćni sinoćnji
    skaner skener
    skanirati skenirati
    skučen skučen
    slijepoća sljepoća
    sljepiti slijepiti
    sljepljen slijepljen
    sljepo slijepo
    smijena smjena
    smjeniti smijeniti
    smješa smjesa
    snabdjevati snabdijevati
    snobist snob
    sociala socijala
    socialist socijalist
    socialistički socijalistički
    socializam socijalizam
    socialno socijalno
    softwer softver
    spriječavati sprječavati
    sprječiti spriječiti
    srjeda srijeda
    stečaj stečaj
    stečajni stečajni
    stečen stečen
    stopostotni stopostotni
    strjeljati strijeljati
    subkultura supkultura
    subsidijaran supsidijaran
    substanca supstanca
    substitucija supstitucija
    subsumirati supsumirati
    sudkinja sutkinja
    sumlja sumnja
    sumljati sumnjati
    sumljiv sumnjiv
    sumljivi sumnjivi
    suprostaviti suprotstaviti
    suprostavljati suprotstavljati
    suprostavljen suprotstavljen
    sutski sudski
    suživiti suživjeti
    svjedoćba svjedodžba
    svjest svijest
    svjetliti svijetliti
    talenat talent
    taximetar taksimetar
    taxist taksist
    točka tačka
    teviziski televizijski
    tijestenina tjestenina
    tjesan tijesan
    tjesto tijesto
    točka tačka
    točkica tačkica
    tramwaj tramvaj
    trinajst trinaest
    ucijena ucjena
    ucjeniti ucijeniti
    uklještiti ukliještiti
    unaprijećenje unaprijeđenje
    unaprjediti unaprijediti
    unešen unesen
    unjeti unijeti
    upotrijeba upotreba
    upotrijebljavati upotrebljavati
    upotrjebiti upotrijebiti
    usaglasiti usuglasiti
    usaglašen usuglašen
    uspijeti uspjeti
    uspijo uspio
    uvežen uvezen
    uvrjediti uvrijediti
    variabla varijabla
    veb web
    videći vidjevši
    viditi vidjeti
    vijesnik vjesnik
    vizuelan vizualan
    vizuelno vizualno
    višemanje više-manje
    vjest vijest
    vjesti vijesti
    zakljućak zaključak
    zamašten zamašćen
    zanešen zanesen
    zanešeni zaneseni
    zapošljen zaposlen
    zaviditi zavidjeti
    zbroiti zbrojiti
    zloupotrebiti zloupotrijebiti
    zloupotrjebiti zloupotrijebiti
    znanost znanost
    zvijezdan zvjezdan
    zvijezdano zvjezdano
    zvjezda zvijezda
    ček ček
    čelav ćelav
    čelavost ćelavost
    čelija ćelija
    čertnaest četrnaest
    četristo četiristo
    četrnajst četrnaest
    četrstogodišnji četiristogodišnji
    četrstoti četiristoti
    četvtrak četvrtak
    čitaoc čitalac
    čudoređe čudoređe
    đoint džoint
    šesnajst šesnaest
    šeststo šesto
    ždrjelo ždrijelo
    žlijezdani žljezdani
    žličica žličica
    žljezda žlijezda
    županiski županijski
    apr apr.
    čet čet.
    dec dec.
    dipl dipl.
    dr dr.
    feb feb.
    inž inž.
    itd itd.
    jan jan.
    jul jul.
    jun jun.
    kol kol.
    maj maj
    mr mr.
    mar mar.
    ned ned.
    nov nov.
    okt okt.
    pet pet.
    pon pon.
    prof prof.
    sep sep.
    sl sl.
    sri sri.
    sub sub.
    tel tel.
    uto uto.
    vel vel.
    vl vl.


    Ispravno pisanje

    Nakon mnogo godina življenja izvan BiH mnogi od nas zaboravili su osnove pisanja na našem jeziku.

    Bez namjere da pišem pravopis želim samo natuknuti najčešća mjesta u kojima griješimo govoreći ili pišući bosanskim jezikom.


    Velika i mala slova

    Velikim početnim slovima se pišu vlastita imena, i to:

    - lična imena i prezimena: Rifet, Samir, Igor, Damir, Danijel, Nermina, Jelena, Bajrić, Čavkić, Zulić, Ivušić, Kosić;

    - nadimci i atributi ako se sami upotrebljavaju ili su srasli s imenom i postali njegov sastavni dio: Lela, Doda, Huska, Huki, Kralj Tvrtko, Kulin Ban, Ričard Lavljeg Srca, Kralj Boduven, Karlo Veliki;

    - imena božanstava: Allah, Jahve, Jehova, Jupiter, Zeus, Posejdon, Afrodita, Apolon;

    - imena životinja i građevina: Šarenka, Crvenka, Zelenka, Jablan, Aduna, Krivi toranj u Pizi; Ajfelov toranj u Parizu, Atomium u Briselu

    - imena pripadnika naroda: Bošnjak, Mađar (tačno je i Madžar!), Palestinac;

    - imena stanovnika gradova, pokrajina, zemalja, država, kontinenata: Bišćanin, Travničanin, Krajišnik, Bosanac, Amerikanac, Evropljanin, Australijanac;

    - imena nebeskih tijela: Sunce, Zemlja, Mjesec, Mliječni Put, Mars, Venera; Andromeda;

    - imena kontinenata, država, naseljenih krajeva i mjesta (sve riječi u njima osim veznika i priloga): Australija, Evropa, Dalmacija, Lika, Bosna i Hercegovina, Krajina, Brod na Kupi, Južna Amerika, Dvor na Uni;

    - imena mora, rijeka, jezera, planina i druga geografska imena: Una, Sana, Bosna, Drina, Boračko jezero, Grmeč, Romanija, Jadransko more, Fruška gora; Plitvička jezera, Balkansko poluostrvo;

    - imena ulica i trgova: Studentski Trg; ako se sastoje iz više riječi samo se prva riječ: Željeznička ulica, Zagrebačka ulica; piše velikim slovom, a ostale malim slovom izuzev vlastitih imena: Bulevar Mule Mustafe Bašeskije, Ulica Mehmedalije Maka Dizdara;

    - imena praznika: Bajram, Božić, Uskrs, Đurđevdan, Nova godina, Prvi maj;

    - nazivi ustanova, preduzeća, društava: Matica Bošnjaka, Merhamet, Osnovna škola "Mladost", Sarajevska banka, Kamerni Teatar, Sportsko društvo "Željezničar", Medicinski fakultet u Tuzli, Organizacija Ujedinjenih Nacija;

    - nazivi knjiga, časopisa, novina, književnih djela: Opšta enciklopedija, Naš jezik, Oslobođenje, Prokleta avlija, Modra rijeka

    - prisvojni pridjevi izvedeni od vlastitih imenica sufiksima (nastavcima):
    -ov, -ev, -in:
    Fadilov sat. Bosančev majstorluk. Melihin kišobran. Danijelov šal.


    Velikim početnim slovom se piše:

    - prva riječ u rečenici:
    Spušta se noć. Gdje su ljudi? Nema žive duše! Ulice su puste.;
    - prva riječ poslije dvije tačke kada je upravni govor među navodnicima:
    Al' govori Musa Arbanasa:
    "Priđi, Marko, ne zameći kavge, il' odjaši da pijemo vino...";

    - nastavak pisma iza naslova ako se pismo nastavlja u novom redu, i to bez obzira da li se iza naslova stavlja zarez ili uskličnik:
    Draga mama,
    Tvoje pismo sam primio tek juče iako...
    Ili:
    Draga Aida!
    Molim te, nemoj se ljutiti što se rijetko javljam...

    Velikim početnim slovom pišu se zamjenice Vi i Vas iz poštovanja prema osobi kojoj se piše:
    Dragi nastavniče, Javljamo Vam se odmah po dolasku u ljetovalište. Na putu smo se držali Vaših preporuka...

    U kompjuterskoj komunikaciji:
    Pogrešno: "Dobili ste E-Mail preko Interneta."
    Ispravno: "Dobili ste e-mail preko Interneta."

    Malim slovom se piše:

    - nastavak upravnog govora ako je bio prekinut umetnutom rečenicom radi nekog objašnjenja; na primjer:
    "Hoće li svi", pitao je direktor na zboru učenika, "pomoći u uređenju okoline škole?";

    - nastavak rečenice poslije upravnog govora, na primjer:
    "Hoćemo!" - odgovorili su svi prisutni učenici.
    "Krenimo na posao, onda, odmah poslije sastanka" - povikaše neki učenici.;

    - prisvojni pridjevi izvedeni od vlastitih imenica sufiksima -ski, -ski, -čki, npr.: bosanski jezik, američki dolar, pariski učenik. Bio sam u banjalučkom Kaštelu

    - zamjenice vi i vas kad se u pismu ne obraća samo jednoj osobi već grupi ili kad se piše dopis nekoj ustanovi, firmi, društvu; npr.:
    Osnovnoj školi "Dr. Irfan Ljubijankić", Bihać
    Cijenjeni,
    Obavještavamo vas da je...


    Sastavljeno i rastavljeno pisanje riječi

    Sastavljeno se pišu:
    - nazivi stanovnika naselja iako se imena tih naselja sastoje od dvije akcentovane riječi i pišu se odvojeno; na primjer:

    Banjalučanin (prema Banjaluka ili Banja Luka – oboje je tačno), Novosađanin (prema Novi Sad), Sanjanin (prema Sanski Most), Bjelopoljac (prema Bjelo Polje);

    - prisvojni pridjevi izvedeni od naziva mjesta ako se sastoje od dvije akcentovane riječi, npr. južnoamerički (prema Južna Amerika), krivopalanački (prema Kriva Palanka);

    - rječica "ne" uz imenice i pridjeve s kojima srasta u složenice, na primjer: - neznanje, nečovjek, nezahvalnost, neznalica, nebriga, neprijatelj, nepoznat, neprirodan, nezreo, nepismen, nevelik, nevidljiv;

    - složeni prilozi kao: maloprije, pokadšto, gdjekad, gdjegdje, najednom, napamet, otprilike, i prijedlozi: povrh, namjesto, ukraj, uoči, podno;

    - rječica "naj" u superlativu opisnih pridjeva, na primjer: najljepši, najlakši, najbolji, najjači, najjednostavniji.

    S crticom između prvog i drugog dijela pišu se polusloženice, ako svaki od sastavnih dijelova čuva svoj akcenat i ako se prvi dio ne mijenja po padežima. Tako se pišu:
    - višečlani nazivi mjesta, na primjer: Herceg-Novi (iz Herceg-Novog, u Herceg-Novom), Ivanić-Grad;

    - dvije imenice od kojih jedna određuje drugu, a zajedno označavaju jedan pojam, na primjer: Baš-čaršija, radio-amater, Kapetanova-kula, auto-put, rak-rana, general-major;

    Rastavljeno se pišu:
    - rječica "ne" u odričnim oblicima glagola, na primjer: ne znam, ne vjeruju, ne dolazimo, ne pitaj, ne može; izuzetak su odrični glagoli: neću, nemam, nemoj, nisam;

    - odrične zamjenice: niko, ništa, nikoji, ničiji, nikakav, kad se upotrebljavaju s prijedlogom, na primjer: ni za koga, ni sa kim, ni u čijem, ni pred kakvim, ni za kojim;

    - rječica "li" uz glagole u upitnim rečenicama, npr. Hoćeš li doći? Vjeruješ li mi? Znaš li to? i u upitnim rečenicama sa "da", na primjer: Da li bi mi pomogla? Da li imaš novca? Da li ga voliš?

    - rječica "je" uz glagole u upitnim rečenicama, npr. Je li on iz našeg kraja?
    Ne piše se ''jeli'' pošto to može značiti da su neki ljudi pojeli nešto.

    Superlativ se piše zajedno:
    - on je najveći, to je najbolje, najljepši cvijet, najopasnija stvar, najmudriji savjet, najpametnije stvorenje;


    Interpunkcija


    U pisanju se radi jasnijeg prikazivanja onoga što hoće reći, upotrebljavaju pojedini znaci koji se zajedno nazivaju interpunkcija ili rečenični znaci.

    Znaci interpunkcije su: tačka, zarez, tačka i zarez, dvije tačke, navodnici, upitnik, uskličnik, zagrade i crta.

    Tačka se stavlja na kraju obavještajne - potvrdne i odrične rečenice, na primjer: Svaki dan učim za ispit. Kad je praznik ne učim.

    Zarez se kao znak interpunkcije upotrebljava često i u različitim rečeničnim situacijama. Za upotrebu zareza je najvažnije pravilo da se ono što je u mislima tijesno povezano, što predstavlja jednu cjelinu, ne odvaja zarezom, a dijelovi koji čine cjelinu za sebe, odvajaju se zarezom od ostalih dijelova rečenice.

    Zarezom se odvajaju:
    - riječi i skupovi riječi (istovrsni dijelovi rečenice u nabrajanju: Hase, Huse, Jasmina, Emina, Nermina i Adnan su otišli na izlet.

    - zarezom se može odvojiti i prije veznika ako se želi nešto naglasiti:
    Ponijeli su i hranu, i piće, i društvenih igara.;
    On je uspio preći preko ćuprije, čim je stigo mi smo pristavile kahvu.;

    - nezavisne rečenice kad nisu povezane veznicima:
    Došao je, pozdravio se, dobro večerao i nestao.;

    - paralelni dijelovi rečenice kad su u suprotnosti: Zadatak je težak, ali zanimljiv. Pokloniću tebi, a ne Igoru. Nismo ljetovali na moru, već u planini.

    - rečenice koje su u suprotnosti: Kasnije smo krenuli, ali smo stigli na vrijeme. Vi ste pošli ranije, a ipak ste zakasnili.;

    - rečenice u inverziji (kad se zavisna rečenica nalazi ispred glavne), na primjer: Kad se spremim, pozvaću te telefonom. Ako možeš, pomozi mi. Iako sam znala, nisam odgovorila na sva pitanja.;

    - riječ ili skup riječi koji su naknadno dodati ili umetnuti u rečenicu: To je, dakle, tvoj voćnjak. Sve ću ti, naravno, ispričati. Ti si u pravu, neosporno.;

    - vokativ i apozicija su, takođe, naknadno dodati u rečenicu, pa se odvajaju zarezom, na primjer: Vi ćete, djeco, dobiti slatkiša. Tebi ćemo, majka, donijeti voća. Djela Ive Andrića, jedinog južnoslavenskog Nobelovca, prevedena su na mnoge jezike.;

    - uzvici isto nisu sastavni dijelovi rečenice, pa se odvajaju zarezom: Uh, što je hladno! Oh, što me boli zub! O, stigla si?!;

    - umetnute rečenice na primjer: U mom selu, koje je jedno od najuspješnijih u voćarstvu, gotovo svi gaje maline.;

    - između mjesta i datuma, na primjer: U Kraljevoj Sutjesci, 2. aprila 1357. Zenica, 15. august 1991.

    Tačka i zarez se upotrebljavaju:
    - između rečenica koje su u složenoj rečenici manje povezane sa drugim rečenicama, na primjer: Kad smo se sreli, pozdravili smo se, razgovarali o školi; nismo pominjali nedavnu svađu.;

    - između grupa riječi koje se razlikuju po srodnosti, na primjer: Na put ću ponijeti: odjeću, obuću, kišobran, higijenski pribor; knjige, bilježnice, pribor za pisanje; fudbal i reket za stolni tenis.

    Dvije tačke se stavljaju:
    - iza riječi kojima se najavljuje nabrajanje, a ispred onoga što se nabraja, na primjer: Na pijaci kupi: sira, jaja, kajmaka, mesa, salate i luka.;

    - ispred navođenja tuđih riječi (upravnog govora); npr. Rekao nam je doslovno: "Novac za ekskurziju je obezbijeđen".

    Navodnicima se obilježavaju:
    - tuđe riječi kad se doslovno navode, na primjer: Ulazeći svi viknuše: "Srećan ti rođendan!"

    - riječi koje se upotrebljavaju s ironijom i kojima se nečemu ne želi dati suprotno značenje: npr.: Znam, ti si "vrijednica". Uradio ti je to tvoj "veliki prijatelj".

    Na kraju upitnih rečenica stavlja se upitnik, a iza uzvičnih rečenica, kao i iza manjih govornih jedinica koje se izgovaraju u uzbuđenju, povišenim glasom, stavlja se uskličnik, na primjer: Kako si? Šta radiš? Uh, što sam gladna! Ne viči! Požar!
    Kad se pitanje izgovara povišenim glasom iza njega se stavljaju i upitnik i uskličnik; npr. On položio?! Ne daš?!

    Zagradom se u rečenici odvaja ono što se dodaje radi objašnjenja prethodne riječi ili dijela rečenice, na primjer: Interpunkcija (rečenični znaci koji doprinose jasnijem izražavanju. Imenske riječi (imenice, pridjevi, zamjenice i brojevi) mijenjaju se po padežima. Za vrijeme rata (1992/95) vladale su nestašice hrane, odjeće i lijekova.

    Crta se piše:
    - Umjesto navodnika u dijalogu i to u štampanim tekstovima:
    - Ko je to bio? - upita majka.
    - Moj drug.
    - Zašto ga nisi pozvao unutra?
    - Žurio je - promrmlja on.;

    - kad se želi nešto istaći, ili naglasiti suprotnost, neočekivanost; na primjer: Pođem ja, kad - nigdje nikog. Sve sam naučila, sve znam - ne vrijedi, zbunila sam se.


    Pravopisni znaci


    Pravopisni znaci se upotrebljavaju uz pojedine riječi za razliku od interpunkcije koja se upotrebljava u rečenici.

    U pravopisne znake se ubrajaju: tačka, dvije tačke, nekoliko tačaka, crta, crtica, zagrada, apostrof, znak jednakosti, znak porijekla, akcentni znaci i genitivni znak.

    - Tačka se kao pravopisni znak upotrebljava:
    - iza skraćenica: npr., itd., sl., tj.;
    - iza rednih brojeva kada se pišu arapskim brojkama: 15. mart 1991. godine.

    Tačka se ne piše iza rednih brojeva napisanih arapskim brojkama kada se iza njih nađe drugi pravopisni znak (zarez, zagrada, crta ili koji drugi); npr.: O tome ćete naći informacije na 119, 120, 121 i 122. strani. Na nekim spratovima (2, 4. i 5) su pokvarene električne instalacije. Na 10-15. kilometru ćeš ugledati planinarski znak.

    - Dvije tačke se kao pravopisni znak pišu:
    - između brojeva ili slova kojima se iskazuje neki odnos i čitaju se "prema".
    Na primjer:
    Rezultat utakmice je 2:1 u korist "Jedinstva".
    Korjenski samoglasnik se smjenjuje o:i:a u riječima ploviti - plivati - poplaviti.

    - Nekoliko tačaka (najčešće tri stavljaju se:
    - umjesto izostavljenog teksta i u isprekidanom tekstu; na primjer:
    Prijedlozi su: kod, pored, u, sa...
    Kad se voz zaustavio, on se pojavi... i reče: "Divno je vratiti se kući".

    - Crta se kao pravopisni znak upotrebljava:
    - između brojeva umjesto prijedloga "do", npr.:
    Kupi 10 - 15 kilograma krompira.
    Ivo Andrić (1892.–1975.) je dobio Nobelovu nagradu za književnost.
    Ako se ispred prvog broja nalazi prijedlog od, crtu ne treba pisati već ispisati i prijedlog "do"; na primjer: Prvi svjetski rat je trajao od 1914. do 1918. godine.

    - između naziva gradova i drugih mjesta da bi se označio pravac kretanja, na primjer: Put Sarajevo - Tuzla ima veliki privredni značaj.

    - Crtica se kao pravopisni znak piše:
    - između dijelova polusloženica: radio-aparat, auto-mehaničar, foto-aparat, aero-miting;
    - pri rastavljanju riječi na slogove na kraju retka;
    - u složenim ili izvedenim riječima u kojima se prvi dio piše brojem, a drugi dio slovima:
    150-godišnjica, 40-tih godina prošloga stoljeća, 15-godišnjak;
    - između skraćenica i nastavka za oblik, na primjer: Kulturna saradnja sa UNICEF-om je dobra.

    - Zagrada kao pravopisni znak:
    - služi da označi oba oblika riječi o kojima se govori, npr.:
    Prijedlog s (- uz instrumental sredstva se ne upotrebljava).
    - stavlja se iza rednog broja ili slova kojima se označava novi odjeljak:
    1), 2), 3) itd. - a), b), c) itd.

    - Apostrof se stavlja umjesto izostavljenog slova: Je l' to tačno?

    - Znak jednakosti se upotrebljava između riječi da bi se označila njihova jednaka vrijednost, a čita se: jednako, ravno, isto, što jeste. Na primjer:
    himba = sumnja, tata = subjekat

    - Znaci porijekla su > i <. Upotrebljavaju se u stručnim tekstovima.
    - znak > se čita "dalo je" ili "razvilo se u", npr.: tvojega > tvoj-ega > tvo-oga > tvo-ga;
    - znak < se čita "postalo je od", npr.: crnji < crn -ji; junače - junak -e

    - Akcentski znaci se bilježe u stručnoj literaturi (obično iz gramatike i u običnim tekstovima kad je potrebno da se označi riječ koja se od iste riječi u susjedstvu razlikuje samo akcentom; npr.: Sâm sam to uvidio. Došao je da dâ oglas.

    - Genitivni znak se stavlja na krajnji vokal genitiva množine kad je potrebno označiti razliku ovoga oblika od drugih oblika, najčešće genitiva jednine iste zamjenice. Na primjer: Iz primjera možeš zaključiti o toj pojavi. Genitivnim znakom je naznačeno da je to genitiv množine, odnosno da se iz više primjera može zaključiti, a ne samo iz jednog.

    Skraćenice

    I. Skraćenice koje nastaju skraćivanjem riječi u čitanju izgovaraju se potpuno, kao da nisu skraćene. I one se međusobno razlikuju, a najčešće se upotrebljavaju sljedeće:

    - skraćenice kod kojih se skraćivanje označava tačkom:
    br. (broj) tzv. (tako zvan) ž.r. (ženski rod)
    uč. (učenik) i sl. (i slično) v.d. (vršilac dužnosti)
    str. (strani) tj. (to jest) o.g. (ove godine)

    - skraćenice za mjere, veličine, novčane jedinice koje se pišu bez tačke:

    m (metar) g (gram) USD (američki dolar)
    cm (centimetar) t (tona) EUR (euro)
    km (kilometar) l (litar) JPY (japanski jen)
    kg (kilogram) dcl (decilitar) GBP (britanska funta)
    mg (miligram) hl (hektolitar) SIT (slovenački tolar)

    - Bez tačke se pišu i sljedeće skraćenice:
    dr (doktor), gđa (gospođa), gđica (gospođica).

    II. Skraćenice koje su nastale od prvog slova ili sloga svake riječi u višesloženim izrazima (složene skraćenice) čitaju se različito:

    - neke se čitaju potpuno kao da su svi dijelovi riječi napisani, a pišu se bez tačke, npr.:
    VPS - Viša poslovna škola
    UN - Ujedinjene Nacije
    PTT - Pošta, telefon, telegraf

    - neke postaju riječi pa se čitaju kao skraćenice i mijenjaju po padežima, npr.:
    Bila sam u SAD-u. Iz SAD-a sam donijela kompakt diskove sa operskom muzikom.

    - skraćenice preuzete iz stranih jezika pišu se kako se izgovaraju i mijenjaju se po padežima, npr.:
    Uneskova pomoć zemljama u razvoju je dragocjena.
    Pomoć u hrani i lijekovima je stigla od Unicefa.


    Pisanje tuđih riječi

    - Tuđa vlastita imena pišu se:
    - izvorno, onako kako se pišu u jeziku iz kojeg potiču, na primjer: Ernest Hemingway (Ernest Hemingvej), Boccaccio (Bokačo), Shakespeare (Šekspir), Chicago (Čikago), New York (Njujork), München (Minhen), Zürich (Cirih);

    - fonetski, bez obzira na naše pismo, kad su riječi iz slovenskih jezika koji se služe ćirilicom (srpskog, ruskog, bugarskog, makedonskog); na primjer: Jesenjin, Nikolaj Gogolj, Lav Tolstoj, Janevski, Gligorov itd.

    - Imena stranih gradova, zemalja i druga geografska imena pišu se fonetski ako su već dugo prilagođena duhu našeg jezika, na primjer: Beč, Venecija, ali nije netačno napisati npr.: New York, Tesaloniki, Paris.


    Neke razlike između bosanskog i hrvatskog jezika

    U bosanskom jeziku sintagme se ne rastavljaju drugim riječima. (Sintagme su izrazi koji se sastoje od dvije ili više riječi.)
    Na primjer:
    Hrvatski: "Ministar je vanjskih poslova otputovao u službenu posjetu."
    Bosanski: "Ministar vanjskih poslova otputovao je u službenu posjetu."

    U bosanskom jeziku godine se pišu sa tačkom jer je to redni broj.
    Na primjer: 25.02.2002. (izgovara se: dvadesetpeti drugi dvije hiljade druge)

    Kad se navodi datum, i dan i mjesec su u istom padežu.
    Na primjer:
    Pogrešno: "Predstavnik je došao prvi januara ove godine."
    (prvi = nominativ, januara = genitiv)
    Ispravno: "Predstavnik je došao prvog januara ove godine."
    (prvi = nominativ, januar = nominativ)

    U bosanskom jeziku glagoli ne završavaju na slovo "t" :
    Pogrešno: "Dobit će poklon."
    Ispravno: "Dobiće poklon."

    Riječ "što" u bosanskom jeziku se drugačije upotrebljava nego u hrvatskom :
    Hrvatski: "Za što si mijenjao knjigu ?"
    Bosanski: "Za šta si mijenjao knjigu ?"

    U nekim slučajevima upotreba je ista:
    Hrvatski : "Sve što si napisao."
    Bosanski : "Sve što si napisao."

    Hrvatski: oprosti
    Bosanski: izvini
    Tu dolazi do iskrivljavanja pri govoru:
    Pogrešno: "On se izvinuo."
    Ispravno: "On se izvinio."
    U hrvatskom se ne kaže izvini, jer im je to sinonim za izvinuti (u zrak), oni kažu: oprosti.

    Neke bosanske i hrvatske riječi iz informatike:
    računar - računalo
    kompjuter - kompjutor
    tastatura - tipkovnica
    sedmica - tjedan
    štampač - tiskač
    funkcioner - dužnosnik
    štampa - tisak
    tačka - točka
    bajrak - barjak
    ustrajna - opstojna
    porijeklo - podrijetlo
    upotreba - uporaba
    efektivan - učinkovit
    faktor - čimbenik
    zloupotreba - zloporaba

    Neke razlike između bosanskog i srpskog:

    Srpski – Bosanski:
    ovde - ovdje
    dve - dvije
    obe - obje
    deo - dio
    gde - gdje
    reč - riječ
    sme - smije


    Često se pogrešno kaže:
    "Idem kod ljekara", a treba reći: "Idem ljekaru" ili "Idem doktoru."

    U mnogim dijelovima Bosne piće pivo je ženskog roda pa kažu piva, npr:
    "Daj mi dvije pive.", a treba "Daj mi dva piva."

    Također je česta sljedeća pojava:
    Pogrešno: "Imaš li šta za glavobolju?" (kao da čovjek želi glavobolju), a
    Ispravno: "Imaš li šta protiv glavobolje?"
    ili još gore:
    "Imaš li šta za glavu?" (za glavu je i kapa, šampon)

    Učestali su arhaizmi: "svako malo" – često, "dočim" – međutim.
    Iz rata je ostala fraza: "odradili smo to" – što je malo neprirodno, ispravnije je reći: obavili smo, završili smo itd.

    Izvor: Helga Kanzler
    Ispravke i dodatak: Ing. Salih Čavkić.
    --in Uxora suptus castrum Doboy--

  6. #36

    Re: Bosanski jezik, pravilno i nepravilno, pisanje i izgovor

    Nego da ti kazem carskavojska da bi ja sve tri rijeci zamijenio sa MUSAFIR.Dalje da te pitam a gdje nadze TOTALNO to nije bosanska rijec koji razlog za to??? Sta tije to???

  7. #37
    Veteran foruma egi's Avatar
    Join Date
    May 2008
    Location
    Zemlja
    Posts
    4,869

    Re: DEFINITIVNO MLADIMA NEMA OPSTANKA U OVAKVOJ BiH

    Quote Originally Posted by kaligula1
    Quote Originally Posted by egi
    Isto tako se "Sarajlija" piše velikim početnim slovom...
    Na bosanski se kaže "dekoncetrisana".
    "Šiparica" je srbijanski izraz za tinejdžerku a ne bosanski.
    Kaže se "poštapalica" a ne "prištapalica" i to i u selu i u gradu.
    Ne kaže se "inputirati" nego "imputirati".

    Kakvi su to fakulteti? Diplome ne trebaju služiti samo za mahanje...
    Joj, Egi, cuj " Sarajlija" se pise velikim pocetnim slovom. Daj, molim te, stade mi kafa u grlu kada ovo procitah. Rijec "sarajlija" nije vlastita imenica pa se uvijek pise sa malim pocetnim slovom. Ili ti mozda mislis zato sto je Sarajevo glavni grad pa ono iz postovanja da lupamo velika slova za sarajlije. Aman, ubrlja ga i sa siparicom. Sada ces reci da je siparica po Bosanski - maloljetnica. A sa postapalicom
    si se pristapao.
    Nego, reci ti meni sta mislis o mladima BiH i njihovoj daljnjoj perspektivi, pusti bolan pravopis.......
    Izvinjavam se na lekcijama iz pravopisa iz prvog osnovne ali...
    1. Velikim početnim slovom pišu se (svi članovi) imena naroda, grupa naroda, plemena i pojedinih njihovih pripadnika: Albanci, Albanac, Albanka; Bošnjaci, Bošnjak, Bošnjakinja; Nijemci, Nijemac, Njemica; Srbi, Srbin, Srpkinja;
    ђ) имена становника градова, крајева, земаља, држава, континената: Новосађанин, Пироћанац, Нишлија, Бачванин, Југословен, Европљанин, Аустралијанац;
    Pripadnici naroda, regija i gradova [uredi]

    Velikim početnim slovom pišu se pripadnici:
    kontinenata, Amerikanka, Afrikanac, Azijatkinja, Australac (NE Australijanac!!!)
    država i naroda, Hrvatica, Danac, Bolivijka, Egipćanin, Nijemac (ali Njemica), Židovka
    regija i otoka, Međimurac, Rabljanka, Provansalka, Bavarac
    gradova i sela, Zagrepčanka, Varaždinac, Grožnjanka, Njujorčanin (ili Newyorčanin)
    Tebi bih dao jedinicu iz pravopisa. Samo da znaš.

    Što se tiče teme, mogu samo reći da se slažem sa naslovom. Please, do carry on...
    --in Uxora suptus castrum Doboy--

  8. #38
    stalni član foruma
    Join Date
    Oct 2008
    Posts
    233

    Re: DEFINITIVNO MLADIMA NEMA OPSTANKA U OVAKVOJ BiH

    Quote Originally Posted by egi
    Što se tiče teme, mogu samo reći da se slažem sa naslovom. Please, do carry on...
    @egi je na temelju Bosanskoga jezika, odnosno Pravopisa bosanskoga jezika, izrazio slaganje sa naslovom teme, odnosno izveo jedan veliki zaključak a ja se pitam: "Zar smo baš dotle došli?"

    Neka mi se ovo ne pripiše kao komentar moderatorovog postupka, ali @egi, zar moramo baš ovako, grubo, sa negativnim ocjenama iz pravopisa, sa prozivkama pripadnica foruma, sa komplikacijama naše stvarnosti koja je i bez svega suvišnog i nepotrebnog, izuzetno komplikovana i koja kroz uopštene diskusije šalje negativne poruke Mladima.

    Potrudimo se svi pa kroz svaku temu i svaku diskusiju pokažimo da negdje postoji svjetlost. Počnimo posmatrati situaciju očima kojima se može pripisati osobina realnosti...

    Svaki jezik ima svoj pravopis kao normu koju je neko postavio na osnovu nečega. Zašto i jezik ne posmatrati kao prirodnu stvar i prilagoditi ga relnim potrebama i izrazima stvarnosti nečijeg osjećanja, raspoloženja, mišljenja? Zašto riječ "mladost" ili riječ "ljubav" ne pisati velikim početnim slovom? Zašto kao bitno posmatrati jel nešto "inputirano" ili "imputirano",odnosno zašto je pisac u p o t r i j e b i o anglicizam ili grcizam?

    Posmatranje svega kao norme nametnute s nečije strane, prisila jedinke da se pod svaku cijenu podredi nečijem pravilu ili nečijoj želji definitivno stvara sliku beznadežnosti i neuspjeha na samom startu.
    "No dakle, tko si ti? - Dio sam one sile što vječno želi zlo, a vječno stvara dobro".
    (Goethe)

  9. #39
    veteran foruma
    Join Date
    Jun 2008
    Posts
    3,482

    Re: DEFINITIVNO MLADIMA NEMA OPSTANKA U OVAKVOJ BiH

    = all
    Da , primjetih piše se oštrokonđa, a ne oštrokonža.
    Opet nije tačno, piše se oštrokondža!
    Inače, Sarajlije imaju problema sa kvačicama, veliki problem je razlika izmedju spavačice i spavaćice.

    =egi
    Na bosanski se kaže "dekoncetrisana".
    Dok je postojala Bosna, i dekoncentrisana i dekoncentrirana je bilo ravnopravno. Mozda si u pravu za sada, sad i inace ima vise bosanskog nego Bosne.
    "Šiparica" je srbijanski izraz za tinejdžerku a ne bosanski.
    Nisi u pravu, a siparica i tinejdzerka ne moraju biti isto.Tesko je danas zamisliti siparicu od 18 ili 19 godina.

  10. #40
    Veteran foruma egi's Avatar
    Join Date
    May 2008
    Location
    Zemlja
    Posts
    4,869

    Re: Bosanski jezik, pravilno i nepravilno, pisanje i izgovor

    Profesore Woland, gramatika i pravopis su jedni i oni se uče u školama. Uvedeni su od strane mnogo pametnijih ljudi kao pravilo kojeg će svi koristiti. Ja to nisam odredio, nego sam tako učio u školi a kasnije i izučavao i tražio razlike između bosanskog, srpskog i hrvatskog. Pošto nisam ni Srbin ni Hrvat nego Bosanac, trudim se da govorim svojim, ispravnim maternjim jezikom. Kao što rekoh, ne bih riječ rekao da all nije spomenula đ i dž. Pa kad već raspravljamo...

    Kada se već nalazimo na pravoj temi, hajde da nekima pojasnim neke stvari...

    Cenzura, u pravu si za oštrokondžu. Znači naša korisnica se malo zeznula iako je bila prilično sigurna da ne podliježe iNputiranom. Vjerovatno dolazi od riječi "oštra" i "kandža".

    "Dekoncentrirana" se više koristi u Hrvatskoj i bosanski Hrvati su je uvezli zajedno sa riječima poput "glasovati" i "pučki". Hrvatski jezik je konstitutivan ali mi ne pričamo hrvatskim jezikom, nije li tako? Ovdje imate bosanski rječnik i pokušajte oba izraza. http://ba.rjecnik.com/logindict.cgi

    Vidim da vam je potrebna pomoć oko riječi "tinejdžerka". Svi brojevi od trinaest pa do devetnaest u engleskom jeziku se završavaju na "teen" pa su tako sve osobe od trinaest pa do devetnaest godina u engleskim govornim područjima "teenagers" ili "tinejdžeri" a ono "age" na kraju znači starost. Tako je tinejdžer neko između trinaest i devetnaest godina a ne samo osamnaesto/devetnaestogodišnjaci.
    Riječ "šiparica" možete čuti samo u srbijanskim filmovima i naš narod ju je na taj način i preuzeo misleći da se radi o nekom "kulturnom" izrazu. Opet se tu radi o narodu koji želi da priča naprednijim jezikom, dok se ta riječ gotovo nikada ne upotrebljava u svakodnevnom govoru. Isto tako mi je muka slušati i čitati riječi koje su doslovno preuzete iz engleskog jezika a koje potiču od latinskog, kada za njih postoji sasvim odgovorajuća i čak šta više prelijepa riječ na b/h/s. Neko misli da će tako zvučati inteligentnije, šta li...
    --in Uxora suptus castrum Doboy--

Thread Information

Users Browsing this Thread

There are currently 1 users browsing this thread. (0 members and 1 guests)

Posting Permissions

  • You may not post new threads
  • You may not post replies
  • You may not post attachments
  • You may not edit your posts
  •