Bosanski jezik, pravilno i nepravilno, pisanje i izgovor

[bh ultimativ]

Eh, valjda bi bio polufunkcionalan covjek.

Pravo je cudo da sam do sad uspio prezivjet bez tvoje pomoci.

[flash]

Pa da, razlika je u tome sto bi sa mnom, odnosno pomocu mene mogao uzivati,
a ovako uspijevas samo prezivljavati, kao sto i sam rece.

[bh ultimativ]

Pa da, razlika je u tome sto bi sa mnom, odnosno pomocu mene mogao uzivati,
a ovako uspijevas samo prezivljavati, kao sto i sam rece.

flash,pomocu tebe ili s tobom?!Za mene to nije isto.

[almond eyes]

Pa da, razlika je u tome sto bi sa mnom, odnosno pomocu mene mogao uzivati,
a ovako uspijevas samo prezivljavati, kao sto i sam rece.

flash,pomocu tebe ili s tobom?!Za mene to nije isto.

Isto je,samo ne bi bilo dobro da je napisano "pomocu s tobom"

[egi]

Nepravilno - Pravilno

absorbcija apsorpcija
absorbiran apsorbiran
absorbirati apsorbirati
alibij alibi
alinea alineja
ansambel ansambl
antibosanski antibosanski
antidržavni antidržavni
artikal artikl
asma astma
asmatičar astmatičar
audicia audicija
audiencija audijencija
audiovizuelni audiovizualni
avijomom avionom
avijon avion
avijonski avionski
avijotransport aviotransport
barjak bajrak
basen bazen
besšavne bešavne
besšavni bešavni
bezkamatni beskamatni
bezkonačni beskonačni
bezkonačno beskonačno
bezkonačnost beskonačnost
bezkraj beskraj
bezkrajan beskrajan
bezkrajni beskrajni
bezpravan bespravan
bezpravni bespravni
bezpravno bespravno
bezpredmetan bespredmetan
bezpredmetni bespredmetni
bezšavne bešavne
bezšavni bešavni
bezživotan beživotan
bezživotno beživotno
biblia biblija
biblijograf bibliograf
biblijografija bibliografija
biblijoteka biblioteka
biblijotekar bibliotekar
biblijotekarka bibliotekarka
bibliski biblijski
bicikal bicikl
bidem budem
bijać Bihać
bijaćanin Bišćanin
bijaćanka Bišćanka
bijesnoća bjesnoća
bijolog biolog
bijologija biologija
bilansa bilanca
bjes bijes
blijedilo bljedilo
bljed blijed
board bord
boardu bordu
bogoto bogato
bosnski bosanski
bračni bračni
brcki brdski
brcko brdsko
bridki britki
brocki brodski
brotski brodski
brtski brdski
brtsko brdsko
brutoproizvod brutoproizvod
brutto bruto
cijelivati cjelivati
cijepanica cjepanica
cjediti cijediti
cjena cijena
cjepati cijepati
cjepiti cijepiti
cjepljen cijepljen
cjepljenje cijepljenje
copirati kopirati
data dana
davaoc davalac
delavac djelatnik
čelaqvac ćelavac
devetnajst devetnaest
dializa dijaliza
diapazon dijapazon
diapozitiv dijapozitiv
dijeljivost djeljivost
dijetinjast djetinjast
direkotr direktor
direkotra direktora
diretkor direktor
dobijam dobivam
dobijati dobivati
dobijen dobiven
dobijeni dobiveni
dobijenu dobivenu
domačim domaći
domaćina domaćin
domaćinstvo domaćinstvo
donešen donesen
donešeni doneseni
donešenog donesenog
dospijeti dospjeti
dršte držite
držte držite
dvanajst dvanaest
dvesto dvjesto
egzibicija ekshibicija
egzibicionist ekshibicionist
eksterjer eksterijer
enterijer interijer
expicite eksplicite
explicitni eksplicitni
familijaliziran familijariziran
familijalizirati familijarizirati
fukcija funkcija
fukcionirati funkcionirati
funkcia funkcija
funkcijonira funkcionira
goriti gorjeti
griješka greška
hardwer hardver
historiski historijski
hrvacki hrvatski
ijonizacija ionizacija
ijonizirati ionizirati
ijonoziranje ioniziranje
iliili ili-ili
imfarkt infarkt
imić imidž
imperjalist imperijalist
inače inače
index indeks
inekcija injekcija
inektiran injektiran
inektirati injektirati
infrakt infarkt
inperator imperator
inperfekt imperfekt
inperijalist imperijalist
inpersonalan impersonalan
inplementacija implementacija
inplementiran implementiran
inplementirati implementirati
inpliciran impliciran
inplicirati implicirati
inplicite implicite
inplikacija implikacija
inport import
inpregnacija impregnacija
inpregniran impregniran
inpresum impresum
inprovizacija improvizacija
inprovizirati improvizirati
inserat insert
interjer interijer
internet Internet
interwiev intervju
intervjuu intervju
intervijuirati intervjuirati
inžinjer inženjer
inžinjerija inženjerija
inžinjerka inženjerka
inžinjerov inženjerov
inžinjerski inženjerski
iraciojonalno iracionalno
iraciojonalnost iracionalnost
iridentist iredentist
iridentizam iredentizam
iscijedak iscjedak
iscjediti iscijediti
iskorjeniti iskorijeniti
iskorjenjen iskorijenjen
istorija historija
istorijski historijski
izklesan isklesan
izklesati isklesati
iznešen iznesen
iznešeni izneseni
iznjeti iznijeti
izvežen izvezen
izviještavati izvještavati
izvjestiti izvijestiti
izvodioc izvodilac
jedanajst jedanaest
jednaci jednaki
Jugosloven Jugoslaven
jugoslovenski jugoslavenski
juli juli
juni juni
jutarnji jutrnji
kabal kabel
kadtad kad-tad
kampovanje kampiranje
kampovati kampirati
karambol karanboliran
karamboliran karambolirati
klješta kliješta
kodex kodeks
komfisciran konfisciran
komfiscirati konfiscirati
koncepat koncept
koncerat koncert
konfor komfor
konpanjon kompanjon
konparacija komparacija
konponenta komponenta
konpost kompost
kontingenat kontingent
korjen korijen
korjenski korijenski
korupiran korumpiran
kočnica kočnica
krojti krojiti
krščen kršten
kučanica kućanica
kcer kćer
licencna licencna
licenčni licencni
lijeniji ljeniji
lijepota ljepota
litar litra
ljepiti lijepiti
lječiti liječiti
makronaredba makronaredba
manjeviše manje-više
menaćer menadžer
menaćerski menadžerski
menećer menedžer
metod metoda
minutima minutama
mlječni mliječni
molioc molilac
nadpis natpis
nailon najlon
narućba narudžba
nedelja nedjelja
nepoćudna nepoćudan
nesumljiv nesumnjiv
nesumljivo nesumnjivo
netto neto
neusaglašen neusuglašen
neuspijo neuspio
Njemac Nijemac
novonastala novonastala
novonastali novonastali
novootvoreni novootvoreni
novostvorena novostvorena
novostvorena novostvoreni
nuzarada nuzzarada
nuzpojava nuspojava
obaviještenje obavještenje
obavjesni obavijesni
obavjest obavijest
obavještenja obavještenje
obesčastiti obeščastiti
obesčašćen obeščašćen
objest obijest
obskrba opskrba
obskrbiti opskrbiti
ocijena ocjena
odcijepljenje odcjepljenje
odhraniti othraniti
odkaz otkaz
odkazni otkazni
odkloniti otkloniti
odkopati otkopati
odkopčati otkopčati
odkrivati otkrivati
odkrića odkriće
odkuda otkuda
odnešen odnesen
odnešeni odneseni
odpis otpis
odpisan otpisan
odvežen odvezen
okučen okućen
okućnica okućnica
onesvjestiti onesvijestiti
orjentacija orijentacija
orjentir orijentir
orjentiran orijentiran
orudje oružje
osamnajst osamnaest
Ostrošac Ostrožac
ostroški ostrožački
osvjestiti osvijestiti
osvjetliti osvijetliti
osvješten osviješćen
otcjepljenje odcjepljenje
otsutni odsutni
otšteta odšteta
ovrhi ovrsi
ozlijeda ozljeda
pače pačiće
petnajst petnaest
pismohran pismohrana
plijenidba pljenidba
pobijeda pobjeda
pobjediti pobijediti
podjelen podijeljen
podjeljen podijeljen
podmladak pomladak
podmladiti pomladiti
podnešen podnesen
podnešeni podneseni
podpaliti potpaliti
podpis potpis
podpisati potpisati
podpisnik potpisnik
pogriješka pogreška
pogrješiti pogriješiti
porteba potreba
poslijedica posljedica
poslje poslije
posljepodne poslijepodne
potcrtan podcrtan
potcrtati podcrtati
potrešen potresen
potstaknut potaknut
potsticaj poticaj
potsticati poticati
pošiljaoc pošiljalac
precjeniti precijeniti
predata predana
predplata pretplata
predplatiti pretplatiti
predplaćen pretplaćeni
predpostaviti pretpostaviti
predpostavka pretpostavka
predpostavljati pretpostavljati
predpostavljen pretpostavljen
predpotopan pretpotopan
predpotopni pretpotopni
predskazati pretkazati
pregaoc pregalac
prelaz prijelaz
prenešen prenesen
prenos prijenos
prepis prijepis
pretskazan pretkazan
pretskazati pretkazati
pretskazivati pretkazivati
pretstava predstava
pretstavnik predstavnik
pretstraža predstraža
preza preže
prezaju prežu
primaoc primalac
primijenjivati primjenjivati
primjeniti primijeniti
primjenjen primijenjen
pripovijedka pripovijetka
pripovjetka pripovijetka
prjeboj prijeboj
prjebojni prijebojni
prjelaz prijelaz
prjenos prijenos
prjestolje prijestolje
prjeteć prijeteći
prjetnja prijetnja
prozapadni prozapadni
procenat procent
procijena procjena
prodavaoc prodavalac
proizvaća proizvoda
propovijednik propovjednik
propovjed propovijed
protha protuha
protuustavan protuustavan
punioc punilac
racijonalno racionalno
radijo radio
radijologija radiologija
ranodnevnica ravnodnevnica
ranojutranji ranojutarnji
raspodijela raspodjela
raspodjeliti raspodijeliti
razdjeliti razdijeliti
razriješavati razrješavati
razrješiti razriješiti
rejon rajon
rijeki rijeci
riješiv rješiv
rjeci rijeci
rjeka rijeka
ronioc ronilac
rteči treći
rti tri
ručica ručica
ručka ručka
Sarajvo Sarajevo
sarajski sarajevski
saglasan suglasan
saglasiti suglasiti
saglasnost suglasnost
saigra suigra
saradnik suradnik
saradnučki suradnički
saraćivati suraćivati
saučesnik suučesnik
saučesništvo suučesništvo
savremen suvremen
savremeni suvremeni
savremenik suvremenik
savremenost suvremenost
saživot suživot
saživotu suživotu
sedamnajst sedamnaest
sedimenat sediment
sekotr sektor
sekotru sektoru
sekund sekunda
sekundima sekundama
seks seksi
sinhroni sinkroni
sinhronija sinkronija
sinhroniziran sinkroniziran
sinhronizirati sinkronizirati
sinhron sinkrono
sinoč sinoć
sinoćni sinoćnji
skaner skener
skanirati skenirati
skučen skučen
slijepoća sljepoća
sljepiti slijepiti
sljepljen slijepljen
sljepo slijepo
smijena smjena
smjeniti smijeniti
smješa smjesa
snabdjevati snabdijevati
snobist snob
sociala socijala
socialist socijalist
socialistički socijalistički
socializam socijalizam
socialno socijalno
softwer softver
spriječavati sprječavati
sprječiti spriječiti
srjeda srijeda
stečaj stečaj
stečajni stečajni
stečen stečen
stopostotni stopostotni
strjeljati strijeljati
subkultura supkultura
subsidijaran supsidijaran
substanca supstanca
substitucija supstitucija
subsumirati supsumirati
sudkinja sutkinja
sumlja sumnja
sumljati sumnjati
sumljiv sumnjiv
sumljivi sumnjivi
suprostaviti suprotstaviti
suprostavljati suprotstavljati
suprostavljen suprotstavljen
sutski sudski
suživiti suživjeti
svjedoćba svjedodžba
svjest svijest
svjetliti svijetliti
talenat talent
taximetar taksimetar
taxist taksist
točka tačka
teviziski televizijski
tijestenina tjestenina
tjesan tijesan
tjesto tijesto
točka tačka
točkica tačkica
tramwaj tramvaj
trinajst trinaest
ucijena ucjena
ucjeniti ucijeniti
uklještiti ukliještiti
unaprijećenje unaprijeđenje
unaprjediti unaprijediti
unešen unesen
unjeti unijeti
upotrijeba upotreba
upotrijebljavati upotrebljavati
upotrjebiti upotrijebiti
usaglasiti usuglasiti
usaglašen usuglašen
uspijeti uspjeti
uspijo uspio
uvežen uvezen
uvrjediti uvrijediti
variabla varijabla
veb web
videći vidjevši
viditi vidjeti
vijesnik vjesnik
vizuelan vizualan
vizuelno vizualno
višemanje više-manje
vjest vijest
vjesti vijesti
zakljućak zaključak
zamašten zamašćen
zanešen zanesen
zanešeni zaneseni
zapošljen zaposlen
zaviditi zavidjeti
zbroiti zbrojiti
zloupotrebiti zloupotrijebiti
zloupotrjebiti zloupotrijebiti
znanost znanost
zvijezdan zvjezdan
zvijezdano zvjezdano
zvjezda zvijezda
ček ček
čelav ćelav
čelavost ćelavost
čelija ćelija
čertnaest četrnaest
četristo četiristo
četrnajst četrnaest
četrstogodišnji četiristogodišnji
četrstoti četiristoti
četvtrak četvrtak
čitaoc čitalac
čudoređe čudoređe
đoint džoint
šesnajst šesnaest
šeststo šesto
ždrjelo ždrijelo
žlijezdani žljezdani
žličica žličica
žljezda žlijezda
županiski županijski
apr apr.
čet čet.
dec dec.
dipl dipl.
dr dr.
feb feb.
inž inž.
itd itd.
jan jan.
jul jul.
jun jun.
kol kol.
maj maj
mr mr.
mar mar.
ned ned.
nov nov.
okt okt.
pet pet.
pon pon.
prof prof.
sep sep.
sl sl.
sri sri.
sub sub.
tel tel.
uto uto.
vel vel.
vl vl.


Ispravno pisanje

Nakon mnogo godina življenja izvan BiH mnogi od nas zaboravili su osnove pisanja na našem jeziku.

Bez namjere da pišem pravopis želim samo natuknuti najčešća mjesta u kojima griješimo govoreći ili pišući bosanskim jezikom.


Velika i mala slova

Velikim početnim slovima se pišu vlastita imena, i to:

- lična imena i prezimena: Rifet, Samir, Igor, Damir, Danijel, Nermina, Jelena, Bajrić, Čavkić, Zulić, Ivušić, Kosić;

- nadimci i atributi ako se sami upotrebljavaju ili su srasli s imenom i postali njegov sastavni dio: Lela, Doda, Huska, Huki, Kralj Tvrtko, Kulin Ban, Ričard Lavljeg Srca, Kralj Boduven, Karlo Veliki;

- imena božanstava: Allah, Jahve, Jehova, Jupiter, Zeus, Posejdon, Afrodita, Apolon;

- imena životinja i građevina: Šarenka, Crvenka, Zelenka, Jablan, Aduna, Krivi toranj u Pizi; Ajfelov toranj u Parizu, Atomium u Briselu

- imena pripadnika naroda: Bošnjak, Mađar (tačno je i Madžar!), Palestinac;

- imena stanovnika gradova, pokrajina, zemalja, država, kontinenata: Bišćanin, Travničanin, Krajišnik, Bosanac, Amerikanac, Evropljanin, Australijanac;

- imena nebeskih tijela: Sunce, Zemlja, Mjesec, Mliječni Put, Mars, Venera; Andromeda;

- imena kontinenata, država, naseljenih krajeva i mjesta (sve riječi u njima osim veznika i priloga): Australija, Evropa, Dalmacija, Lika, Bosna i Hercegovina, Krajina, Brod na Kupi, Južna Amerika, Dvor na Uni;

- imena mora, rijeka, jezera, planina i druga geografska imena: Una, Sana, Bosna, Drina, Boračko jezero, Grmeč, Romanija, Jadransko more, Fruška gora; Plitvička jezera, Balkansko poluostrvo;

- imena ulica i trgova: Studentski Trg; ako se sastoje iz više riječi samo se prva riječ: Željeznička ulica, Zagrebačka ulica; piše velikim slovom, a ostale malim slovom izuzev vlastitih imena: Bulevar Mule Mustafe Bašeskije, Ulica Mehmedalije Maka Dizdara;

- imena praznika: Bajram, Božić, Uskrs, Đurđevdan, Nova godina, Prvi maj;

- nazivi ustanova, preduzeća, društava: Matica Bošnjaka, Merhamet, Osnovna škola "Mladost", Sarajevska banka, Kamerni Teatar, Sportsko društvo "Željezničar", Medicinski fakultet u Tuzli, Organizacija Ujedinjenih Nacija;

- nazivi knjiga, časopisa, novina, književnih djela: Opšta enciklopedija, Naš jezik, Oslobođenje, Prokleta avlija, Modra rijeka

- prisvojni pridjevi izvedeni od vlastitih imenica sufiksima (nastavcima):
-ov, -ev, -in:
Fadilov sat. Bosančev majstorluk. Melihin kišobran. Danijelov šal.


Velikim početnim slovom se piše:

- prva riječ u rečenici:
Spušta se noć. Gdje su ljudi? Nema žive duše! Ulice su puste.;
- prva riječ poslije dvije tačke kada je upravni govor među navodnicima:
Al' govori Musa Arbanasa:
"Priđi, Marko, ne zameći kavge, il' odjaši da pijemo vino...";

- nastavak pisma iza naslova ako se pismo nastavlja u novom redu, i to bez obzira da li se iza naslova stavlja zarez ili uskličnik:
Draga mama,
Tvoje pismo sam primio tek juče iako...
Ili:
Draga Aida!
Molim te, nemoj se ljutiti što se rijetko javljam...

Velikim početnim slovom pišu se zamjenice Vi i Vas iz poštovanja prema osobi kojoj se piše:
Dragi nastavniče, Javljamo Vam se odmah po dolasku u ljetovalište. Na putu smo se držali Vaših preporuka...

U kompjuterskoj komunikaciji:
Pogrešno: "Dobili ste E-Mail preko Interneta."
Ispravno: "Dobili ste e-mail preko Interneta."

Malim slovom se piše:

- nastavak upravnog govora ako je bio prekinut umetnutom rečenicom radi nekog objašnjenja; na primjer:
"Hoće li svi", pitao je direktor na zboru učenika, "pomoći u uređenju okoline škole?";

- nastavak rečenice poslije upravnog govora, na primjer:
"Hoćemo!" - odgovorili su svi prisutni učenici.
"Krenimo na posao, onda, odmah poslije sastanka" - povikaše neki učenici.;

- prisvojni pridjevi izvedeni od vlastitih imenica sufiksima -ski, -ski, -čki, npr.: bosanski jezik, američki dolar, pariski učenik. Bio sam u banjalučkom Kaštelu

- zamjenice vi i vas kad se u pismu ne obraća samo jednoj osobi već grupi ili kad se piše dopis nekoj ustanovi, firmi, društvu; npr.:
Osnovnoj školi "Dr. Irfan Ljubijankić", Bihać
Cijenjeni,
Obavještavamo vas da je...


Sastavljeno i rastavljeno pisanje riječi

Sastavljeno se pišu:
- nazivi stanovnika naselja iako se imena tih naselja sastoje od dvije akcentovane riječi i pišu se odvojeno; na primjer:

Banjalučanin (prema Banjaluka ili Banja Luka – oboje je tačno), Novosađanin (prema Novi Sad), Sanjanin (prema Sanski Most), Bjelopoljac (prema Bjelo Polje);

- prisvojni pridjevi izvedeni od naziva mjesta ako se sastoje od dvije akcentovane riječi, npr. južnoamerički (prema Južna Amerika), krivopalanački (prema Kriva Palanka);

- rječica "ne" uz imenice i pridjeve s kojima srasta u složenice, na primjer: - neznanje, nečovjek, nezahvalnost, neznalica, nebriga, neprijatelj, nepoznat, neprirodan, nezreo, nepismen, nevelik, nevidljiv;

- složeni prilozi kao: maloprije, pokadšto, gdjekad, gdjegdje, najednom, napamet, otprilike, i prijedlozi: povrh, namjesto, ukraj, uoči, podno;

- rječica "naj" u superlativu opisnih pridjeva, na primjer: najljepši, najlakši, najbolji, najjači, najjednostavniji.

S crticom između prvog i drugog dijela pišu se polusloženice, ako svaki od sastavnih dijelova čuva svoj akcenat i ako se prvi dio ne mijenja po padežima. Tako se pišu:
- višečlani nazivi mjesta, na primjer: Herceg-Novi (iz Herceg-Novog, u Herceg-Novom), Ivanić-Grad;

- dvije imenice od kojih jedna određuje drugu, a zajedno označavaju jedan pojam, na primjer: Baš-čaršija, radio-amater, Kapetanova-kula, auto-put, rak-rana, general-major;

Rastavljeno se pišu:
- rječica "ne" u odričnim oblicima glagola, na primjer: ne znam, ne vjeruju, ne dolazimo, ne pitaj, ne može; izuzetak su odrični glagoli: neću, nemam, nemoj, nisam;

- odrične zamjenice: niko, ništa, nikoji, ničiji, nikakav, kad se upotrebljavaju s prijedlogom, na primjer: ni za koga, ni sa kim, ni u čijem, ni pred kakvim, ni za kojim;

- rječica "li" uz glagole u upitnim rečenicama, npr. Hoćeš li doći? Vjeruješ li mi? Znaš li to? i u upitnim rečenicama sa "da", na primjer: Da li bi mi pomogla? Da li imaš novca? Da li ga voliš?

- rječica "je" uz glagole u upitnim rečenicama, npr. Je li on iz našeg kraja?
Ne piše se ''jeli'' pošto to može značiti da su neki ljudi pojeli nešto.

Superlativ se piše zajedno:
- on je najveći, to je najbolje, najljepši cvijet, najopasnija stvar, najmudriji savjet, najpametnije stvorenje;


Interpunkcija

U pisanju se radi jasnijeg prikazivanja onoga što hoće reći, upotrebljavaju pojedini znaci koji se zajedno nazivaju interpunkcija ili rečenični znaci.

Znaci interpunkcije su: tačka, zarez, tačka i zarez, dvije tačke, navodnici, upitnik, uskličnik, zagrade i crta.

Tačka se stavlja na kraju obavještajne - potvrdne i odrične rečenice, na primjer: Svaki dan učim za ispit. Kad je praznik ne učim.

Zarez se kao znak interpunkcije upotrebljava često i u različitim rečeničnim situacijama. Za upotrebu zareza je najvažnije pravilo da se ono što je u mislima tijesno povezano, što predstavlja jednu cjelinu, ne odvaja zarezom, a dijelovi koji čine cjelinu za sebe, odvajaju se zarezom od ostalih dijelova rečenice.

Zarezom se odvajaju:
- riječi i skupovi riječi (istovrsni dijelovi rečenice u nabrajanju: Hase, Huse, Jasmina, Emina, Nermina i Adnan su otišli na izlet.

- zarezom se može odvojiti i prije veznika ako se želi nešto naglasiti:
Ponijeli su i hranu, i piće, i društvenih igara.;
On je uspio preći preko ćuprije, čim je stigo mi smo pristavile kahvu.;

- nezavisne rečenice kad nisu povezane veznicima:
Došao je, pozdravio se, dobro večerao i nestao.;

- paralelni dijelovi rečenice kad su u suprotnosti: Zadatak je težak, ali zanimljiv. Pokloniću tebi, a ne Igoru. Nismo ljetovali na moru, već u planini.

- rečenice koje su u suprotnosti: Kasnije smo krenuli, ali smo stigli na vrijeme. Vi ste pošli ranije, a ipak ste zakasnili.;

- rečenice u inverziji (kad se zavisna rečenica nalazi ispred glavne), na primjer: Kad se spremim, pozvaću te telefonom. Ako možeš, pomozi mi. Iako sam znala, nisam odgovorila na sva pitanja.;

- riječ ili skup riječi koji su naknadno dodati ili umetnuti u rečenicu: To je, dakle, tvoj voćnjak. Sve ću ti, naravno, ispričati. Ti si u pravu, neosporno.;

- vokativ i apozicija su, takođe, naknadno dodati u rečenicu, pa se odvajaju zarezom, na primjer: Vi ćete, djeco, dobiti slatkiša. Tebi ćemo, majka, donijeti voća. Djela Ive Andrića, jedinog južnoslavenskog Nobelovca, prevedena su na mnoge jezike.;

- uzvici isto nisu sastavni dijelovi rečenice, pa se odvajaju zarezom: Uh, što je hladno! Oh, što me boli zub! O, stigla si?!;

- umetnute rečenice na primjer: U mom selu, koje je jedno od najuspješnijih u voćarstvu, gotovo svi gaje maline.;

- između mjesta i datuma, na primjer: U Kraljevoj Sutjesci, 2. aprila 1357. Zenica, 15. august 1991.

Tačka i zarez se upotrebljavaju:
- između rečenica koje su u složenoj rečenici manje povezane sa drugim rečenicama, na primjer: Kad smo se sreli, pozdravili smo se, razgovarali o školi; nismo pominjali nedavnu svađu.;

- između grupa riječi koje se razlikuju po srodnosti, na primjer: Na put ću ponijeti: odjeću, obuću, kišobran, higijenski pribor; knjige, bilježnice, pribor za pisanje; fudbal i reket za stolni tenis.

Dvije tačke se stavljaju:
- iza riječi kojima se najavljuje nabrajanje, a ispred onoga što se nabraja, na primjer: Na pijaci kupi: sira, jaja, kajmaka, mesa, salate i luka.;

- ispred navođenja tuđih riječi (upravnog govora); npr. Rekao nam je doslovno: "Novac za ekskurziju je obezbijeđen".

Navodnicima se obilježavaju:
- tuđe riječi kad se doslovno navode, na primjer: Ulazeći svi viknuše: "Srećan ti rođendan!"

- riječi koje se upotrebljavaju s ironijom i kojima se nečemu ne želi dati suprotno značenje: npr.: Znam, ti si "vrijednica". Uradio ti je to tvoj "veliki prijatelj".

Na kraju upitnih rečenica stavlja se upitnik, a iza uzvičnih rečenica, kao i iza manjih govornih jedinica koje se izgovaraju u uzbuđenju, povišenim glasom, stavlja se uskličnik, na primjer: Kako si? Šta radiš? Uh, što sam gladna! Ne viči! Požar!
Kad se pitanje izgovara povišenim glasom iza njega se stavljaju i upitnik i uskličnik; npr. On položio?! Ne daš?!

Zagradom se u rečenici odvaja ono što se dodaje radi objašnjenja prethodne riječi ili dijela rečenice, na primjer: Interpunkcija (rečenični znaci koji doprinose jasnijem izražavanju. Imenske riječi (imenice, pridjevi, zamjenice i brojevi) mijenjaju se po padežima. Za vrijeme rata (1992/95) vladale su nestašice hrane, odjeće i lijekova.

Crta se piše:
- Umjesto navodnika u dijalogu i to u štampanim tekstovima:
- Ko je to bio? - upita majka.
- Moj drug.
- Zašto ga nisi pozvao unutra?
- Žurio je - promrmlja on.;

- kad se želi nešto istaći, ili naglasiti suprotnost, neočekivanost; na primjer: Pođem ja, kad - nigdje nikog. Sve sam naučila, sve znam - ne vrijedi, zbunila sam se.


Pravopisni znaci

Pravopisni znaci se upotrebljavaju uz pojedine riječi za razliku od interpunkcije koja se upotrebljava u rečenici.

U pravopisne znake se ubrajaju: tačka, dvije tačke, nekoliko tačaka, crta, crtica, zagrada, apostrof, znak jednakosti, znak porijekla, akcentni znaci i genitivni znak.

- Tačka se kao pravopisni znak upotrebljava:
- iza skraćenica: npr., itd., sl., tj.;
- iza rednih brojeva kada se pišu arapskim brojkama: 15. mart 1991. godine.

Tačka se ne piše iza rednih brojeva napisanih arapskim brojkama kada se iza njih nađe drugi pravopisni znak (zarez, zagrada, crta ili koji drugi); npr.: O tome ćete naći informacije na 119, 120, 121 i 122. strani. Na nekim spratovima (2, 4. i 5) su pokvarene električne instalacije. Na 10-15. kilometru ćeš ugledati planinarski znak.

- Dvije tačke se kao pravopisni znak pišu:
- između brojeva ili slova kojima se iskazuje neki odnos i čitaju se "prema".
Na primjer:
Rezultat utakmice je 2:1 u korist "Jedinstva".
Korjenski samoglasnik se smjenjuje o:i:a u riječima ploviti - plivati - poplaviti.

- Nekoliko tačaka (najčešće tri stavljaju se:
- umjesto izostavljenog teksta i u isprekidanom tekstu; na primjer:
Prijedlozi su: kod, pored, u, sa...
Kad se voz zaustavio, on se pojavi... i reče: "Divno je vratiti se kući".

- Crta se kao pravopisni znak upotrebljava:
- između brojeva umjesto prijedloga "do", npr.:
Kupi 10 - 15 kilograma krompira.
Ivo Andrić (1892.–1975.) je dobio Nobelovu nagradu za književnost.
Ako se ispred prvog broja nalazi prijedlog od, crtu ne treba pisati već ispisati i prijedlog "do"; na primjer: Prvi svjetski rat je trajao od 1914. do 1918. godine.

- između naziva gradova i drugih mjesta da bi se označio pravac kretanja, na primjer: Put Sarajevo - Tuzla ima veliki privredni značaj.

- Crtica se kao pravopisni znak piše:
- između dijelova polusloženica: radio-aparat, auto-mehaničar, foto-aparat, aero-miting;
- pri rastavljanju riječi na slogove na kraju retka;
- u složenim ili izvedenim riječima u kojima se prvi dio piše brojem, a drugi dio slovima:
150-godišnjica, 40-tih godina prošloga stoljeća, 15-godišnjak;
- između skraćenica i nastavka za oblik, na primjer: Kulturna saradnja sa UNICEF-om je dobra.

- Zagrada kao pravopisni znak:
- služi da označi oba oblika riječi o kojima se govori, npr.:
Prijedlog s (- uz instrumental sredstva se ne upotrebljava).
- stavlja se iza rednog broja ili slova kojima se označava novi odjeljak:
1), 2), 3) itd. - a), b), c) itd.

- Apostrof se stavlja umjesto izostavljenog slova: Je l' to tačno?

- Znak jednakosti se upotrebljava između riječi da bi se označila njihova jednaka vrijednost, a čita se: jednako, ravno, isto, što jeste. Na primjer:
himba = sumnja, tata = subjekat

- Znaci porijekla su > i <. Upotrebljavaju se u stručnim tekstovima.
- znak > se čita "dalo je" ili "razvilo se u", npr.: tvojega > tvoj-ega > tvo-oga > tvo-ga;
- znak < se čita "postalo je od", npr.: crnji < crn -ji; junače - junak -e

- Akcentski znaci se bilježe u stručnoj literaturi (obično iz gramatike i u običnim tekstovima kad je potrebno da se označi riječ koja se od iste riječi u susjedstvu razlikuje samo akcentom; npr.: Sâm sam to uvidio. Došao je da dâ oglas.

- Genitivni znak se stavlja na krajnji vokal genitiva množine kad je potrebno označiti razliku ovoga oblika od drugih oblika, najčešće genitiva jednine iste zamjenice. Na primjer: Iz primjera možeš zaključiti o toj pojavi. Genitivnim znakom je naznačeno da je to genitiv množine, odnosno da se iz više primjera može zaključiti, a ne samo iz jednog.

Skraćenice

I. Skraćenice koje nastaju skraćivanjem riječi u čitanju izgovaraju se potpuno, kao da nisu skraćene. I one se međusobno razlikuju, a najčešće se upotrebljavaju sljedeće:

- skraćenice kod kojih se skraćivanje označava tačkom:
br. (broj) tzv. (tako zvan) ž.r. (ženski rod)
uč. (učenik) i sl. (i slično) v.d. (vršilac dužnosti)
str. (strani) tj. (to jest) o.g. (ove godine)

- skraćenice za mjere, veličine, novčane jedinice koje se pišu bez tačke:

m (metar) g (gram) USD (američki dolar)
cm (centimetar) t (tona) EUR (euro)
km (kilometar) l (litar) JPY (japanski jen)
kg (kilogram) dcl (decilitar) GBP (britanska funta)
mg (miligram) hl (hektolitar) SIT (slovenački tolar)

- Bez tačke se pišu i sljedeće skraćenice:
dr (doktor), gđa (gospođa), gđica (gospođica).

II. Skraćenice koje su nastale od prvog slova ili sloga svake riječi u višesloženim izrazima (složene skraćenice) čitaju se različito:

- neke se čitaju potpuno kao da su svi dijelovi riječi napisani, a pišu se bez tačke, npr.:
VPS - Viša poslovna škola
UN - Ujedinjene Nacije
PTT - Pošta, telefon, telegraf

- neke postaju riječi pa se čitaju kao skraćenice i mijenjaju po padežima, npr.:
Bila sam u SAD-u. Iz SAD-a sam donijela kompakt diskove sa operskom muzikom.

- skraćenice preuzete iz stranih jezika pišu se kako se izgovaraju i mijenjaju se po padežima, npr.:
Uneskova pomoć zemljama u razvoju je dragocjena.
Pomoć u hrani i lijekovima je stigla od Unicefa.


Pisanje tuđih riječi

- Tuđa vlastita imena pišu se:
- izvorno, onako kako se pišu u jeziku iz kojeg potiču, na primjer: Ernest Hemingway (Ernest Hemingvej), Boccaccio (Bokačo), Shakespeare (Šekspir), Chicago (Čikago), New York (Njujork), München (Minhen), Zürich (Cirih);

- fonetski, bez obzira na naše pismo, kad su riječi iz slovenskih jezika koji se služe ćirilicom (srpskog, ruskog, bugarskog, makedonskog); na primjer: Jesenjin, Nikolaj Gogolj, Lav Tolstoj, Janevski, Gligorov itd.

- Imena stranih gradova, zemalja i druga geografska imena pišu se fonetski ako su već dugo prilagođena duhu našeg jezika, na primjer: Beč, Venecija, ali nije netačno napisati npr.: New York, Tesaloniki, Paris.


Neke razlike između bosanskog i hrvatskog jezika

U bosanskom jeziku sintagme se ne rastavljaju drugim riječima. (Sintagme su izrazi koji se sastoje od dvije ili više riječi.)
Na primjer:
Hrvatski: "Ministar je vanjskih poslova otputovao u službenu posjetu."
Bosanski: "Ministar vanjskih poslova otputovao je u službenu posjetu."

U bosanskom jeziku godine se pišu sa tačkom jer je to redni broj.
Na primjer: 25.02.2002. (izgovara se: dvadesetpeti drugi dvije hiljade druge)

Kad se navodi datum, i dan i mjesec su u istom padežu.
Na primjer:
Pogrešno: "Predstavnik je došao prvi januara ove godine."
(prvi = nominativ, januara = genitiv)
Ispravno: "Predstavnik je došao prvog januara ove godine."
(prvi = nominativ, januar = nominativ)

U bosanskom jeziku glagoli ne završavaju na slovo "t" :
Pogrešno: "Dobit će poklon."
Ispravno: "Dobiće poklon."

Riječ "što" u bosanskom jeziku se drugačije upotrebljava nego u hrvatskom :
Hrvatski: "Za što si mijenjao knjigu ?"
Bosanski: "Za šta si mijenjao knjigu ?"

U nekim slučajevima upotreba je ista:
Hrvatski : "Sve što si napisao."
Bosanski : "Sve što si napisao."

Hrvatski: oprosti
Bosanski: izvini
Tu dolazi do iskrivljavanja pri govoru:
Pogrešno: "On se izvinuo."
Ispravno: "On se izvinio."
U hrvatskom se ne kaže izvini, jer im je to sinonim za izvinuti (u zrak), oni kažu: oprosti.

Neke bosanske i hrvatske riječi iz informatike:
računar - računalo
kompjuter - kompjutor
tastatura - tipkovnica
sedmica - tjedan
štampač - tiskač
funkcioner - dužnosnik
štampa - tisak
tačka - točka
bajrak - barjak
ustrajna - opstojna
porijeklo - podrijetlo
upotreba - uporaba
efektivan - učinkovit
faktor - čimbenik
zloupotreba - zloporaba

Neke razlike između bosanskog i srpskog:

Srpski – Bosanski:
ovde - ovdje
dve - dvije
obe - obje
deo - dio
gde - gdje
reč - riječ
sme - smije


Često se pogrešno kaže:
"Idem kod ljekara", a treba reći: "Idem ljekaru" ili "Idem doktoru."

U mnogim dijelovima Bosne piće pivo je ženskog roda pa kažu piva, npr:
"Daj mi dvije pive.", a treba "Daj mi dva piva."

Također je česta sljedeća pojava:
Pogrešno: "Imaš li šta za glavobolju?" (kao da čovjek želi glavobolju), a
Ispravno: "Imaš li šta protiv glavobolje?"
ili još gore:
"Imaš li šta za glavu?" (za glavu je i kapa, šampon)

Učestali su arhaizmi: "svako malo" – često, "dočim" – međutim.
Iz rata je ostala fraza: "odradili smo to" – što je malo neprirodno, ispravnije je reći: obavili smo, završili smo itd.

Izvor: Helga Kanzler
Ispravke i dodatak: Ing. Salih Čavkić.

[adembeg]

Nego da ti kazem carskavojska da bi ja sve tri rijeci zamijenio sa MUSAFIR.Dalje da te pitam a gdje nadze TOTALNO to nije bosanska rijec koji razlog za to??? Sta tije to???

[egi]

Isto tako se "Sarajlija" piše velikim početnim slovom...
Na bosanski se kaže "dekoncetrisana".
"Šiparica" je srbijanski izraz za tinejdžerku a ne bosanski.
Kaže se "poštapalica" a ne "prištapalica" i to i u selu i u gradu.
Ne kaže se "inputirati" nego "imputirati".

Kakvi su to fakulteti? Diplome ne trebaju služiti samo za mahanje...

Joj, Egi, cuj " Sarajlija" se pise velikim pocetnim slovom. Daj, molim te, stade mi kafa u grlu kada ovo procitah. Rijec "sarajlija" nije vlastita imenica pa se uvijek pise sa malim pocetnim slovom. Ili ti mozda mislis zato sto je Sarajevo glavni grad pa ono iz postovanja da lupamo velika slova za sarajlije. Aman, ubrlja ga i sa siparicom. Sada ces reci da je siparica po Bosanski - maloljetnica. A sa postapalicom
si se pristapao.
Nego, reci ti meni sta mislis o mladima BiH i njihovoj daljnjoj perspektivi, pusti bolan pravopis.......

Izvinjavam se na lekcijama iz pravopisa iz prvog osnovne ali...

1. Velikim početnim slovom pišu se (svi članovi) imena naroda, grupa naroda, plemena i pojedinih njihovih pripadnika: Albanci, Albanac, Albanka; Bošnjaci, Bošnjak, Bošnjakinja; Nijemci, Nijemac, Njemica; Srbi, Srbin, Srpkinja;

ђ) имена становника градова, крајева, земаља, држава, континената: Новосађанин, Пироћанац, Нишлија, Бачванин, Југословен, Европљанин, Аустралијанац;

Pripadnici naroda, regija i gradova [uredi]

Velikim početnim slovom pišu se pripadnici:
kontinenata, Amerikanka, Afrikanac, Azijatkinja, Australac (NE Australijanac!!!)
država i naroda, Hrvatica, Danac, Bolivijka, Egipćanin, Nijemac (ali Njemica), Židovka
regija i otoka, Međimurac, Rabljanka, Provansalka, Bavarac
gradova i sela, Zagrepčanka, Varaždinac, Grožnjanka, Njujorčanin (ili Newyorčanin)

Tebi bih dao jedinicu iz pravopisa. Samo da znaš.

Što se tiče teme, mogu samo reći da se slažem sa naslovom. Please, do carry on...

[profesor_woland]

Što se tiče teme, mogu samo reći da se slažem sa naslovom. Please, do carry on...

@egi je na temelju Bosanskoga jezika, odnosno Pravopisa bosanskoga jezika, izrazio slaganje sa naslovom teme, odnosno izveo jedan veliki zaključak a ja se pitam: "Zar smo baš dotle došli?"

Neka mi se ovo ne pripiše kao komentar moderatorovog postupka, ali @egi, zar moramo baš ovako, grubo, sa negativnim ocjenama iz pravopisa, sa prozivkama pripadnica foruma, sa komplikacijama naše stvarnosti koja je i bez svega suvišnog i nepotrebnog, izuzetno komplikovana i koja kroz uopštene diskusije šalje negativne poruke Mladima.

Potrudimo se svi pa kroz svaku temu i svaku diskusiju pokažimo da negdje postoji svjetlost. Počnimo posmatrati situaciju očima kojima se može pripisati osobina realnosti...

Svaki jezik ima svoj pravopis kao normu koju je neko postavio na osnovu nečega. Zašto i jezik ne posmatrati kao prirodnu stvar i prilagoditi ga relnim potrebama i izrazima stvarnosti nečijeg osjećanja, raspoloženja, mišljenja? Zašto riječ "mladost" ili riječ "ljubav" ne pisati velikim početnim slovom? Zašto kao bitno posmatrati jel nešto "inputirano" ili "imputirano",odnosno zašto je pisac u p o t r i j e b i o anglicizam ili grcizam?

Posmatranje svega kao norme nametnute s nečije strane, prisila jedinke da se pod svaku cijenu podredi nečijem pravilu ili nečijoj želji definitivno stvara sliku beznadežnosti i neuspjeha na samom startu.

[cenzura]

= all
Da , primjetih piše se oštrokonđa, a ne oštrokonža.

Opet nije tačno, piše se oštrokondža!
Inače, Sarajlije imaju problema sa kvačicama, veliki problem je razlika izmedju spavačice i spavaćice.

=egi
Na bosanski se kaže "dekoncetrisana".

Dok je postojala Bosna, i dekoncentrisana i dekoncentrirana je bilo ravnopravno. Mozda si u pravu za sada, sad i inace ima vise bosanskog nego Bosne.

"Šiparica" je srbijanski izraz za tinejdžerku a ne bosanski.

Nisi u pravu, a siparica i tinejdzerka ne moraju biti isto.Tesko je danas zamisliti siparicu od 18 ili 19 godina.

[egi]

Profesore Woland, gramatika i pravopis su jedni i oni se uče u školama. Uvedeni su od strane mnogo pametnijih ljudi kao pravilo kojeg će svi koristiti. Ja to nisam odredio, nego sam tako učio u školi a kasnije i izučavao i tražio razlike između bosanskog, srpskog i hrvatskog. Pošto nisam ni Srbin ni Hrvat nego Bosanac, trudim se da govorim svojim, ispravnim maternjim jezikom. Kao što rekoh, ne bih riječ rekao da all nije spomenula đ i dž. Pa kad već raspravljamo...

Kada se već nalazimo na pravoj temi, hajde da nekima pojasnim neke stvari...

Cenzura, u pravu si za oštrokondžu. Znači naša korisnica se malo zeznula iako je bila prilično sigurna da ne podliježe iNputiranom. Vjerovatno dolazi od riječi "oštra" i "kandža".

"Dekoncentrirana" se više koristi u Hrvatskoj i bosanski Hrvati su je uvezli zajedno sa riječima poput "glasovati" i "pučki". Hrvatski jezik je konstitutivan ali mi ne pričamo hrvatskim jezikom, nije li tako? Ovdje imate bosanski rječnik i pokušajte oba izraza. http://ba.rjecnik.com/logindict.cgi

Vidim da vam je potrebna pomoć oko riječi "tinejdžerka". Svi brojevi od trinaest pa do devetnaest u engleskom jeziku se završavaju na "teen" pa su tako sve osobe od trinaest pa do devetnaest godina u engleskim govornim područjima "teenagers" ili "tinejdžeri" a ono "age" na kraju znači starost. Tako je tinejdžer neko između trinaest i devetnaest godina a ne samo osamnaesto/devetnaestogodišnjaci.
Riječ "šiparica" možete čuti samo u srbijanskim filmovima i naš narod ju je na taj način i preuzeo misleći da se radi o nekom "kulturnom" izrazu. Opet se tu radi o narodu koji želi da priča naprednijim jezikom, dok se ta riječ gotovo nikada ne upotrebljava u svakodnevnom govoru. Isto tako mi je muka slušati i čitati riječi koje su doslovno preuzete iz engleskog jezika a koje potiču od latinskog, kada za njih postoji sasvim odgovorajuća i čak šta više prelijepa riječ na b/h/s. Neko misli da će tako zvučati inteligentnije, šta li...