PDA

View Full Version : Višegrad



jerlagicv
22.03.2008., 17:20
http://www.dnevniavaz.ba/img/content/slike/03-2008/obala-drine.jpg

Projekt na koji se čekalo 45 godina

Radovi vrijedni 645.000 KM - Uređenje kontakt-zone oko mosta Mehmed-paše Sokolovića...
14.03.2008. 03:10

Ugovor o izgradnji obaloutvrdnog zida dužine oko 700 metara potpisali su direktor AD "Romanijaputevi" Sokolac Mirko Pandurević i načelnik opštine Višegrad Miladin Milićević.

Prvi od pet kapitalnih projekata, čije je finansiranje planirano iz kreditnog zaduženja opštine u iznosu od 3.000.000 KM, počet će sa realizacijom u drugoj polovini marta, nakon kompletiranja dokumentacije, potvrdio je za "Avaz" načelnik Milićević.

Kako kaže Pandurević, radovi na izgradnji obaloutvrde od ušća Rzava do hotela "Višegrad", sa rekonstrukcijom ulice Druge podrinjske brigade ili poznatije kao Jondža, trajat će oko dva mjeseca.

Realizacijom ovog projekta, vrijednog 645.000 KM, riješit će se pitanje kanalizacionog kolektora a na uređenom platou pored šetališta predviđena je izgradnja parking prostora i namjenskih turističkih sadržaja.

Ovaj projekt direktno se uklapa u uređenje kontakt-zone oko mosta Mehmed-paše Sokolovića, koji je pod zaštitom UNESCO-a.

Na gradnju ovog obaloutvrdnog zida obalom rijeke Drine čekalo se punih 45 godina.


Autor: M. An.

jerlagicv
22.03.2008., 17:33
http://www.dnevniavaz.ba/img/content/slike/03-2008/planinar-uredjuje.jpg

Planinari umivaju ćupriju

Najavljen dolazak generalnog direktora UNESCO-a Koiširo Matsure...
22.03.2008. 16:38

Velika svečanost povodom uvrštavanja mosta Mehmed-paše Sokolovića na Drini na UNESCO-vu listu svjetske baštine održat će se u Višegradu 25. marta. Ovoj svečanosti će, pored visokih državnih zvaničnika i brojnih predstavnika diplomatskog kora u BiH, prisustvovati i generalni direktor UNESCO-a Koiširo Matsura.

Zbog toga su članovi Planinarskog društva "Stolac" počeli čišćenje mosta a u akciju su uključeni i radnici "Komunalca", preduzeća za gradsku čistoću.

Radove na sanaciji teških oštećenja koje je Most Mehmed-paše Sokolovića pretrpio proteklih godina zbog akumulacionog jezera Bajina Bašta izvodit će poznati graditelji, eksperti za gradnju kamenih mostova iz Turske. Nezvanično saznajemo da bi sanacija mosta mogla početi početkom aprila, za šta je Vlada Turske izdvojila pet miliona eura.

Autor: M. An.

jerlagicv
14.04.2008., 21:08
http://www.dnevniavaz.ba/img/content/slike/04-2008/CIRO%20gor.jpg

Ćirina kompozicija ići će do Dobruna od 1. maja

Za završetak radova potrebno više od 1.200 000 KM za izgradnju pristupnog mosta za naselje Glogova i kilometar puta za Šeganje...
14.04.2008. 04:20

Načelnik opštine Višegrad Miladin Milićević potvrdio je da je postignut dogovor sa generalnim direktorom Željeznica RS Petkom Stanojevićem oko završetka uskotračne pruge od Vardišta do Višegrada.

- Za završetak radova oko ove uskotračne turističke pruge potrebno je više od 1.200 000 KM što podrazumijeva izgradnju pristupnog mosta za naselje Glogova i oko kilometar puta za Šeganje, a potrebno je i isplatiti nadoknadu mještanima kojima se oduzima dio zemljišta za gradnju puta. Sredstva za te namjene predviđena su iz kapitalnih ulaganja za razvoj opštine Višegrad -rekao je Milićević.

Generalni direktor Željeznica RS Petko Stanojević izjavio je nakon sastanka sa rukovodstvom opštine Višegrad da će, ukoliko se dobije upotrebna dozvola za dionicu trase od Vardišta do Dobruna u dužini od 10 kilometara, od 1. maja zvanično početi saobraćati ćirina kompozicija od Mokre Gore do željezničke stanice u Dobrunu, jer su radovi na toj dionici potpuno završeni.

Na ovoj dionici 15. maja 2006. godine obavljena je promotivna vožnja popularnog ćire.

Niko nije aplicirao

U zadnje dvije godine iz budžeta Vlade RS nisu izdvajana sredstva za izgradnju ove turističke pruge a prema tvrdnjama predsjednika NS RS Igora Radojičića, koji je boravio u zvaničnoj posjeti opštini Višegrad, ove godine za taj projekat niko nije aplicirao.

Stanica na sudu

Stanična zgrada i plato oko nje još uvijek su vlasništvo AD "Višegradtransa" u stečaju, preduzeća za prevoz putnika i robe koje je 1981. godine odlukom SO Višegrad dobilo pravo gazdovanja, tako da će se ovaj problem morati rješavati sudskim putem.

Autor: M. An.

jerlagicv
16.04.2008., 17:45
VIŠEGRAD: NASTAVLJENA OSCE-ova KAMPANJA "ČITAJ BiH"

SARAJEVO, 16. aprila (FENA) - U Javnoj biblioteci "Ivo Andrić" u Višegradu danas je predstavljena kampanja Misije OSCE-a u BiH pod nazivom "Čitaj BiH".

Direktorica te biblioteke Stojka Mijatović kazala je za Fenu da su u programu prezentacije učestvovali učenici osnovnih i srednjih škola, koji su recitirali stihove o knjizi, čitali literarne radove o toj temi te u konačnici prezentirali recital iz Andrićevih misli o knjizi, životu i radu.

Mala sala biblioteke je bila ispunjena do posljednjeg mjesta, a cjelokupna je prezentacija simbolično upriličena i u povodu obilježavanja 55. godišnjice rada biblioteke "Ivo Andrić".

Mijatović naglašava da je Misija OSCE-a u BiH danas biblioteci uručila i donaciju od 400 knjiga. Čine ih 60 naslova bh. autora namijenjenih za lektiru učenika srednjih škola, kao i određeni broj beletristike.

Ocijenivši donaciju iznimno vrijednom za podizanje opće pismenosti, promocije čitanja i znanja, predstavnici biblioteke su Misiji OSCE-a uručili povelju "Ivo Andrić".

U Misiji OSCE-a u BiH naglasili su i ovosedmičnu posjetu odjeljenju biblioteke grada Sarajeva - Ilidža, kojoj su također donirali 400 knjiga s 52 naslova bh. autora, dok je do kraja sedmice planiran obilazak biblioteka u Gradačcu i Višegradu.

jerlagicv
21.04.2008., 20:40
http://www.dnevniavaz.ba/img/content/slike/04-2008/visegrad-povratak.JPG
Sa sastanka u Višegradu

Pomoć povratnicima koji imaju ličnu kartu

Prilikom buduće pomoći od strane Vlade FBiH za održiv povratak u Višegrad bit će potrebno popuniti upitnik...
19.04.2008. 05:20

U Višegradu je jučer održan sastanak predstavnika mjesnih zajednica ove opštine sa koordinatorom za izbjegla i raseljena lica u Vladi FBiH Namikom Džaferovićem na kojem se raspravljalo o problemima održivog povratka.

Prilikom buduće pomoći od strane Vlade FBiH za održiv povratak u Višegrad bit će potrebno popuniti upitnik na osnovu čega će se utvrditi stvarno stanje na terenu. Dogovoreno je da predstavnici MZ prijave opšte podatke i starosnu strukturu povratnika i da na osnovu tih podataka Ministarstvo za izbjegla i raseljena lica u Vladi FBiH odredi prioritete u davanju pomoći.

- Pomoć mogu dobiti samo povratnici koji imaju CIPS-ovu ličnu kartu izdatu u Višegradu - izjavio je za "Avaz" Džaferović.

Predstavnici MZ treba do 24. aprila da dostave opšte podatke o povratnicima u kancelariju zamjenika načelnika opštine Višegrad.

Autor: M. An.

jerlagicv
28.04.2008., 18:27
http://www.dnevniavaz.ba/img/content/slike/04-2008/emin-ener-i-ostali.JPG
Gosti na mostu Mehmed-paše Sokolovića

Prvi graditelji na ćupriji početkom iduće godine

Sa dosta strpljenja prilaziti obnovi ove građevine stare više od 430 godina...
25.04.2008. 15:10

Predsjednik kompanije za održavanje puteva i starih mostova Republike Turske Emin Ener jučer je sa delegacijom Agencije za međunarodni razvoj TIKA posjetio Višegrad. Cilj posjete je da se na terenu uvjere u kakvom je stanju most Mehmed-paše Sokolovića.

- Moramo veoma oprezno i sa dosta strpljenja prilaziti obnovi ove građevine stare više od 430 godina, posebno kada se ima u vidu da je most uvršten na UNESCO-ovu listu zaštićenih spomenika. Posebno veliku pažnju moramo pokloniti izradi projektne dokumentacije na osnovu koje će Vlada Republike Turske izdvojiti sredstva za njegovu obnovu. Sljedeća faza radova je ispitivanje korita rijeke Drine - potvrdio je Emin Ener.

On dodaje da se prvi graditelji na ćupriji mogu očekivati početkom iduće godine.

Autor: M. An.

jerlagicv
12.05.2008., 19:50
VIŠEGRAD: OKO 650.000 KM ZA IZGRADNJU ŠETALIŠTA

VIŠEGRAD, 12. maja (FENA) - Općinska uprava Višegrada izdvojit će ove godine oko 650.000 KM za izgradnju šetališta u neposrednoj blizini Sportsko-rekreativnog centra ’’Ušće’’.

U okviru ovog projekta, kako je najavljeno, bit će izgrađen i prostor za takmičenje u sportskom ribolovu, koji će biti stavljen u funkciju u prvoj polovini jula.

Radovi su povjereni preduzeću ’’Romanijaputevi’’ sa Sokoca.

jerlagicv
16.05.2008., 17:38
http://www.dnevniavaz.ba/img/content/slike/05-2008/visegrad-austrijska-cesma.JPG
Jedina preostala javna česma kod Careve džamije

Voda teče istim cijevima od 1900. godine

Sve javne česme i vodovod održavao je čovjek koji je bio opštinski činovnik...
16.05.2008. 15:25

Nakon prolaska uskotračne pruge kroz Višegrad 1906. godine, koji je tada već izgubio odlike čaršije i dobio epitet urbane sredine, na svim značajnijim mjestima i raskrsnicama u gradu napravljene su željezne lijepo oblikovane česme sa koritom i slivnikom u kanalizaciju.

Hroničar grada na Drini Ljubomir Mutapčić kaže da je 1950. godine u gradu bilo 17 javnih česmi istog oblika i materijala.

- To su austrijske, željezne česme od kojih je ostala jedino ona kod Careve džamije. Pored te, bila je česma kod javnog kupatila na lijevoj obali Drine, na željezničkoj stanici, iza džamijskog zida i pored crkve na Megdanu. Sva ta voda dovedena je iz Mameledžinog hana iz Kabernika - prisjeća se Mutapčić.

Stari Višegrađani se sjećaju da je sve javne česme i gradski vodovod održavao jedan čovjek koji je po dužnosti bio opštinski činovnik. Javne česme bile su mjesta okupljanja običnog svijeta i gospodskih sluga. Po sudovima u kojima su nosili vodu poznavalo se njihovo imovno stanje i pripadnost određenoj vjeri.

- Voda se nosila u ibricima, testijama, kantama sa poklopcem i kljunom, u bakračima i drugim sudovima - priča Višegrađanin Branko Mikavica.

U gradu je tada bila razvedena vodovodna mreža u svim mahalama i obično su česme bile locirane na presjeku dvije ili više ulica. I danas u nekim dijelovima grada voda još uvijek teče željeznim cijevima postavljenim davne 1900. godine.

Žeđ i vojnici

Do izbijanja Prvog svjetskog rata 1914. godine samo 26 bh. gradova, a među njima i Višegrad, imalo je prave vodovode. Česme nisu uništavane ni u jednom ratu jer su vojnicima raznih uniformi jedino glad i žeđ bili zajednička potreba.

Prve ljubavi

- Građani koji bi uveče izašli da donesu vode i ostali bi tu više od sat u druženju. To čekanje imalo je jednu pozitivnu posljedicu jer to je bilo vrijeme upoznavanja djevojaka i mladića a možda i prvih ljubavi - kaže Mikavica.

Autor: M. ANDRIĆ

jerlagicv
20.05.2008., 15:06
http://www.dnevniavaz.ba/img/content/slike/05-2008/nedjo-savic.jpg
Savić: Građani ispaštaju

Izgradnja gradske deponije obaveza je HE

HE Višegrad svake godine izdvaja sredstva za izgradnju deponije, ali opština godinama ne može pronaći lokaciju...
20.05.2008. 01:20

Hidroelektrana Višegrad je, kada je izgradnja u pitanju, u obavezi uraditi jednu po svim propisima uređenu gradsku deponiju na području opštine.

- Svake godine u planovima HE Višegrad izdvaja sredstva za izgradnju deponije ali opštinske službe ne vode aktivnosti u cilju iznalaženja adekvatne lokacije. Građani ispaštaju zbog njihove sporosti - izjavio je za "Dnevni avaz" koordinator za odnose sa hidroelektranama Neđo Savić.

Načelnik Opštinskog odjeljenja za urbanizam Stanko Stojanović tvrdi da opština nije imala dovoljno sredstava za izgradnju deponije kao i to da nisu mogli pronaći lokaciju koja bi zadovoljavala sve kriterije i standarde propisane Zakonom o izgradnji sanitarnih deponija.

- Najnoviji planovi po tom pitanju su izgradnja regionalne deponije za opštine Višegrad, Čajniče, Goražde, Foča, Rogatica, Prača i Rudo - kaže Stojanović.

Sve ove opštine potpisale su saglasnost za izgradnju regionalne deponije po ekološkim standardima i zakonskim propisima ali je lokacija najveći problem.

Dok se ne riješi ovo pitanje i dalje se višegradski otpad odlaže na divlju deponiju u Nezucima kroz koju protiče planinski potok i ulijeva se u Drinu iznad HE Višegrad.

Autor: M. An.

jerlagicv
20.05.2008., 15:17
DVA MILIONA KM ZA IZGRADNJU DOMA ZDRAVLJA U VIŠEGRADU

VIŠEGRAD, 20. maja (FENA) – Izgradnja nove zgrade višegradskog Doma zdravlja, kako je najavljeno, bit će završena do kraja ovogodišnje građevinske sezone, a vrijednost investicije je oko dva miliona KM.

U novom objektu će biti smještene ambulante porodične medicine i Centar za mentalno zdravlje.

U Domu zdravlja u Višegradu potvrđeno je da su radovi usklađeni s predviđenom dinamikom i napominju da je objekt nedavno pokriven.

Radove finansiraju Vlada RS-a i Administrativna služba Višegrada.

jerlagicv
21.05.2008., 14:19
http://www.dnevniavaz.ba/img/content/slike/05-2008/okupljanje1.jpg
Gostiljani okupljeni ispred mekteba

U cijelom selu još ni jedna kuća nije obnovljena

Mekteb obnovljen prije tri godine dobrovoljnim radom protjeranih Bošnjaka iz Gostilje...
21.05.2008. 07:20

Povodom godišnjice od izgradnje prvog objekta u selu Velika Gostilja kod Višegrada upriličeno je okupljanje prijeratnih mještana.

Ispred mekteba, koji je izgrađen prije tri godine dobrovoljnim radom Bošnjaka iz Gostilje koji su 1992. godine protjerani, okupili su se Čakići, Šabanovići, Ferići, Hadžići, Bajići, Bajramovići, Alići, Ibiševići, Karišik, Šehići, Huremi, Spahići, Pecikoze, Alijaševići i Mujkići, svi rođeni Gostiljani, kako bi na ruševina svojih kuća razgovarali o životu koji su nekada ovdje provodili.

Ispred Zavičajnog udruženja "Velika i Mala Gostilja" Salko Čakić je istakao da se nije gotovo ništa uradilo po pitanju povratka i obnove kuća u ovom mjestu.

- U cijelom selu, koje je prije rata brojalo 95 domaćinstava, izliveni su jedni temelji i dvije kuće očišćene od korova. Nekoliko parcela je zasađeno raznim voćem i napravljene dvije sušare za voće - rekao je Čakić.

- Bolno je kad dođem. Nema više nikoga a najcrnje je to što moga brata koji je imao samo 16 godina nema među nama. Dali smo krv za DNK ali nikad ga nismo pronašli. Bio je zarobljen u Kamenici i od 1993. ništa više ne znamo - priča Fatima Kešmer.

Najstariji među, Alija Čakić (83), koji je i jedini stalni stanovnik Gostilje, kaže da će nastojati da što prije obnovi porušenu kuću jer želi da se više nigdje ne seli.

Nema infrastrukture

Velika i Mala Gostilja su sela koja su potpuno razorena tokom posljednjeg rata a do danas nijedna kuća nije obnovljena niti je urađena infrastruktura. Gostilja je prije rata brojala oko stotinu kuća, a u selu je bila četvororazredna škola.

Autor: M. An.

jerlagicv
26.05.2008., 17:36
http://www.dnevniavaz.ba/img/content/slike/05-2008/visegrad-hotel-lijevo.JPG
Komisija našla zamjerke na upadljivu boju hotela "Višegrad"

"Panos" izvodi radove bez dozvole

Preduzeće nema ni saglasnost Komisije za nacionalne spomenike BiH...
24.05.2008. 05:05

Šef odjeljenja za urbanizam u opštini Višegrad Stanko Stojanović potvrdio je da je upućen zahtjev nadležnom ministarstvu RS za odobrenje i saglasnost za radove koje u kontakt zoni oko mosta Mehmed-paše Sokolovića izvodi preduzeće "Panos".

- U dogovoru sa republičkim inspektorom, uputili smo zahtjev za odobrenje radova ali odgovora još uvijek nema zato nismo u mogućnosti osporiti radove. Ministarstvo je u tome sporo, a poslovi ne mogu da čekaju - istakao je Stojanović.

On je potvrdio da se neposredno u blizini mosta Mehmed-paše Sokolovića, koji je prošle godine uvršten na UNESCO-vu listu zaštićenih spomenika, izvode radovi bez dozvole i saglasnosti Komisije za nacionalne spomenike BiH.

Načelnik opštine Višegrad Miladin Milićević kaže da Komisija nije imala druge primjedbe osim na upadljivu boju hotela "Višegrad" koji se nalazi u kontakt zoni oko mosta jer ovu građevinu staru više od 430 godina ne smije zasjeniti nijedan drugi objekat.

Autor: M. An.

jerlagicv
01.06.2008., 17:49
http://www.dnevniavaz.ba/img/content/slike/05-2008/visegrad1082028909.jpg
Višegrad: Most Mehmed-paše Sokolovića na Drini upisan je na listu UNESCO-a svjetske baštine 2007. godine

Na ćupriji postavljena ploča UNESCO-a

Upis na ovu listu znak je njegove izuzetne univerzalne vrijednosti i potrebe da se sačuva za dobro cijelog čovječanstva, napisano je na ploči...
30.05.2008. 19:19

Na Most Mehmed-paše Sokolovića na Drini u Višegradu danas je postavljena ploča kojom je označeno da se ova gra|evina iz 16. vijeka nalazi na listi UNESCO-a zaštićenih spomenika svjetske kulture.

Ploču su danas otkrili načelnik opštine Višegrad Miladin Milićević i slikar hadži Branko Nikitović.

- Upis na ovu listu znak je njegove izuzetne univerzalne vrijednosti i potrebe da se sačuva za dobro cijelog čovječanstva, napisano je na ploči.

U tekstu se dodaje da "most jedinstvenom elegancijom svojih proporcija i veličanstvenom uzvišenošću savršeno svjedoči o ljepoti klasičnog osmanlijskog stila".

Ovu tablu sa natpisom donio je u Sarajevo generalni sekretar UNESCO-a Koićiro Macura 26. aprila ove godine.

Most Mehmed-paše Sokolovića na Drini upisan je na listu UNESCO-a svjetske baštine 2007. godine.

Ćuprija na Drini gra|ena je po nalogu velikog vezira turske imperije Mehmed-paše Sokolovića, porijeklom iz ovih krajeva, a gradio ga je najveći neimar tog vremena Kodža Mimar Sinan.

U toku su pripreme za potpunu sanaciju ove građevine.

Autor: SRNA

jerlagicv
05.06.2008., 13:09
OSAM POVRATNIKA U OPĆINU VIŠEGRAD PONOVO U SVOJIM DOMOVIMA

SARAJEVO, 5. juna (FENA) - Ministrica za rad, socijalnu politiku, raseljene osobe i izbjeglice Kantona Sarajevo Emina Dubravić sa saradnicima prisustvovala je jučer tehničkom prijemu i uručila ključeve stambenih jedinica za osam povratničkih porodica na području općine Višegrad.

Ključevi su uručeni Jusufu Menziloviću, Ćamki Duran, Ahmetu Lemezanu, Halimu Ćubari, Šemsi Tabaković, Mehmedu Kasapoviću, Mirsadu Fehriću i Ramizi Veletovac, korisnicima čije su stambene jedinice sanirane u okviru Projekta "Povratak u istočnu Bosnu - faza II, općine Rudo, Čajniče, Višegrad, Ustikolina i Rogatica".

-Ove stambene jedinice sanirane su i izgrađene po principu "ključ u ruku", a do sada ih je u okviru projekta završeno 25. Očekujemo da ćemo do kraja mjeseca predati ključeve i za preostalih 15 povratnika, kazala je Dubravić.

Sanacija i izgradnja 40 kuća koštat će 1.645.280 KM. Najviše novca u Projekt uložilo je Ministarstvo za rad, socijalnu politiku, raseljene osobe i izbjeglice KS-a (620.000), federalno Ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica (400.000), dok su dodatna sredstva za obnovu elektrodistributivne mreže u MZ Žepa izdvojili humanitarna organizacija Hilfswerk Austria (525.280) i Općina Rogatica (100.000 KM), saopćeno je iz Pres-službe KS-a.

jerlagicv
19.06.2009., 15:54
IDENTIFIKOVANI VANDALI KOJI SU PORAZBIJALI STAKLA NA CAREVOJ DŽAMIJI

ISTOČNO SARAJEVO, 19. JUNA - Policija iz Višegrada identifikovala je lica, čiji su inicijali D.Ž. i B.B., koja su u nedelju, 14. juna, razbila prozorska stakla na Carevoj džamiji u Višegradu, saopštio je Centar javne bezbjednosti /CJB/ Istočno Sarajevo.

Ova lica, koja su nastanjena u Višegradu, identifikovana su uz pomoć svjedoka očevidaca.

Protiv izvršilaca višegradska policija podnijela je poseban Izvještaj o počinjenom krivičnom djelu.

Dva staklena prozora na džamiji u Višegradu razbijena su u nedjelju, 14. juna, kamenom i pivskim flašama.

CJB obavještava da je utvrđeno da je pas, koji je pronađen na mezarju u Stražištu, uginuo od posljedica trovanja i da se sa sigurnošću ne može tvrditi da je namjerno ostavljen na tom mjestu.

vitkovici
09.07.2009., 23:48
Svaka cast tebi i Avazu da ste objavili ovu vjest.

Ragib Cena
22.07.2009., 07:52
Svjedočenje Zehre Turjačanin o zločinima Milana Lukića u Višegradu
Kad te živog zapale

Zehra Turjačanin, jedina preživjela iz kuće u višegradskom naselju Bikavac u kojoj je 27. juna 1992. godine živo zapaljeno oko 70 Bošnjaka, na suđenju Milanu i Sredoju Lukiću opisala "kako je to kada te živog zapale”. Svoje potresno svjedočenje o živoj lomači na Bikavcu u kojoj je izgorjelo više članova njene porodice a ona sama zadobila teške opekotine završila je riječima: “Još sam živa, život je lijep i ja još uvijek želim živjeti punim životom”.
“Ja moram da živim”, rekla je Zehra Turjačanin kada joj je rečeno da su “lijekovi potrebniji drugima” jer ona svakog trenutka može umrijeti od posljedica teških opekotina zadobijenih u kući koju su u višegradskom naselju Bikavac 27. juna 1992. godine zapalili Milan Lukić i njegovi “Beli orlovi”. Šesnaest godina kasnije, došla je u Hag kako bi na suđenju Milanu i Sredoju Lukiću svjedočila o tome “kako je to kada te živog zapale”.
“Kad tijelo poliješ benzinom i zapališ ono gori”, rekla je svjedokinja opisujući ubistvo dvojice Bošnjaka u Višegradu u junu 1992. godine. Noćima je sa balkona svoje kuće posmatrala ubistva bošnjačkih muškaraca na višegradskom mostu i bacanja njihovih tijela u Drinu. “Atmosfera je bila čudna, ljudi su pričali da se nešto događa, vladao je strah”, navela je.
U predvečerje 27. juna 1992. godine pred njenu kuću na Bikavcu u automobilu iz kojeg je treštala “nacionalistička” muzika dovezao se Milan Lukić sa grupom vojnika. U kući su se nalazile još i njena majka, dvije sestre i snaha sa svojom djecom, te komšinica i njena maloljetna kćerka. Lukić i njegovi ljudi su ih najprije izveli van, a potom, uz objašnjenje da su “organizovali konvoj za Bajinu baštu”, sproveli u kuću Mehe Aljića.
Iako u sudnici nije prepoznala Milana Lukića, svjedokinja je sigurna da je upravo on sa svojim “Belim orlovima” upao u njenu kuću na Bikavcu. Tvrdi da ga je dobro poznavala pošto su išli u istu srednju školu i često se viđali na odmorima. Njen brat je, kako je navela, s Milanom Lukićem sjedio u istoj klupi. Prisjetila se da joj je Milan Lukić, kada su ih uvodili u Aljićevu kuću, prišao i strgnuo s vrata zlatni lančić.
“Na žalost, u toj kući je bilo mnogo djece”, rekla je svjedokinja i dodala da najmlađe od njih nije imalo ni godinu dana. Većinom su bile mlade žene sa djecom, a pored njih je bilo i starijih muškaraca i žena. Srpski vojnici su izvana najprije kamenjem porazbijali prozore, a onda ubacili ručne bombe. Neko vrijeme su pucali po ljudima koji su se nalazili u kući, a potom su je zapalili. “Ljudi su živi gorjeli, svi su jaukali, naprosto ne mogu opisati ono što sam tada čula”, rekla je svjedokinja.
Kada je plamen zahvatio i njenu odjeću svjedokinja se sa jednom od sestara uspjela probiti do ulaznih vrata, ali su ona spolja bila blokirana teškim, željeznim garažnim vratima. Ona sama se nekako uspjela provući kroz mali otvor na vratima, dok je sestra ostala u kući. Bježeći prema kućama na Mejdanu, vidjela je srpske vojnike kako leže na travi i piju.
Uprkos teškim opekotinama na licu i rukama, svjedokinja se nakon nekog vremena vratila na Bikavac i išla od kuće do kuće upozoravajući ljude na ono što im se može dogoditi, a u posljednjoj od njih je i ostala. Sutradan ujutro je otišla u zapovjedništvo srpske vojske i, očajna, tražila da je strijeljaju. Niko joj nije pružio nikakvu pomoć, a nakon jedanaest dana jedan od srpskih vojnika ju je upozorio da bježi pošto Milan Lukić zna gdje se nalazi i namjerava doći da je dokrajči.
Svjedokinja se, nakon tog upozorenja, sa preostalim Muslimanima iz Višegrada pješice uputila prema Međeđi. Izdržala je uprkos dijagnozama ljekara da je “na pragu smrti” i da se na nju ne isplati trošiti lijekove. Zbog opekotina i rana koje su se u međuvremenu inficirale u Međeđi je nije prepoznao ni muž njene najbolje prijateljice koji ju je dobro poznavao. On je, inače, u ovom predmetu svjedočio pod pseudonimom VG-32.
“Još uvijek sam živa. Život je lijep i ja još uvijek želim živjeti punim životom”, rekla je Zehra Turjačanin koja je svoj iskaz na suđenju Milanu i Sredoju i Lukiću dala na francuskom jeziku. U Francuskoj, gdje se već godinama liječi, je pronašla “svoju novu domovinu” u kojoj nastoji da zaboravi sve što joj se dogodilo na Bikavcu 1992. godine.
(Sense @ e- Novine)

Ragib Cena
01.08.2009., 07:04
Život u kanjonu Drine

U Mjesnoj zajednici Međeđa u opštini Višegrad je prije rata živjelo oko 700 Bošnjaka. Još uvijek ne postoje zvanični podaci o broju povratnika. Oni što su se vratili žive od prodaje ribe i kamena i čekaju bolje dane.
U opštini Višegrad je u kojoj je prije rata živjelo 21 hiljada stanovnika, od čega 63 odsto Bošnjaka, vratilo se svega oko 1.700 ljudi. Razlozi su kao uglavnom i u svim drugim dijelovima BiH ekonomske prirode. Povratnici vrlo teško, gotovo nikako, ne mogu naći stalno zaposlenje. Tako je i u selu Međeđa.
Iz Višegrada vozimo se putem ka Rudom i Goraždu. Kroz mnogobrojne tunele pored gornjeg jezera na Drini, nakon 15-tak kilometara stižemo u Međeđu. Ožiljci minulog rata vidljivi su još na kućama koje su malo udaljene od puta. Ima i obnovoljenih. U centru sela je mala gostionica. Gazda Refik Duran kaže da većina mještana nosi isto prezime - Duran: „ Devedest posto jer je nas šestorica braće. Nas petorica imamo preko tridesetoro djece.“
Riba i kamen
Ovdje u kanjonu plahovite Drine obuzdane jezerima hidoelektrana živi se uglavnom od ulova i prodaje ribe i kamena. Ljuso Duran od toga živi sa svoje desetero djece: „Malo riba malo kamen i tako, prodajemo.To je kamen za lijepljenje i oblaganje.“
Najstariji među braćom Duran – Refik, kaže da je jezerom potopljeno i ono malo plodne zemlje što je nekada bilo. Na zemljištu koje je ostalo ne uspijeva ništa, od čega bi se moglo živjeti: „Ima zemlje ali je to možda desetak centimetara, dole je krečnjak i sve izgori. Ne možeš ništa da razviješ i ma kakvi nema, ništa od toga.“
Nada u turizam
Durani su se u Međeđu vratili prije devet godina, među prvima. Refik se zadužio sa nekoliko kredita, da bi za svojih šestoro djece obezbijedio posao kojim će zaraditi za pristojan život. On budućnost ovog kraja vidi u turizmu. Pokušava napraviti jedno malo etno-selo. Za to mu je potrebna finansijska podrška: „Kad bi mi pomogla neka donacija, nešto čime bih mogao da završim posao. Bilo bi dobro da dobijem neki adekvatan kredit da uradim selo.“
Dok ne uspije ostvariti svoj san o etno-selu, Refik lovi ribu i u gostionici kraj puta razvija porodični biznis: „Mi malo ribarimo i odatle se vadi neki dinar. Ja malo sa ovom kafanicom. Od nas povratnika jedini sam što sam ovo nešto saletio jer to mi je bilo i prije rata. Sad sam to malo i formiro uključio u posao četiri kćerke i dva sina , pomalo i eto može se.“
Besposlenih među Duranima nema. Svi moraju dati svoj doprinos, priča Refik: „I zetovi rade neke druge poslove. Oni naprimjer vade kamenovu ploču za ljepljenje tih fasada.“
Putnici prolaznici
Edina je jedna od Refikovih kćerki što radi u porodičnoj gostionici. Kako je put kroz Međeđu najkraća transferzala iz Evrope za jug Balkana, najčešći gosti stižu iz Njemačke i drugih zemalja u kojima trenutno žive i rade. Ljeti idu u Sandžak i Crnu Goru. Posla ima, priča Edina: „Ima, ima. Dosta naroda iz Sandžaka nam svraća. Fini su, kulturan narod, sa njima nije naporno raditi. Dođu, pojedu, popiju i odu. Nije kao kod nas, ne zagleda niko.“
"Sve što radim radim za budućnost" , kaže na kraju Refik Duran pozivajući nas ponovo u goste: „Imam četvoro unučadi i oni su ovdje, pa se borimo da na mladima svijet ostane, tako i ova Međeđa.“ (Deutsche Welle)

Ragib Cena
28.09.2009., 09:54
Panatinaikos gostovao u Višegradu

Aktuelni evropski prvak Panatinaikos se već desetak dana nalazi na Zlatiboru, gdje obavlja pripreme za nastupajuću sezonu. Rado su prihvatili poziv višegradskih košarkaških radnika i tom prilikom su odigrali i revijalni meč protiv domaćina Varde HE povodom dana općine Višegrad i održavanja memorijala „Rade Stanimirović - Višegrad 2009“.
Ogromno je interesovanje vladalo za ovaj meč na Gornjedrinskom području a i šire, višegradska sportska dvorana je bila premala da primi sve košarkaške zaljubljenike.
Strateg Panatinaikosa Željko Obradović je nakon odigrane utakmice istakao da mu je posebno drago što je ponovo nakon dužeg vremena boravio na ovim prostorima.
- Ovo bila i prva utakmica našeg tima u pripremnom ciklusu. Na Zlatiboru se nalazi dvadeset košarkaša, a radi učešća na Evropskom prvenstvu u Poljskoj ekipi se još nisu priključili Focis, Spanulis, Kalates, Tepić i Perperoglu, a narednih dana ćemo odigrati i nekoliko kontrolnih susreta u Srbiji.
Želimo da se što bolje pripremimo pred narednu sezonu koja je pred nama. Svakako da će nam prioritetni cilj biti odbrana evropske titule. Bit će teško, veliki je broj kvalitetnih evropskih ekipa i kad kažem da će bar desetak timova koji se nađu u završnici Eurolige biti kandidati za tron, vjerujte da čvrsto stojim iza toga.
Ipak, mi razmišljamo samo o sebi jer imamo kvalitetan tim koji može ponoviti prošlosezonski uspjeh - optimistički je zaključio trofejni trener Željko Obradović.
(Gorazde-x.com & Sport)

Ragib Cena
02.10.2009., 07:28
Opština dala 10 KM pomoći po povratniku!

Na područje opštine Višegrad dosad se vratilo između 2. 500 i 3.000 povratnika Bošnjaka. Procentualno, to je oko 11 posto od prijeratnog broja.
Trude se ostati
- Zadovoljan sam obimom procesa povratka.Naravno po brojkama to ne izglada baš najbolje ali svakako je ohrabrujuće da su ljudi na svojim ognjištima već oko devet godina i da se trude tu i ostati.Nažalost kao i svugdje i povratak na prostor opštine Višegrad ima svojih loših strana jer imamo još uvijek ljudi koji žive u improviziranim objektima ali s druge strane imamo i pozitivnih primjera gdje su se vratila gotovo kompletna naselja i u kojima su povrtaničke porodice pokrenule vlastiti biznis i njihovi proizvodi su na tržištu.Tome u prilog govori i činjenica da je u vrijeme pazarnog dana u Višegradu na pijaci sve više Bošnjaka povratnika koji izlažu i nude svoje proizvode - kazao je predsjednik Skupštine opštine Višegrad Bilal Memišević.Kada je riječ o podršci povratku na prostor opštine Višegrda ona je od strane državne i entitskih vlada u ovoj godini najbolje podržana.Oko dva miliona maraka uloženo je na projekte elektrifikacije i projekte sanacije i obnove infrastrukture i povratničkih kuća.No ono što je svakako poražavajući podataka je i simbolična podrška opštine Višegrad.
Kritika vlastima
-Javno sam kritikovao vlasti opštine Višegrad koje su u ovoj budžetskoj godini na ime pomoći povratku planirali oko 30.000 KM što matematički znači 10 KM po povratniku za cijelu godinu.To je svako loš odnos opštine Višegrad spram svojih građana i ja ću nastojati da u narednoj budžetskoj godini taj iznos znatno uvećam i pokušam da urazumim odbornike u Skupštini - kazao je Memišević.
A.Dž. (san.ba)

Ragib Cena
08.10.2009., 08:02
Ribnjak će hraniti 11 članova porodice Rasima Jašarevića

Porodica Jašarević na prijeratno ognjište u Zapotok kod višegradskog mjesta Međeđa vratila se 2000.godine. Zahvaljujući donacijama ratom porušene kuće su sanirane i stvoreni su osnovni preduslovi za život.Rasim Jašarević je sa svojom braćom odlučio da na mjestu nekadašnje vodenice izgradi ribnjak sa kojim bi kaže uspio obezbjediti egzistenciju za jedanest članova porodice.Većina posla na realizaciji ove ideje Rasim je zahvaljujući pomoći države i entitetauspio realizirati.No za potpuni završetak mu je neophodna pomoć.
-Na ovom mjestu gdje je sada ribnjak prije rata je bila vodenica.Ali pošto danas ima sve manje ljudi koji siju mlin nije rentabilna djelatnost.S obzirom da imamo prirodnu izvorsku vodu tu ali i ostale uslove koji su pogodni i idealni za uzgoj ribe odlučio sam se za ribnjak.Vlada Republike Srpske dala mi je 20.000 za izgradnju ribnjaka.Većina posla je urađena i preostaju mi još završni radovi postavljanje pregradnih i zaštitnih mreža i sve je spremno za prvu mlađ patočne pastrmke,priča nam Rasim Jašarević.Za dovršetak posla neophodno mu je nekih 2.000 KM.
- Dovršetkom ribnjaka za mene i moju porodicu,tačnije 11 članova bila bi riješana egzistencija i više ne bi morali čekati na humanitarne pomoći domaćih i stranih organizacija i moljakati ih za par kila brašna,litar dva ulja i slično.To su minimalna sredstava sa kojima bi mogao dovršiti projekat ribnjaka i zahvaljujući državnom Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice koje će mi obezbijediti dio mlađi potočne pastrmke krenuo bih u posao - priča Jašarević.
A.Dž. (san.ba)

Ragib Cena
04.12.2009., 08:42
Otimaju nam čak i priloge za obnovu seoske džamije!

Dok su do*maćim vlas*to*dršci*ma i pred*sta*vni*ci*ma međuna*ro*dne za*je*dni*ce u Bo*sni i Her*ce*go*vi*ni pu*na us*ta održivog po*vrat*ka, po*vra*tni*ci u Međeđu kod Vi*še*gra*da naj*bo*lji su pri*mjer ko*li*ko se i ka*ko to ver*bal*no za*la*ga*nje za pro*ve*dbu Ane*ksa 7 dej*ton*skog spo*ra*zu*ma po*vo*di u pra*ksi. Zbog ne*ima*šti*ne, odno*sno ne*dos*tat*ka osno*vnih uslo*va za go*lo preživ*lja*va*nje, se*dam*de*set po*vra*tničkih po*ro*di*ca ove mje*sne za*je*dni*ce spre*mno je da ko*le*kti*vno na*pus*ti svo*je do*mo*ve i „pre*se*li" pred zgra*du Pred*sje*dniš*tva BiH u Sa*ra*je*vu...
Očaj*na si*tu*aci*ja
- Vi*še nam je sve*ga dos*ta! Ne može vi*še ova*ko! Ne*ma ko*me se ni*smo obraćali, mo*li*li, ku*mi*li... Ni*ko ne želi da po*mo*gne da preživi*mo! Os*tav*lje*ni smo ni na ne*bu ni na ze*mlji!
Mi ne*ma*mo sko*ro ni*šta da je*de*mo! Ne tražimo mi ku*le ni gra*do*ve, tražimo da za*ra*di*mo! Da nas bar ne*ko po*gle*da, da nam iz*gra*di ne*ku fa*bri*ku da ra*di*mo...
Od 70 po*ro*di*ca, sko*ro ni*ko ne ra*di, jer po*sla ne*ma. Živi*mo od ri*bo*lo*va i vađenja ka*me*na. Ako šta ulo*vi*mo i pro*da*mo - to nam je sve. Ako do*ručku*je*mo, večeru si*gur*no nećemo ima*ti - kaže za „San" Nu*sret Hu*rem, je*dan od mje*šta*na Međeđe.
Nje*gov ko*mši*ja Enes La*me*zan, pak, na*vo*di da se po*vra*tni*ci u Međeđu ne mo*gu ni li*ječiti, a ka*mo*li šta dru*go...
- Ima*mo am*bu*lan*tu, ima*mo do*kto*ra..., međutim, ima*mo i pro*blem sa ka*na*li*za*ci*jom, ko*ju ni*ko neće da ri*je*ši, a zbog čega do*ktor vi*še ni ne do*la*zi u se*lo... Ne*ma*mo pa*re da pla*ti*mo da se to po*pra*vi, pa nas svi za*obi*la*ze.
Is*ta je si*tu*aci*ja i sa odvo*zom smeća. Još ma*lo, pre*tvo*rit ćemo se u de*po*ni*ju... Da ne go*vo*rim o to*me da nam dje*ca ne mo*gu pu*to*va*ti u sre*dnju ško*lu u Vi*še*gra*du, jer ne*ma*mo pa*ra da pla*ti*mo pre*voz. Ima*mo tri učeni*ka ko*ja ćemo mo*ra*ti ispi*sa*ti iz ško*le, jer ne mo*gu da pu*tu*ju...
Mi tražimo sa*mo da živi*mo. Tražimo da je*de*mo, tražimo bi*lo šta. Mi ni*šta ne možemo odbi*ti, jer je na*ma sva*ki vid po*moći do*bro do*šao. Ne*ka nam država da ma*ši*ne, tra*kto*re... Ima*mo nji*ve, mi ćemo ra*di*ti... Ova*ko, svi ćemo je*dnog da*na nes*ta*ti - kaže La*me*zan.
- Me*ni ne tre*ba ni*šta, ali tražim da se po*mo*gne dje*ci da mo*gu ići u ško*lu. To je sve. Vje*ruj*te, na*ma je vi*še pri*ki*pje*lo. Ako se ova*ko nas*ta*vi, ide*mo svi sku*pa u Sa*ra*je*vo, ko*le*kti*vno ćemo se ise*li*ti i doći pred zgra*du Pred*sje*dniš*tva BiH. Ne*ka oni on*da vi*de šta će sa na*ma. Za*bo*rav*lje*ni smo od svi*ju, kao i da ne pos*to*ji*mo - na*do*ve*zu*je se na nji*ho*vu priču Ha*sib Ši*šić.
„Do*pi*sni" pred*sje*dnik
S dru*ge stra*ne, Dževad Ge*gić, ko*or*di*na*tor mje*sne za*je*dni*ce Međeđa za lo*šu si*tu*aci*ju u se*lu kri*vi pred*sje*dni*ka Mje*sne za*je*dni*ce Sa*bri*ju Žunića...
- On ni ne živi u Međeđi, uopće ni*je iz ovog se*la. On je žitelj mje*sen za*je*dni*ce Cri*jep, ko*ja je uda*lje*na se*dam ki*lo*me*ta*ra od Međeđe. Ni*kad ga ov*dje ne*ma. Šta god da lju*di*ma tre*ba, oni mo*ra*ju ići u Cri*jep i plaćati pre*voz da ga nađu da im po*tpi*še ne*ki pa*pir. Ta*ko se ne može ra*di*ti ovaj po*sao. Lju*di su nam gla*dni i že*dni - is*tiče Ge*gić.
Pre*ma nje*go*vim ri*ječima, naj*go*re od sve*ga je to što „Medžlis Islam*ske za*je*dni*ce Vi*še*grad ne želi da po*mo*gne, ne*go odmaže".
- U se*lu ima*mo efen*di*ju Ha*sa*na Sko*ru*pa*na i Ibra*hi*ma Ka*drića, ko*ji pet*kom za vri*je*me džume kra*du pa*re za ser*gi*ju (pri*log za iz*gra*dnju džami*je)! Sve vam je on*da ja*sno!
Znači, uzi*ma*ju hljeb ovim lju*di*ma iz us*ta, da bi se*bi na*vo*dno pla*ti*li put za Vi*še*grad, gdje žive. Zna*li su uze*ti i po 500 ma*ra*ka, jer se te ser*gi*je ugla*vnom na*ku*pi od lju*di sa stra*ne, naj*vi*še iz No*vog Pa*za*ra, ko*ji dođu na džumu.
Pa, sad su za Baj*ram uze*li 345 ma*ra*ka. Efen*di*ja Sko*ru*pan je taj no*vac uzeo se*bi, to svi zna*ju u se*lu! No, te pa*re bi do*bro do*šle da sta*vi*mo vra*ta na ulaz džami*je, pro*zo*re. Da ba*rem ne*što obno*vi*mo... - is*tiče Ge*gić.
Uza*lu*dne mol*be Op*šti*ni
- Već go*di*na*ma tražimo da nam po*mo*gne Bi*lal Me*mi*še*vić, pred*sje*dnik Skup*šti*ne op*šti*ne Vi*še*grad, ali ni*kad ni*šta! Sva*ki put smo nai*šli na ne*ra*zu*mje*va*nje. Tražimo bar da nam obe*zbi*je*di sred*stva da dje*cu ša*lje*mo u ško*lu. Ni*je to ne*mo*guća mi*si*ja - kaže Enes La*me*zan.(san.ba)

Ragib Cena
05.12.2009., 09:18
Međeđa je rupa bez dna, sve štu u nju dođe nestane!

- Kao pred*sje*dnik Me*džli*sa Islam*ske za*je*dni*ce Vi*še*grad od*go*vor*no tvrdim da ni*je*dna mar*ka od ser*gi*je (pri*lo*zi za dža*mi*ju) ni*je uze*ta iz dža*mi*je u Me*đe*đi, ka*ko tvrde nje*ni sta*no*vni*ci - ka*že za «San» Bi*lal Me*mi*še*vić, ko*men*ti*ra*ju*ći op*tu*žbe po*vra*tni*ka u tu is*to*čno*bo*san*sku mje*snu za*je*dni*cu.
Ko je lo*pov
Pre*ma nje*go*vim ri*je*či*ma, op*tu*žbe su ne*sno*va*ne "jer Me*džlis Islam*ske za*je*dni*ce Vi*še*grad ni*je tra*fi*ka da se ra*de ta*kve stva*ri"...
- Lju*di ko*ji op*tu*žu*ju naš me*džlis uo*pće ni*su dže*ma*tli*je, ni ne do*la*ze u dža*mi*ju. Zna se ka*ko se i na ko*ji na*čin ser*gi*ja uzi*ma i ko je uzi*ma. Ima*mo sve crno na bi*je*lo, sva*ku pri*zna*ni*cu i uknji*že*nu sva*ku mar*ku. Na*kon što lo*kal*ni efen*di*ja pre*bro*ji pa*re u pri*sus*tvu dvo*ji*ce dže*ma*tli*ja, one za*vrše u se*fu Me*džli*sa Vi*še*grad, či*ji sam ja pred*sje*dnik. Be*spo*tre*bno se uni*je*la pa*ni*ka u naš me*džlis. Ima*mi su is*pre*pa*da*ni bez ra*zlo*ga - ka*že Me*mi*še*vić, ko*ji je i pred*sje*dnik Skup*šti*ne opši*ne Vi*še*grad, te je, ka*ko is*ti*če, "upu*ćen u kom*ple*tnu si*tu*aci*ju u Me*đe*đi".
On ne*gi*ra i pri*mje*dbe po*vra*tni*ka da se Me*đe*đi ne*do*vo*ljno po*ma*že.
- To što po*je*din*ci tvrde, ta*ko*đer ni*je ta*čno. Mo*gu od*go*vor*no re*ći da se Me*đe*đi po*ma*že i uvi*jek joj se po*ma*ga*lo. Sva*ka apli*ka*ci*ja ko*ju su pre*da*li je po*tpi*sa*na. Po*ma*že*mo im u gra*ni*ca*ma svo*jih mo*gu*ćnos*ti. Me*đu*tim, to što je Me*đe*đa ru*pa bez dna i što sve što u nju do*đe je*dnos*ta*vno pro*pa*dne, dru*ga je stvar - objaš*nja*va Me*mi*še*vić.
On tvrdi da je u Me*đe*đu od 2001. go*di*ne sti*gla ve*li*ka ma*te*ri*jal*na po*moć, "ali to sta*no*vni*ci te za*je*dni*ce upro*pas*te".
- Da*li smo im 37 kra*va, ve*li*ki broj mul*ti*kul*ti*va*to*ra, ko*šni*ca sa pče*la*ma... Me*đu*tim, oti*đi*te sa*da u Me*đe*đu, ne*će*te na*ći ni*šta! Ta*mo ne*ma ni*šta, jer sve što su do*bi*li, oni su ili pro*da*li ili po*klo*ni*li! Zbog to*ga i ne*ma*ju ni*šta, jer sve što do*bi*ju nes*ta*ne, a po*sli*je se tu*ža*ka*ju ka*ko ni*su ni*šta do*bi*li, tra*že još! To je či*nje*ni*ca. Imam sve pa*pi*re tih lju*di ko*ji su to do*bi*li. No, po*nav*ljam, to*ga vi*še ne*ma. Ni*sam im ja kriv zbog to*ga. Ni ja, ni*ti bi*lo ko dru*gi. Pro*blem je u nji*ma - ka*že Me*mi*še*vić, ne*gi*ra*ju*ći i tvrdnju da zbog op*tu*žbi po*vra*tni*ka obje*lo*da*nje*nih u "Sa*nu" pri*je*tio Dže*va*du Ge*gi*ću, ko*or*di*na*to*ru mje*sne za*je*dni*ce Me*đe*đa.
Te*le*fon*ske pri*je*tnje
- Pri*je ci*je*le pri*če tre*ba*li smo se prvo do*go*vo*ri*ti. Ne znam ka*ko taj čo*vjek uo*pće iz*gle*da, ni*ti ko je on us*tva*ri. Mo*žda sam ga ne*kad sreo - ka*že Me*mi*še*vić.
Me*đu*tim, Ge*gić nam je u pe*tak re*kao sa*svim dru*ga*či*je.
- Odmah u pe*tak uju*tro su po*če*li da me zo*vu iz Vi*še*gra*da. Zvao me je is*ti taj Me*mi*še*vić, re*kav*ši da ni*sam tre*bao sva*šta pri*ča*ti, te da se mo*že*mo do*go*vo*ri*ti oko sve*ga ako mi ne*što tre*ba. Ina*če, nji*ma je sa*da nas*ta*la pa*ni*ka, jer im "Islam*ska za*je*dni*ca u BiH pu*še za vra*tom". No, ne*će nas pre*pas*ti! Ja sam re*kao Me*mi*še*vi*ću da ću is*tra*ja*ti u na*mje*ri da svi*ma po*ka*žem šta se ra*di sa Me*đe*đom - ka*že nam Ge*gić.
Mi*nis*tro*vo pri*zna*nje
- Ni*je sa*mo Me*đe*đa pro*blem! Pro*blem je sa svim po*vra*tni*ci*ma, jer oči*gle*dno da se ne pro*vo*di održi*vi po*vra*tak u ko*ji je po*tre*bno mno*go vi*še ulo*ži*ti sred*sta*va. Mi ima*mo 47.000 po*ro*di*ca ko*je su spre*mne da se vra*te, ali drža*va ne ispu*naj*va Aneks 7, a on zna*či po*vra*tak, re*kon*stru*kci*ja, održi*vost. Osim to*ga, spo*ra je im*ple*men*ta*ci*ja i sve je od op*šti*na ko*je je i spro*vo*de. One ra*spo*re*đju sred*sti*va - pri*znao je za "San" Sa*fet Ha*li*lo*vić, mi*nis*tar za ljud*ska pra*va i iz*bje*gli*ce BiH.(San.ba)

Ragib Cena
25.04.2011., 08:35
SLIKA DANA
http://www.san.ba/images/articles/ciscenje-groblja.gif

Oko 50 mladih iz Sarajeva, proveli su prekjučerašnji dan čisteći mezarje Stražište u Višegradu.
Time su oni ovo mezarje pripremili za dženazu Višegrađanima ubijenim u ratu i za obilježavanje 19 - godišnjice genocida u ovom gradu.(san.ba)
Godišnjica će se održati 28.maja.

Ragib Cena
28.05.2011., 22:54
Kolektivna dženaza na Stražištu (http://www.gorazdeonline.com/index.php?option=com_content&view=article&id=3170:fotogalerija-rue-za-sjeanje-sa-uprije-kolektivna-denaza-na-straitu&catid=77:viegrad&Itemid=420)

http://www.gorazdeonline.com/images/resized/images/stories/bacanjeruza_200_200.jpg (http://www.gorazdeonline.com/images/stories/bacanjeruza.jpg)
http://www.gorazdeonline.com/images/resized/images/stories/bacanjeruza1_200_200.jpg (http://www.gorazdeonline.com/images/stories/bacanjeruza1.jpg)
http://www.gorazdeonline.com/images/resized/images/stories/bacanjeruza2_200_200.jpg (http://www.gorazdeonline.com/images/stories/bacanjeruza2.jpg)
http://www.gorazdeonline.com/images/resized/images/stories/bacanjeruza3_200_200.jpg (http://www.gorazdeonline.com/images/stories/bacanjeruza3.jpg)
http://www.gorazdeonline.com/images/resized/images/stories/bacanjeruza4_200_200.jpg (http://www.gorazdeonline.com/images/stories/bacanjeruza4.jpg)
http://www.gorazdeonline.com/images/resized/images/stories/bacanjeruza5_200_200.jpg (http://www.gorazdeonline.com/images/stories/bacanjeruza5.jpg)


Sa višegradske ćuprije bačeno je u Drinu tri hiljade ruža za isto toliko ubijenih Bošnjaka ovoga grada. Za njih 16 na mezarju Stražište klanjana je i kolektivna dženaza.Jedna od tri hiljade ruža bačenih sa ćuprije, za dušu je Mirsada Mirvića. Njegovi i posmrtni ostaci još 15 žrtava ·konačno su ·našli smiraj na višegradskom groblju· Stražište. U mezar su ga spustili sinovi Arnes i Samir, koji je rodjen 5 mjeseci nakon· ubistva oca.
- Poslije 19 godina, ukopala sam svog Mirsada, tražili smo godinama, bezuspješno pokušavali dobiti bilo kakav trag a evo, nek se i to desilo da se makar duše smire, da se zna gdje je, kaže kroz suze Sabaheta, Višegrađanka čijeg su muža skoro svi u tom gradu poznavali jer je bio golman Drine, sportista. Potresne slike posljednjeg ispraćaja nevino stradalog oca i muža.
Čak i oni koji godinama redovno dolaze na ćupriju, nemaju više snage da govore, poput Hedije Kasapović, predsjednice Udruženja nestalih „ Višegrad – 92 „
-Ja ne mogu govoriti samo neka je rahmet našim nastradalim, jecala je Hedija.
- 19 je godina od džehenemskog pakla u Višegradu, najmlađa žrtva je imala dva dana, nije dobila ni ime, kad sam prelazila most 92 godine krv je bila zgrušana kao tepih. Pod komandom Mladića, četničkog generala 3000 civila je ubijeno u Višegradu, pitam se danas ima li u mom Višegradu ijedan pošten Srbin da susosjeća sa nama, da nam pokaže gdje su grobnice, mi smo za neke saznali zahvaljujući dvoje, troje predratnih prijatelja, ogorčena je Bakira Hasečić. Prvi put nakon 19 godina, porodice žrtava prisjećaju se svojih najbližih svjesni činjenice kako je najodgovorniji za brojne zločine, Ratko Mladić uhapšen.
- Da je bilo političke volje Mladić bi za 24 sata bio u Hagu ne bi ovoliko čekali da dođe u ovo stanje kad se neće moći procesuirati, ja se nadam da će i Mladić i Karadžić biti osuđeni, kazala je Hasečić.
Prvi put nakon 19 godina, porodice žrtava svjesne su činjenice da su najodgovorniji za zločine, Milan Lukić, Radovan Karadžić i Ratko Mladić konačno u rukama pravde.Nažalost posljedice njihove politike na terenu su više nego očite. U gradu Mehmed paše Sokolovića, Bošnjaka više gotovo da i nema.
- Evo govore povratak da se mi razumijemo u Višegradu više nema života za Muslimane. Ja ispraćam brata Ramiza, uhvatili su ga u Kaošticama, doveli i ubili. Nakon toliko vremena, nije jednostavno živjeti, ali život mora ići dalje, to ću ja nositi u sebi dok sam živ. A Mladića, volio bih da sam ga ja uhvatio, da mu ja presudim. Ima ovdje još Mladića, šetaju se slobodno, a neki rade u policiji, neka ih pohapse i neka odgovaraju, kaže Mehmedalija Sendo. Hapšenje Ratka Mladića ne može kod porodica izbrisati sjećanja na užase počinjene u Višegradu.
- Mi patimo, on ne pati, mi patimo. Njega ne boli ali nas sve to i dalje boli. Valjalo je dvoje djece izvesti na selamet a niko te i ne vidikaže Fatma Zukić, supruga ubijenog Fadila Zukića.
Umjesto susosjećanja za nevino stradale, bar riječi izvinjenja ili ljudskosti današnji stanovnici Višegrada zaokupljeni su mitinzima podrške najvećem ratnom zočincu Ratku Mladiću. Samo dva dana ranije u četničkim odorama i kokardama, obilježjima koja asociraju na stravične zločine počinjenje u Višegradu, u ovom su gradu zločinca veličali u heroja, stvarajući mit o njegovoj žrtvi u ime srpskog naroda, zanemarujući činjenicu da njihove komšije još uvijek traže svoje nevino stradale najmilije. I ovaj put, međutim stigle su u Višegrad i Žene u Crnom iz Srbije, Leskovca, Novog Sada, Bajine Bašte. Ovaj put nisu prespavale u Višegradu jer su ranije imale incidenata.
- Nismo ovdje prvi put i naš čin dolaska znači priznavanje zločina koji se dogodio u naše ime, bez našeg znanja, ali mi znamo ko je odgovaran za ubijanje nesrpskog stanovništva i ko je sve planirao ubijaje od početka 1992 godine, kaže Ljiljana Radovanović, jedna od žena u crnom. One su u znak poštovanja žrtvama u Višegradu, svake godine na ćupriji, medju porodicama nevino ubijenih.
-Sad ćemo vidjeti šta će se dogoditi dalje. Čula sam da mora biti hitno prebačen u Hag. Vjerujte zadnjih godina žrtve su bile potpuno zanemarene, nije bilo političke volje da se Mladić uhapsi i isporuči. Svjesne smo da je to Srbija uradila zbog pritiska Međunarodne zajednice. On je trebao davno da bude tamo ali državi Srbiji nisu toliko bitne žrtve koliko evropske integracije. Zbog toga je uhapšen, kategorična je Radovanović.
Svako od članova porodica ubijenih sa cuprije i mezarja Stražište sa sobom je ponio svoj bol. Bol koji se nosi od 1992 godine i koji će se nositi dok traju životi porodica nevino ubijenih ljudi. Sa ćuprije poruka Bošnjacma da ne budu kratkog pamćenja, da dijelom oproste ali ne zaborave.
/ gorazdeonline /

plivadon
21.06.2011., 18:30
Dodik i Kusturica predstavili Kamengrad: Historijski liturgijski pokušaj i "dokaz da istočna Bosna ne mora biti stratište"

Autor Srna 2011-06-21 15:02:00

http://www.dnevniavaz.ba/themes/default/img/font_decrease.gif http://www.dnevniavaz.ba/themes/default/img/font_enlarge.gif
http://www.dnevniavaz.ba/thumbnail.php?file=mile1_105534532.jpg&size=article_medium
"Kako god 'muslimanski dio Sarajeva' reagirao, promašit će temu", poručio je Kusturica
Predsjednik manjeg bh. entiteta Milorad Dodik i režiser Emir Kusturica predstavili su u Beogradu projekat izgradnje Andrić-grada, odnosno Kamengrada u Višegradu, i istakli da će Kamengrad "projektovati duh RS", koji proističe iz Andrićeve literature.

Izgradnja Kamengrada, za koji je rečeno "da je u funkciji razvoja multuetničkog života i pacifikacije", počet će 28. juna, uz performans, u kojem će učestvovati Simfonijski orkestar, koji će svirati operu "Karmina burana", uz zvuke bagera i kamiona na gradilištu.

Planirano je da izgradnja grada od 17.500 kvadratnih metara bude završena za četiri godine, odnosno da gradske kuće u gradu sa okolnim ulicama budu stavljene "pod krov" do decembra, a da u septembru iduće godine budu otvoreni, kao i da čitav projekat košta od 10 do 12 miliona eura.

Predsjednik RS-a je rekao da je sve spremno za početak izgradnje Kamengrada, na Vidovdan 28. juna, i dodao da se neće stati dok sve u roku ne bude završeno, ocjenjujući da će Višegradu biti vraćena duša.

"Želimo da taj grad živi sa dva velika imena - Ive Andrića i Emira Kusturice", naglasio je Dodik, navodeći da će RS-a donijeti sve potrebne propise i omogućiti svu moguću podršku da taj grad zaživi.

On je naveo da će Višegrad tako dobiti novi sadržaj i mjesto koje zaslužuje, kao i da će izgradnjom ovog grada biti skrenuta pažnja turističke, kulturne i svake druge javnosti na Višegrad, gdje očekuje 200.000 do 300.000 posjetilaca godišnje.

"Kamengrad se ne gradi da bi se izazivao neko, nego da se motivišu ljudi da počnu da izučavaju istoriju, da se bave kulturom, književnošću i da promovišu tu sredinu. Kamengrad je jedan od najboljih poklona Višegradu i prilika da se odužimo Andriću", rekao je Dodik.

Kusturica je naglasio "da je ovo prvi projekat u istoriji čovječanstva koji nastaje inspirisan literaturom, odnosno djelom velikog književnika i nobelovca Ive Andrića i da će on biti simbol pacifizma da istočna Bosna ne bude stratište gdje jedni druge ubijaju".
http://www.dnevniavaz.ba/files.php?file=kamen2_584971054.jpg

Govoreći o mogućim kritikama koje će doći iz Sarajeva, Kusturica je rekao da većina ljudi zna da je izgradnja ovog kamenog grada nešto što je dobro, ali da će se "uvijek naći neka elita", koja će biti protiv.

"Kako god 'muslimanski dio Sarajeva' bude reagovao, promašiće temu, pošto ovaj grad treba da pacifikuje sva dosadašnja ratna iskustva, koja nisu dozvolila da se razvije ta renesansna ideja, koje za vrijeme Otomanske imperije nije bilo", rekao je Kusturica.

On je dodao da će ta "pacifikacija i njihova ideja u Sarajevu o multietničkom životu, koga toliko priželjkuju i koji se tamo navodno odvija", u Kamengradu dobiti spomenik i da bi ovaj grad trebalo da pacifikuje svaku ideju, a naročito ratnu i tu divlju koja je iz naroda iscijedila najgore.

"Ovaj grad se gradi da nikad ne bude srušen, što je sasvim obrnuto od slučaja rušenja biste Andriću u Višegradu", rekao je Kusturica, navodeći da će ovaj kameni grad biti oličenje duha Andrićeve literature i da će Višegrad konačno dobiti i "srce" i biće mu vraćen dignitet, s obzirom da je riječ o gradu za koji se vezuju stradanja naroda.

ummagumma
21.06.2011., 18:42
(-|
B-) Kada bude podnesen finansijski izvještaj, onda svi idemo na zajedničku :ympray:

plivadon
21.06.2011., 18:45
(-|
B-) Kada bude podnesen finansijski izvještaj, onda svi idemo na zajedničku :ympray:

A sta li bi tek Murat Sabanovic na ovo rekao ?:fesovi:

ummagumma
21.06.2011., 18:53
A sta li bi tek Murat Sabanovic na ovo rekao ?:fesovi:

Pustio bi vodu... Da odu.

ummagumma
21.06.2011., 18:58
Ragibe, evo teksta bez zvjezdica...


Re: Višegrad
Otimaju nam čak i priloge za obnovu seoske džamije!

Dok su domaćim vlastodršcima i predstavnicima međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini puna usta održivog povratka, povratnici u Međeđu kod Višegrada najbolji su primjer koliko se i kako to verbalno zalaganje za provedbu Aneksa 7 dejtonskog sporazuma povodi u praksi. Zbog neimaštine, odnosno nedostatka osnovnih uslova za golo preživljavanje, sedamdeset povratničkih porodica ove mjesne zajednice spremno je da kolektivno napusti svoje domove i „preseli" pred zgradu Predsjedništva BiH u Sarajevu...
Očajna situacija
- Više nam je svega dosta! Ne može više ovako! Nema kome se nismo obraćali, molili, kumili... Niko ne želi da pomogne da preživimo! Ostavljeni smo ni na nebu ni na zemlji!
Mi nemamo skoro ništa da jedemo! Ne tražimo mi kule ni gradove, tražimo da zaradimo! Da nas bar neko pogleda, da nam izgradi neku fabriku da radimo...
Od 70 porodica, skoro niko ne radi, jer posla nema. Živimo od ribolova i vađenja kamena. Ako šta ulovimo i prodamo - to nam je sve. Ako doručkujemo, večeru sigurno nećemo imati - kaže za „San" Nusret Hurem, jedan od mještana Međeđe.
Njegov komšija Enes Lamezan, pak, navodi da se povratnici u Međeđu ne mogu ni liječiti, a kamoli šta drugo...
- Imamo ambulantu, imamo doktora..., međutim, imamo i problem sa kanalizacijom, koju niko neće da riješi, a zbog čega doktor više ni ne dolazi u selo... Nemamo pare da platimo da se to popravi, pa nas svi zaobilaze.
Ista je situacija i sa odvozom smeća. Još malo, pretvorit ćemo se u deponiju... Da ne govorim o tome da nam djeca ne mogu putovati u srednju školu u Višegradu, jer nemamo para da platimo prevoz. Imamo tri učenika koja ćemo morati ispisati iz škole, jer ne mogu da putuju...
Mi tražimo samo da živimo. Tražimo da jedemo, tražimo bilo šta. Mi ništa ne možemo odbiti, jer je nama svaki vid pomoći dobro došao. Neka nam država da mašine, traktore... Imamo njive, mi ćemo raditi... Ovako, svi ćemo jednog dana nestati - kaže Lamezan.
- Meni ne treba ništa, ali tražim da se pomogne djeci da mogu ići u školu. To je sve. Vjerujte, nama je više prikipjelo. Ako se ovako nastavi, idemo svi skupa u Sarajevo, kolektivno ćemo se iseliti i doći pred zgradu Predsjedništva BiH. Neka oni onda vide šta će sa nama. Zaboravljeni smo od sviju, kao i da ne postojimo - nadovezuje se na njihovu priču Hasib Šišić.
„Dopisni" predsjednik
S druge strane, Dževad Gegić, koordinator mjesne zajednice Međeđa za lošu situaciju u selu krivi predsjednika Mjesne zajednice Sabriju Žunića...
- On ni ne živi u Međeđi, uopće nije iz ovog sela. On je žitelj mjesen zajednice Crijep, koja je udaljena sedam kilometara od Međeđe. Nikad ga ovdje nema. Šta god da ljudima treba, oni moraju ići u Crijep i plaćati prevoz da ga nađu da im potpiše neki papir. Tako se ne može raditi ovaj posao. Ljudi su nam gladni i žedni - ističe Gegić.
Prema njegovim riječima, najgore od svega je to što „Medžlis Islamske zajednice Višegrad ne želi da pomogne, nego odmaže".
- U selu imamo efendiju Hasana Skorupana i Ibrahima Kadrića, koji petkom za vrijeme džume kradu pare za sergiju (prilog za izgradnju džamije)! Sve vam je onda jasno!
Znači, uzimaju hl ovim ljudima iz usta, da bi sebi navodno platili put za Višegrad, gdje žive. Znali su uzeti i po 500 maraka, jer se te sergije uglavnom nakupi od ljudi sa strane, najviše iz Novog Pazara, koji dođu na džumu.
Pa, sad su za Bajram uzeli 345 maraka. Efendija Skorupan je taj novac uzeo sebi, to svi znaju u selu! No, te pare bi dobro došle da stavimo vrata na ulaz džamije, prozore. Da barem nešto obnovimo... - ističe Gegić.
Uzaludne molbe Opštini
- Već godinama tražimo da nam pomogne Bilal Memišević, predsjednik Skupštine opštine Višegrad, ali nikad ništa! Svaki put smo naišli na nerazumjevanje. Tražimo bar da nam obezbijedi sredstva da djecu šaljemo u školu. Nije to nemoguća misija - kaže Enes Lamezan.(san.ba)



Re: Višegrad
Međeđa je rupa bez dna, sve štu u nju dođe nestane!

- Kao predsjednik Medžlisa Islamske zajednice Višegrad odgovorno tvrdim da nijedna marka od sergije (prilozi za džamiju) nije uzeta iz džamije u Međeđi, kako tvrde njeni stanovnici - kaže za «San» Bilal Memišević, komentirajući optužbe povratnika u tu istočnobosansku mjesnu zajednicu.
Ko je lopov
Prema njegovim riječima, optužbe su nesnovane "jer Medžlis Islamske zajednice Višegrad nije trafika da se rade takve stvari"...
- Ljudi koji optužuju naš medžlis uopće nisu džematlije, ni ne dolaze u džamiju. Zna se kako se i na koji način sergija uzima i ko je uzima. Imamo sve crno na bijelo, svaku priznanicu i uknjiženu svaku marku. Nakon što lokalni efendija prebroji pare u prisustvu dvojice džematlija, one završe u sefu Medžlisa Višegrad, čiji sam ja predsjednik. Bespotrebno se unijela panika u naš medžlis. Imami su isprepadani bez razloga - kaže Memišević, koji je i predsjednik Skupštine opšine Višegrad, te je, kako ističe, "upućen u kompletnu situaciju u Međeđi".
On negira i primjedbe povratnika da se Međeđi nedovoljno pomaže.
- To što pojedinci tvrde, također nije tačno. Mogu odgovorno reći da se Međeđi pomaže i uvijek joj se pomagalo. Svaka aplikacija koju su predali je potpisana. Pomažemo im u granicama svojih mogućnosti. Međutim, to što je Međeđa rupa bez dna i što sve što u nju dođe jednostavno propadne, druga je stvar - objašnjava Memišević.
On tvrdi da je u Međeđu od 2001. godine stigla velika materijalna pomoć, "ali to stanovnici te zajednice upropaste".
- Dali smo im 37 krava, veliki broj multikultivatora, košnica sa pčelama... Međutim, otiđite sada u Međeđu, nećete naći ništa! Tamo nema ništa, jer sve što su dobili, oni su ili prodali ili poklonili! Zbog toga i nemaju ništa, jer sve što dobiju nestane, a poslije se tužakaju kako nisu ništa dobili, traže još! To je činjenica. Imam sve papire tih ljudi koji su to dobili. No, ponavljam, toga više nema. Nisam im ja kriv zbog toga. Ni ja, niti bilo ko drugi. Problem je u njima - kaže Memišević, negirajući i tvrdnju da zbog optužbi povratnika objelodanjenih u "Sanu" prijetio Dževadu Gegiću, koordinatoru mjesne zajednice Međeđa.
Telefonske prijetnje
- Prije cijele priče trebali smo se prvo dogovoriti. Ne znam kako taj čovjek uopće izgleda, niti ko je on ustvari. Možda sam ga nekad sreo - kaže Memišević.
Međutim, Gegić nam je u petak rekao sasvim drugačije.
- Odmah u petak ujutro su počeli da me zovu iz Višegrada. Zvao me je isti taj Memišević, rekavši da nisam trebao svašta pričati, te da se možemo dogovoriti oko svega ako mi nešto treba. Inače, njima je sada nastala panika, jer im "Islamska zajednica u BiH puše za vratom". No, neće nas prepasti! Ja sam rekao Memiševiću da ću istrajati u namjeri da svima pokažem šta se radi sa Međeđom - kaže nam Gegić.
Ministrovo priznanje
- Nije samo Međeđa problem! Problem je sa svim povratnicima, jer očigledno da se ne provodi održivi povratak u koji je potrebno mnogo više uložiti sredstava. Mi imamo 47.000 porodica koje su spremne da se vrate, ali država ne ispunajva Aneks 7, a on znači povratak, rekonstrukcija, održivost. Osim toga, spora je implementacija i sve je od opština koje je i sprovode. One raspoređju sredstiva - priznao je za "San" Safet Halilović, ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH.(San.ba)

plivadon
21.06.2011., 18:59
Pustio bi vodu... Da odu.

Nije ni on vise naivan . Nisu mu isplatili jos honorare ni za bistu .

ummagumma
21.06.2011., 19:00
Nije ni on vise naivan . Nisu mu isplatili jos honorare ni za bistu .

A ja mislio da ti misliš na ovog mu imenjaka.. Sorry.. Druga je to osoba, nema kreditnu istoriju.

plivadon
21.06.2011., 19:04
A ja mislio da ti misliš na ovog mu imenjaka.. Sorry.. Druga je to osoba, nema kreditnu istoriju.

Koji sad pa drugi ?
Ja znam samo jednog specijalistu za brane i biste nobelovaca .

ummagumma
21.06.2011., 19:08
Koji sad pa drugi ?
Ja znam samo jednog specijalistu za brane i biste nobelovaca .

Zastarjeli ti podaci. Ebu Murat Al Šabani :dancing:

Podmladak...

plivadon
21.06.2011., 19:11
Zastarjeli ti podaci. Ebu Murat Al Šabani :dancing:

Podmladak...

Cekam da nam Goran Milic startuje sa vijestima . Nikome drugom ne vjerujem Tita mi .

ummagumma
21.06.2011., 19:12
Cekam da nam Goran Milic startuje sa vijestima . Nikome drugom ne vjerujem Tita mi .

Čekaj. To je najmudrija opcija.

Ragib Cena
08.08.2011., 09:01
Kako bi im makar malo uljepšao Ramazan , Dževad Gegić apeluje na sve humane gradjane da pomognu povratnicima u Mjesnu zajednicu Međeđa, koji, kako kaže, žive u bijedi i neimaštini.Na ovaj humani gest podstakla ga je, kako kaže, djevojčica od 15 godina, koja sehuri i iftari na jednoj kriški hljeba.-Srce me boli kad se sjetim te djevojčice i kad znam da nije jedina koja umjesto pune trpeze jede jednu krišku. Paketi u hrani, garedrobi, odjeći, obući, dobro bi došli mnogima u Međeđi, jer su zaboravljeni od svih. Već sam davao apele, ali još uvijek niko se nije odazvao. Ja ovo gledam kroz svoju porodicu, mislim da bi i drugi trebali, jer jedan kilogram brašna može nahraniti jedno dijete, rekao je Gegić. Rok prikupljanja paketa je do 25. ovog mjeseca, a adresa na koju građani mogu donijeti je Blažuj 58 ili da pozovu na broj 061-030-557./ gorazdeonline / dnevni avaz /

Ragib Cena
16.08.2011., 10:25
Međeđa/ Narod se odazvao na apel za pomoć: PRVI PAKETI VEĆ STIGLI DO PORODICE RIFETA DURANA (http://forum.dnevniavaz.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=4433:meea-narod-se-odazvao-na-apel-za-pomo-prvi-paketi-ve-stigli-do-porodice-rifeta-durana&catid=77:viegrad&Itemid=420)

Kratak apel u medijima i ovog Ramazana probudio je dobrotu među brojnim građanima BiH, koji su odlučili pomoći povratnicima u višegradsko naselje Međeđa.Incijator akcije je Dževad Gegić, koji je novinarima kazao da ga je posebno dirnula sudbina „djevojčice koja iftari i sehuri na krišci hljeba“.U potrazi za djevojčicom juče smo posjetili Međeđu prve pošiljke u hrani i odjeći iz Medžlisa IZ Kladanj, džemata Brateljevići, već su stigle na adresu njenog oca Rifeta Durana.-Do sada sam nekako i izdržavao, ali dalje nisam mogao, jer sam operisan četiri puta.Imao sam tumor na usni. Do tada sam nešto i radio, snalazi se, ali sada ne mogu - kaže Rifet.U Međeđu se vratio prije 11 godina i trenutno živi sa suprugom i četvero djece.- Sina četiri godine vodim u školu u Višegrad, od svojih sredstava a nekad mi pomogne i Bilal (Memišević, predsjednik SO Višegrad, op.a). Na kraju obratio sam se ljudima dobre volje i Dževad mi je izašao ususret. Došla mi je velika pomoć, a rekli su mi da će akcija trajati još nekoliko dana. Teško je zimu ovako dočekat i- dodaje Rifet.Dževad Gegić trenutno je u Sarajevu gdje prikuplja pomoć na adrsi u Blažuju.Kaže da će akcija trajati do 25. Augustai da će dan kasnije pomoć biti podjeljena svim stanovnicima Međeđe.- Sudbina te djevojčice posebno me dirnula, mada ja nisam zaboravio ni ostali narod. Taj je narod zaboravljen od svih. Prvo od države, drugo od čelnika iz Višegrada do Sarajeva. To je sramota jer ljudi u Međeđu su se prvi vratili. Ja nisam ni koordinator ni predsjenik, ja ovo samovoljno radim – kazao nam je Gegić, dodajući da su rezultati akcije vrlo dobri i da „narod još donosi“.Predsjednik SO Višegrad Bilal Memišević kazao nam je kako je svjestan da su povratnici u Međeđu u teškoj situaciji, ali poručuje da bi svaka pomoć ovim ljudima trebala biti lično uručena.Teška situacija-Porodica Duran spada u istinske povratnike. Oni su u teškoj situaciji jer Rifet ima četvero djece uzrasta od tri do 16 godina, a dvoje ih pohađa školu sa posebnim potrebama. I Rifet je prošle godine imao ozbiljne zdravstvene probleme. U ime Medžlisa IZ i kao predsjedavajuđi SO Višegrad, pozivam sve ljude dobre volje koji to mogu da u ovim mubarek danima od svog dobra odvoje i posjete ovu i druge porodice koje teško žive-kaže Memišević,.Mještani Međeđe su skeptični, jer incijatora akcije, svog komšiju Gegića poznaju od ranije, ali o tome ne žele javno govoriti.Gegigć je, naime prije 6 mjeseci, iz njemu znanih interesa rođeno dijete proglasio mrtvim objavivši mu osmrtnicu u novinama, što je izazvalo zgražanje i u samoj Međeđi.Gegić, pak, tvrdi da je vijest o smrti djeteta dobio sa skrivenog broja i na osnovu tog objavio čitulju.- Ja sam dobio broj s kojeg me je zvala osoba, nije se htjela predstaviti ko je i šta je, to je bio kao skriveni broj i tako mi je dao informaciju. Zato sam ja reagovao kao i svaki otac što bi reagovao. Ni danas ne znam ko je to bio-kaže Gegić.
Alen Bajramović/ gorazdeonline /

Ragib Cena
23.11.2011., 08:52
FOTO/ U Višegrаdu potpisаni ugovori o obnovi 14 kućа povrаtnikа Bošnjаkа (http://gorazdeonline.com/index.php?option=com_content&view=article&id=7159:foto-u-viegrdu-potpisni-ugovori-o-obnovi-14-ku-povrtnik-bonjk&catid=77:viegrad&Itemid=420)
http://gorazdeonline.com/images/resized/images/stories/14-kuca-bosnjacima_200_200.jpg (http://gorazdeonline.com/images/stories/14-kuca-bosnjacima.jpg)
http://gorazdeonline.com/images/resized/images/stories/mula_tabakovic-potpis_za_obnovu_kuce_747_200_200.jpg (http://gorazdeonline.com/images/stories/mula_tabakovic-potpis_za_obnovu_kuce_747.jpg)
http://gorazdeonline.com/images/resized/images/stories/potpis_na_obnovu_kuca_739_200_200.jpg (http://gorazdeonline.com/images/stories/potpis_na_obnovu_kuca_739.jpg)

«
1 of 3
»
Nаčelnik opštine Višegrаd Tomislаv Popović potpisаo je ugovore o obnovi porodičnih kućа sа 14 povrаtničkih porodicа Bošnjаkа, koje su do sаdа bile smještene u kolektivnim centrimа i u аlternаtivnom smještаju nа području Sаrаjevа i u Gorаždu.Po riječimа predsjednikа Skupštine opštine Višegrаd Bilаlа Memiševićа rаdi se o projektu ZP 10, koji zаjedničkim sredstvimа finаnsirаju ministаrstvo zа izbjeglice i rаseljenа licа Republike Srpske i ministаrstvo rаseljenih osobа i izbjeglicа Federаcije BiH.Premа potpisаnim ugovorimа 14 porodicа Bošnjаkа će već sredinom nаredne godine moći useliti u obnovljene kuće, jer će se rаditi po sistemu „ključ u ruke“, i to nа području višegrаdskih nаseljа Gostiljа, Drinsko, Osojnicа, Vlаhovići, Okruglа, Zаgorice, Bikаvаc, Tvrtkovići, Međeđа, Begov Čаir, Meremišlje, Blаž, Nezuci i Kаoštice.Izrаžаvаjući zаdovoljstvo odobrenim projektom obnove ovih 14 kućа, čijа je ukupnа vrijednost 400.000 mаrаkа, nаčelnik Višegrаdа Tomislаv Popović je podsjetio dа ovа lokаlnа zаjednicа ulаže znаčаjnа finаnsijskа sredstvа u obnovu seoske infrаstrukture i podsticаje u poljoprivredi, što je u funkciji održivog povrаtkа./ gorazdeonline /

Ragib Cena
10.12.2011., 07:59
http://gorazdeonline.com/images/resized/images/stories/dsc_0507_200_200.jpg (http://gorazdeonline.com/images/stories/DSC_0507.jpg)
http://gorazdeonline.com/images/resized/images/stories/dsc_0508_200_200.jpg (http://gorazdeonline.com/images/stories/DSC_0508.jpg)

U posjeti Višegradu boravile su članice udruženja „Žena – žrtva rata“ gdje su razgovarale sa predsjedavajućima Skupštine općine Bilalom Memiševićem i predsjednikom Komisije za eksproprijaciju Nedžado Muhićem od kojih su zatražile da objekat Sumbule i Adema Omeragića u Pionirskoj ulici bude pošteđen prilikom izvođenja bilo kakvih građevinskih radova.Stav nakon ovih razgovora je da kuća Omeragića ne smije biti srušena.– Ova kuća je svjedok nedjela I zločina, koji se desio ovdje. Ovaj objekat treba sačuvati da se nikad, nigdje i nikome ne ponovi ono što se desilo stanovnicima sela Koritnik i Pionirske ulice – kazao je ovom prilikom Memišević.-Ovo je živa lomača u Pionirskoj i možemo pristati da se uzme dio parcele, ali nikako da se ugrozi kuća koja je pretvorena u stratište i grobnicu za više od 70 zapaljenih civila, među kojima je najmlađa beba od dva dana koja nije uspjela dobiti ni ime. Pošto su očistili živu lomaču želimo bar imati mjesto na koje možemo doći i odati im počast. Ovo je za nas sveto mjesto. Pozivam sve entitetske, državne institucije, međunarodnu zajednicu OHR i Haški tribunal da zaštiti ovo stratište koje je u Haškom tribunalu ocijenjeno kao nastravičniji zločin na Balkanu, kazala je nakon sastanka u Višegradu, Bakira Hasečić, predsjenica Udurženja Žena žrtva rata.Jedna od žrtava svjedoči da je u kući u Pionirskoj ulici izgorjelo 75 žena i djece .- Iskočila sam kroz prozor dolje u potok i tri dana i tri noći provela u kanalizaciji. Sina od 13.5 godina sam izbacila prije nego što sam ja iskočila i nisam ga vidjela sve do 95. godine. Ranjena sam u nogu i ruku, pucao je u mene sa dva metra daljine i kad sam zapomagala valjda je mislio da me je ubio. Dok sam u potoku bila slušala sam krike iz kuće koja je buktala. Prošla sam kraj njihovog stražara na stočnoj pijaci i kad sam došla u Kosovo Polje rane su mi bile ucrvane. Bolno je da se, nakon toliko godina, ovo mjesto nije obilježilo. Neka rade zaobilaznicu, šta god hoće ali ni po koju cijenu ne smiju uništiti ovo mjesto koje je grobnica od naših najdražih, kaže jedna od žrtava./ gorazdeonline /

Ragib Cena
10.12.2011., 08:02
Za zločin u selu Barimo još niko nije odgovarao
http://www.vijesti.ba/thumbnail.php?file=news/2011/decembar/visegrad_934352332.jpg&size=article_mediumVišegrad
Za stradanje više od 20 ljudi, gdje polovinu čine osobe ženskog spola, u selu Barimo kod Višegrada tokom 1992. godine, još uvijek niko nije odgovarao pred pravosudnim institucijama u Bosni i Hercegovini, prenosi BIRN-Justice Report.


Stradanja u selu Barimo 2. augusta 1992. preživjeli su tada 26-godišnji Sead Čovrk, dvoje djece i nepokretna starica, koja je u međuvremenu preminula.

“Hoće neko da me zarobi, viče ‘stoj, stoj!’. Nisam htio stati i pobjegnem dolje niz stranu, pucali su na mene. (...) Međutim, kako sam trčao, pao sam, oni su vjerovatno mislili da sam pogođen i nisu pucali više”, kaže Čovrk, ističući da ga nisu ranili, pa je uspio pobjeći prema Drini i tokom noći izaći na Crni vrh, gdje su se i drugi mještani skrivali.

Oni koji su preživjeli, kao i njihove porodice iz Barima, nisu sigurni ko su počinioci tih zločina, ali prigovaraju pravosudnim institucijama što ih, ni nakon ovoliko godina, nisu kaznile.

U Agenciji za istrage i zaštitu BiH (SIPA) i Tužilaštvu BiH navode da su u toku određene istražne radnje, ali, u cilju istrage, ne mogu otkriti više detalja.

U Institutu za traženje nestalih (INO) BiH kažu da su vršene ekshumacije na širem lokalitetu naselja Barimo, te da je pronađeno 28 žrtava, od kojih je 13 ženskog spola. Među ubijenima bilo je i dvoje djece.

Strijeljanje i spaljivanje civila Sead Čovrk, koji je prije skoro 20 godina preživio zločin u selu Barimo, ne može da ne zaplače pored mezarja i spomen-obilježja ubijenim stanovnicima sela.

“Teško je kad znaš da je ona sada ovdje, a eto, ja sam živ. (...) Da nije bilo ove žene, bio bih i ja tu”, kaže Čovrk pokazujući na mezar Mukadese Puhalo, koja ga je probudila tog jutra, pa je uspio pobjeći prije nego što su srpski vojnici pucali.

Mukadesu Puhalo i još nekoliko osoba su srpski vojnici odveli do Drine i strijeljali.

Čovrk naglašava da nije stanovnik Barima, već Dušća, ali da je u selu gdje se desio zločin bio jedan mjesec zbog popravljanja mlina za brašno, te da je za to vrijeme boravio u kući porodice Puhalo.

“U toj kući spavali smo ja i još jedna nana koja je imala oko 90 godina. U samu zoru je došla Mukadesa Puhalo i probudila me da popijemo kafu. Izašao sam iz kuće i čuo glasove: ‘Lezi, bacaj bombe, drž’ ga...’”, prisjeća se Čovrk dana kada su nastradali stanovnici Barima.

Hanka Puhalo, svekrva Mukadese Puhalo, nana s kojom je Čovrk boravio u toj kući, ubijena je pa zapaljena, kažu mještani koji su nakon rata pronašli njene posmrtne ostatke.

Čovrk dodaje da mu je svaki put teško kad dođe u ovo selo, ali smatra da je njegova obaveza da priča o ovom zločinu, jer je, kako kaže, vjerovatno zbog toga i preživio.

“Vjerovatno sam ostao živ da bih govorio o onome što se desilo, nije nikada bilo da neko ne preživi, (...) uvijek neko mora ostati. Ostala su i ta djeca, ali ona možda ni ne znaju šta se desilo, znaju da nemaju roditelje, jedino to znaju”, kaže Čovrk, prisjećajući se dvoje djece koja su uspjela pobjeći, dok su im roditelji ubijeni.

Suljo Fejzić, koji je nakon napada vojske s još nekoliko ljudi došao u selo kako bi provjerio ima li preživjelih, prisjeća se da nisu zatekli nikoga živog osim jedne nepokretne starice.

On pojašnjava da se pred napad vojske u selu nalazilo 30-ak ljudi, koji su došli po hranu, a nosili su je u šumu prema Crnom vrhu, gdje su se skrivali.

Fejzić ističe da se, pred sam ulazak vojske u selo, pet-šest ljudi uspjelo izvući, te da su Sead Čovrk i dvoje djece pobjegli tokom napada.

“Ni u jednu kuću nije se moglo zaviriti od visoke temperature, sve ono što je bilo u tim objektima gorjelo je. S krovova je padalo, nije se moglo komotno kretati putem. Uglavnom, to je bilo jedno haotično stanje kojim zdrav razum ne može uopće upravljati”, priča Fejzić.

Fejzić pojašnjava da je, zajedno s još nekoliko ljudi, više dana izvlačio i sahranjivao tijela ubijenih. Dodaje da je najviše ubijenih ljudi nađeno pored Drine.

Četiri žene, prema njegovom kazivanju, ubijene su i zapaljene u kući, tri osobe su nađene u šumi, dok su ostali “ubijeni u bijegu” nađeni na livadi ili na putu.

“Na obali Drine, na gomili je ubijeno 12 osoba, bili su složeni jedni na druge. (...) Na gomili su ostali ležati još jedan dan, tek sutradan smo ih izvukli”, kaže Fejzić, naglašavajući da su srpski vojnici pucali na njih dok su tijela ubijenih izvlačili na livadu. Unatoč tome, uspjeli su ubijene sahraniti u tri grobnice.

Hedija Kasapović, predsjednica Udruženja porodica nestalih “Višegrad 92”, kaže da je u ovom selu stradao njen daidža Muharem Tvrtković, čiji posmrtni ostaci još nisu pronađeni.

“Kad su daidžu odveli iz podruma kuće, daidžinicu koja je bila jako bolesna, nepokretna, ostavili su. Pošli su je ubiti, ali su odustali. Rekli su joj: ‘Tebe nećemo, ti ostani da crkneš’”, kaže Kasapović, dodajući da je njena daidžinica Adila Tvrtković jedina preživjela osoba koja je tada ostala u selu.

Amor Mašović, član Kolegija direktora INO-a BiH, kaže da su ekshumacije na širem lokalitetu naselja Barimo rađene 2001., 2005. i 2007. godine.

“Ukupno je locirano 28 žrtava na širem lokalitetu naselja Barimo. Najveći broj žrtava je pronađen na livadi koja je u privatnom vlasništvu jednog mještanina. Radi se o žrtvama koje su ubijene tokom napada na to selo. Nažalost, selo Barimo posebno je poznato po broju žena žrtava. Od tih 28 pronađenih žrtava, čak njih 13 su osobe ženskog spola, što je 46 procenata od ukupnog broja ubijenih u ovom selu”, kaže Mašović.

Prema Mašoviću, u Barimu su dvije žrtve djeca - jedno od 12, drugo od 16 godina. Također, među žrtvama, kako kaže Mašović, čak je osam osoba starijih od 65 godina. Mašović ističe da, nažalost, tijela svih žrtava nisu kompletna jer su kod nekih pronađene samo lobanje, a neka su bila u karboniziranom stanju, odnosno njihovi skeletni ostaci su bili spaljeni.

Ivica Divković, načelnik centra za istraživanje ratnih zločina u Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA), naglašava da “aktuelne istrage” ratnih zločina ne komentarišu.

“Ovaj događaj i mjesto u općini Višegrad je zasigurno predmet interesovanja Tužilaštva BiH i SIPA-e. Ono što možemo potvrditi jeste da zasigurno SIPA raspolaže informacijama i podacima da je u tom mjestu 1992. godine stradalo 26 civila, uglavnom žena, starijih osoba i djece, te da je nakon izvjesnog vremena, od ovih 26 ljudi pronađeno 13 skeletnih ostataka”, kaže Divković.

Kako Divković pojašnjava, u toku su određene aktivnosti policije i Tužilaštva BiH, međutim, ne može iznositi te činjenice i podatke.

Boris Grubešić, glasnogovornik Tužilaštva BiH, kaže da rade na više predmeta koji se odnose na ratne zločine počinjene nad stanovništvom bošnjačke nacionalnosti na području Višegrada i okolnih mjesta u proljeće i ljeto 1992. godine.

“S obzirom da se radi o predmetima koji su u radu ili u fazi istrage, Tužiteljstvo BiH nije u mogućnosti javnosti davati detalje o ovim predmetima, kao ni podatke o osumnjičenim ili prijavljenim osobama”, navodi Grubešić.

Fejzić ističe da nadležne institucije nisu pokazale interes da se otkriju počinioci ovog zločina. Prema njegovom mišljenju, glavni krivac za neprocesuiranje odgovornih za ovaj zločin jeste Tužilaštvo BiH.

“Smatram da je glavni krivac za sve to Tužilaštvo, koje do unazad nekoliko mjeseci nije uradilo ništa po ovom pitanju. Prije pet ili šest mjeseci, tek je SIPA počela nešto da radi na ovim terenima i da istražuje, neki ljudi su davali izjave (...). Nemamo pouzdanih informacija ko su ti koji su izvršioci, koje su jedinice učestvovale i kako”, dodaje Fejzić.

Za zločine u Višegradu, pred Haškim tribunalom nepravomoćno su osuđeni Milan i Sredoje Lukić. Milan Lukić je prvostepenom presudom osuđen na kaznu doživotnog zatvora, a Sredoje Lukić na 30 godina zatvora. Sud u Haagu je, za zločine u Višegradu, pravomoćno osudio Mitra Vasiljevića na 15 godina zatvora.

Pred Sudom BiH su za zločine počinjene na području istog grada pravosnažno osuđeni Momir Savić na 17 godina, Željko Lelek na 16, Boban Šimšić na 14 i Nenad Tanasković na osam godina zatvora, prenosi BIRN-Justice Report.
(Vijesti.ba/Fena)

Ragib Cena
16.12.2011., 07:44
Bošnjaci Višegrada pokušavaju spasiti mjesto najstrašnijeg zločina: Stratište 70 civila u Pionirskoj životima ćemo braniti (http://gorazdeonline.com/index.php?option=com_content&view=article&id=7525:otkazano-roite-u-sluaju-pionirska&catid=77:viegrad&Itemid=420)
http://gorazdeonline.com/images/resized/images/stories/kucapionirska_200_200.jpg (http://gorazdeonline.com/images/stories/kucapionirska.jpg)
http://gorazdeonline.com/images/resized/images/stories/pionirsk_200_200.jpg (http://gorazdeonline.com/images/stories/pionirsk.jpg)

«
1 of 2
»
U Višegradu novo poniženje za porodice žrtava ubijenih u ovom gradu 92 godine.Iako je bilo zakazano pred višegradskim sudom ročište u predmetu eksproprijacije kuće u Pionirskoj ulici je odloženo o čemu Udruženje žena-žrtva rata kao strana u sporu nije obavješteno. Podsjetimo da je u kući u Pionirskoj ulici ratne 1992 godine spaljeno više od 60 bošnjačkih civila.Vlasti RS-a su na lokaciji gdje se izmedju ostalih nalazi i kuća zvana živa lomača u Pionirskoj ulici predvidjele gradnju saobraćajnice sa infrastrukturom pa odlukom Vlade RS-a i kuća Adema Omeragića u kojoj je ratne 1992 godine spaljeno više od 60 civila podpada pod eksproprijaciju.Usprotivili su se tome svi oni koji ne žele učestvovati u procesu brisanja pamćenja.Ročište pred sudom u Višegradu je odloženo o čemu su žene žrtva rata saznale tek od advokata koji je obavješten telefonom, što je takodje ponižavajuće, smatraju u udruženju.- Pred ovom živom lomačom, koju branimo od ponovne agresije, poručujemo da ni po cijenu svojih života nećemo dozvoliti rušenje ove kuće. Poručujemo im da ćemo, ako nas nisu sve poklali i žive zapalili, silovali, opljačkali i protjerali, ponovo doći pa ako treba neka nas ponovo ubace u ovu kuću i neka nas ponovo zapale, kaže Bakira Hasečić, predsjdnica Udruženja Žena –žrtva rata.Kuća zvana živa lomača potresno je svjedočanstvo stradanja Bošnjaka u Višegradu.Posebna priča je činjenica da posmrtni ostaci spaljenih žrtava nikada nisu pronadjeni.Eksproprijacija bi pomela i posljednji trag zločina na ovom mjestu ali i nadu da će istina kad tad izaći na vidjelo.- O svemu možemo pričati osim o objektu. On je naše stratište, on je naš ponos i on nema cijenu, kategoričan je Bilal Memišević, predsjednik SO Višegrad.Cijeli slučaj prate i predstavnici OSCE-a koji su bili na licu mjesta te obećali da će pratiti nastavak priče o Pionirskoj./ gorazdeonline.com /

Ragib Cena
26.09.2012., 08:05
http://www.youtube.com/watch?v=D2O8DbOby6M&feature=relmfu

Yoker
26.09.2012., 10:22
Grad Višegrad nalazi se gotovo na samoj istočnoj granici Bosne i Hercegovine sa Srbijom, na obalama rijeke Drine. Kao granični grad nalazio na udaru velikosrpskih formacija, te su u tom gradu vršeni brojni masovni zločini protiv čovječnosti i međunarodnog prava nad Bošnjacima, uključujući i genocid, kao najteži oblik zločina u međunarodnom pravu............................http://www.bosnjaci.net/prilog.php?pid=46944
http://www.bosnjaci.net/foto/visegrad_genocid.jpg

http://www.bosnjaci.net/foto/spomenik_zrtvama_genocida_u_visegradu21.jpg

Ragib Cena
25.05.2013., 08:50
GODIŠNJICA GENOCIDA U VIŠEGRADU
Ubijali su i bebe od nekoliko dana

Među ostalima bit će ukopani posmrtni ostaci šestogodišnje djevojčice Vildane i sedmogodišnjeg dječaka Nihada. Posmrtni ostaci djevojčice Vildane bit će ukopani u epruveti. Cijela porodica šestogodišnje Vildane Zukić ubijena je u Višegradu.

http://www.info-ks.net/mala_slika/280x210/slike/clanci/slike/2013/maj/visegrad-genocid.jpg (http://www.info-ks.net/slike/clanci/slike/2013/maj/visegrad-genocid.jpg)
U Višegradu će u subotu biti obilježena 21. godišnjica zločina nad Bošnjacima ovog grada, a na mezarju Stražište klanjana dženaza i obavljen ukop sedmero identificiranih Bošnjaka koji su ekshumirani i jezera Perućac 2010. godine, izvještava novinar agencije Anadolija (AA).

Dvije najmlađe žrtve u trenutku smrti imale su samo šest, odnosno sedam godina života, a dvije najstarije 78 i 74 godine.

Očekuje se da će obilježavanju 21. godišnjice genocida i dženazi prisustvovati više od 1.500 građana Višegrada i cijele BiH. Oni će se učenjem Fatihe i simboličnim bacanjem 3.000 ruža u rijeku Drinu sjetiti isto toliko Višegrađana koji su ubijeni tokom agresije i genocida u tom gradu.

Obilježavanju 21. godišnjice genocida će prisustvovati i reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH mr. Husein ef. Kavazović, a žrtvama će se pokloniti i "Žene u crnom" iz Beograda.

Na mezarju Stražište će tako u subotu biti ukopani Vildana (Džemal) Zukić (1986-1992), Nihad (Islam) Ibišević (1985-1992), Kasim (Hadžihasan) Hasić (1914-1992), Aziz (Halil) Alić (1953 – 1992), Fadila (Imšir) Bošnjak (1934-1992), Nura (Redžo) Čanto (1948-1992), Ševka (Ibre) Selman (1918-92).

"Nažalost, ovog ćemo puta imati ukop posmrtnih ostataka dvije najmlađe žrtve. To su mala Vildana i dječak Nihad. Posmrtni ostaci male Vildane bit će ukopani u epruveti! Oni su 1992. godine trebali krenuti u prvi razred škole, ali su te iste godine stradali od dušmanske ruke. Bile su to čiste, nevine duše, djeca koje nikakvo zlo nikome nisu mogli napraviti. Njihov život je, nažalost, prekinut. Prekidanjem njihovih života, njihovim najmilijim je nanesena neopisiva bol. Žalimo još uvijek što veliki broj Višegrađana nije pronašao svoj konačan smiraj", kazao je za agenciju Anadolija Bilal Memišević, predsjednik Organizacionog odbora za obilježavanje godišnjice genocida i ukop stradalih građana Višegrada.

Pored Vildane, 1992. godine ubijeni su njen otac Džemal, majka Sehija, nana Ševala Kustura, dok je sudbina njenog jednogodišnjeg Alena nepoznata. Majka i sestra malog Nihada također su ubijeni. Ubijena djeca bit će ukopana pored svojih srodnika.

Mala Vildana, kao i godinu stariji Nihad bit će ukopani pored svojih majki, koje su ukopane prošle godine.

Hedija Kasapović, predsjednica Udruženja porodica nestalih lica i civilnih žrtava agresije "Višegrad 92" tvrdi da je za smrt članova porodice Zukić odgovorna Dragana Đerić Cerović, njihova prva komšinica, koja je 2010. godine imenovana za sutkinju Općinskog suda Velika Kladuša.

"Nažalost, ona i danas slobodno hoda po BiH", dodala je Kaspović.

Dragana Đerić-Cerović je ranije izjavila kako je upoznata s ovakvim tvrdnjama pojedinih Višegrađana. Međutim, nije željela komentirati te navode.

Kaspović upozorava kako su i dalje na slobodi brojni zločinci.

"Mi 25. maja obilježavamo 21. godišnjicu stradanja naših najmilijih. Šta poručiti svijetu? Želimo samo da Božija kazna stigne sve zločince. Pogotovo one koji su ubijali djecu, bebe, a i starce. U Višegradu je, znate, ubijena i beba od samo dva dana! Opraštamo se sa svima njima i nadamo se da će njihova duša pronaći svoj smiraj. I danas mnogi zločinci slobodno hodaju Višegradu. Mi ih stalno susrećemo, a vidjet ćemo ih i 25. maja", govori Kaspović za AA.

Nadalje, Bilal Memišević kaže da su dženaza i ukop višegradskih žrtava istovremeno tužan i radostan događaj. To još jedan apsurd u kojem živi Bosna i Hercegovina.

"Tužan je jer ukopavamo svoje sugrađane i rođake, a radostan jer smo ih nakon 21 godinu pronašli i oni će naći smiraj. Teško je to što su nas zločinci natjerali da se radujemo i kada nalazimo kosti naše djece i rođaka", ističe Memišević.

On je izrazio žaljenje što nadležne državne institucije sporo pronalaze i identificiraju tijela stradalih građana Višegrdada.

"Još više žalimo što u Višegradu još uvijek ima mnogo onih koji su svjedoci zlodjela koji šute o mnogim masovnim grobnicama u Višegradu ili u drugim općinama gdje su stradali Višegrađani", tvrdi Memišević.

Hikmet Karčić iz Udruženja "Ćuprija" iz Višegrada podsjeća da već "21 godišnjicu dočekujemo sa problematikom nestalih u Višegradu".

"Trenutno se traga za najmanje 600 nestalih Bošnjaka Višegrada. Ponosno možemo reći da je, evo, godinu dana prošlo od kako smo postavili prvi spomenik žrtvama Drugog svjetskog rata i posljednje agresije. Nakon dva protizakonita rješenja i mnoštva pritisaka spomenik i dalje uspravno stoji. Najavljujemo nastavak aktivnosti na institucionalizaciji sjećanja. Trenutno radimo na snimanju prvog dokumentarnog filma o Višegradu", rekao je Karčić.

Priznati genocid

Iako je u Višegradu ubijeno 3.000 osoba, a ubijani su svi, bez obzira na godine, užasni zločini u tom gradu još uvijek nisu i zvanično verificirani kao genocid.

"Mi žrtve se, nažalost, ne pitamo. Ako mene pitate, za ono što se desilo u Višegradu, ti progoni, ubistva, silovanja, zlostavljanja, i riječ genocid je premalo. I moji roditelji su stradali u Višegradu maja 1992. godine, zajedno sa hiljadama drugih sunarodnjaka i sugrađana. Nažalost, kažem, nismo mi ti koji će odlučiti kako će se nazvati ono što se dešavalo u Višegradu. Mi ćemo učinit sve što je potrebno da istina bude istina, da se stvari nazovu pravim imenom. To je jedno od neriješenih pitanja ovdje u Višegradu, koja proizvode nove nesporazume između nas Bošnjaka i aktuelne vlasti. Nadamo se da će uskoro žrtve moći da kažu da su zadovoljne", poručio je Memišević u razgovoru za agenciju Anadolija.

Krvava ćuprija

Bakira Hasečić, predsjednice Udruženja "Žena-žrtva rata" ogorčena je jer, kako kaže, ratni zločinci još uvijek hodaju višegradskim ulicama.

"Građani koji su preživjeli genocid, po povratku na svoje prijeratne adrese moraju se svakodnevno susretati sa ratnim zločincima. Most Mehmed-paše Sokolovića je najkrvavija ćuprija na svijetu, ali nama nije dozvoljeno da obilježimo to mjesto stradanja. Mi, žrtve Višegrada svakodnevno se borimo i dižemo svoj glas protiv neprocesuiranja i oslobađanja ratnih zločinaca, to nas neće spriječiti da se vratimo tamo gdje su nam korijeni. Mislim da još uvijek nismo dostigli odgovarajući nivo pravde i istine", izjavila je Hasečić.


http://www.info-ks.net (http://www.info-ks.net/)

ummagumma
23.01.2014., 09:59
GODIŠNJICA GENOCIDA U VIŠEGRADU
Ubijali su i bebe od nekoliko dana

Među ostalima bit će ukopani posmrtni ostaci šestogodišnje djevojčice Vildane i sedmogodišnjeg dječaka Nihada. Posmrtni ostaci djevojčice Vildane bit će ukopani u epruveti. Cijela porodica šestogodišnje Vildane Zukić ubijena je u Višegradu.

http://www.info-ks.net/mala_slika/280x210/slike/clanci/slike/2013/maj/visegrad-genocid.jpg (http://www.info-ks.net/slike/clanci/slike/2013/maj/visegrad-genocid.jpg)
U Višegradu će u subotu biti obilježena 21. godišnjica zločina nad Bošnjacima ovog grada, a na mezarju Stražište klanjana dženaza i obavljen ukop sedmero identificiranih Bošnjaka koji su ekshumirani i jezera Perućac 2010. godine, izvještava novinar agencije Anadolija (AA).

Dvije najmlađe žrtve u trenutku smrti imale su samo šest, odnosno sedam godina života, a dvije najstarije 78 i 74 godine.

Očekuje se da će obilježavanju 21. godišnjice genocida i dženazi prisustvovati više od 1.500 građana Višegrada i cijele BiH. Oni će se učenjem Fatihe i simboličnim bacanjem 3.000 ruža u rijeku Drinu sjetiti isto toliko Višegrađana koji su ubijeni tokom agresije i genocida u tom gradu.

Obilježavanju 21. godišnjice genocida će prisustvovati i reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH mr. Husein ef. Kavazović, a žrtvama će se pokloniti i "Žene u crnom" iz Beograda.

Na mezarju Stražište će tako u subotu biti ukopani Vildana (Džemal) Zukić (1986-1992), Nihad (Islam) Ibišević (1985-1992), Kasim (Hadžihasan) Hasić (1914-1992), Aziz (Halil) Alić (1953 – 1992), Fadila (Imšir) Bošnjak (1934-1992), Nura (Redžo) Čanto (1948-1992), Ševka (Ibre) Selman (1918-92).

"Nažalost, ovog ćemo puta imati ukop posmrtnih ostataka dvije najmlađe žrtve. To su mala Vildana i dječak Nihad. Posmrtni ostaci male Vildane bit će ukopani u epruveti! Oni su 1992. godine trebali krenuti u prvi razred škole, ali su te iste godine stradali od dušmanske ruke. Bile su to čiste, nevine duše, djeca koje nikakvo zlo nikome nisu mogli napraviti. Njihov život je, nažalost, prekinut. Prekidanjem njihovih života, njihovim najmilijim je nanesena neopisiva bol. Žalimo još uvijek što veliki broj Višegrađana nije pronašao svoj konačan smiraj", kazao je za agenciju Anadolija Bilal Memišević, predsjednik Organizacionog odbora za obilježavanje godišnjice genocida i ukop stradalih građana Višegrada.

Pored Vildane, 1992. godine ubijeni su njen otac Džemal, majka Sehija, nana Ševala Kustura, dok je sudbina njenog jednogodišnjeg Alena nepoznata. Majka i sestra malog Nihada također su ubijeni. Ubijena djeca bit će ukopana pored svojih srodnika.

Mala Vildana, kao i godinu stariji Nihad bit će ukopani pored svojih majki, koje su ukopane prošle godine.

Hedija Kasapović, predsjednica Udruženja porodica nestalih lica i civilnih žrtava agresije "Višegrad 92" tvrdi da je za smrt članova porodice Zukić odgovorna Dragana Đerić Cerović, njihova prva komšinica, koja je 2010. godine imenovana za sutkinju Općinskog suda Velika Kladuša.

"Nažalost, ona i danas slobodno hoda po BiH", dodala je Kaspović.

Dragana Đerić-Cerović je ranije izjavila kako je upoznata s ovakvim tvrdnjama pojedinih Višegrađana. Međutim, nije željela komentirati te navode.

Kaspović upozorava kako su i dalje na slobodi brojni zločinci.

"Mi 25. maja obilježavamo 21. godišnjicu stradanja naših najmilijih. Šta poručiti svijetu? Želimo samo da Božija kazna stigne sve zločince. Pogotovo one koji su ubijali djecu, bebe, a i starce. U Višegradu je, znate, ubijena i beba od samo dva dana! Opraštamo se sa svima njima i nadamo se da će njihova duša pronaći svoj smiraj. I danas mnogi zločinci slobodno hodaju Višegradu. Mi ih stalno susrećemo, a vidjet ćemo ih i 25. maja", govori Kaspović za AA.

Nadalje, Bilal Memišević kaže da su dženaza i ukop višegradskih žrtava istovremeno tužan i radostan događaj. To još jedan apsurd u kojem živi Bosna i Hercegovina.

"Tužan je jer ukopavamo svoje sugrađane i rođake, a radostan jer smo ih nakon 21 godinu pronašli i oni će naći smiraj. Teško je to što su nas zločinci natjerali da se radujemo i kada nalazimo kosti naše djece i rođaka", ističe Memišević.

On je izrazio žaljenje što nadležne državne institucije sporo pronalaze i identificiraju tijela stradalih građana Višegrdada.

"Još više žalimo što u Višegradu još uvijek ima mnogo onih koji su svjedoci zlodjela koji šute o mnogim masovnim grobnicama u Višegradu ili u drugim općinama gdje su stradali Višegrađani", tvrdi Memišević.

Hikmet Karčić iz Udruženja "Ćuprija" iz Višegrada podsjeća da već "21 godišnjicu dočekujemo sa problematikom nestalih u Višegradu".

"Trenutno se traga za najmanje 600 nestalih Bošnjaka Višegrada. Ponosno možemo reći da je, evo, godinu dana prošlo od kako smo postavili prvi spomenik žrtvama Drugog svjetskog rata i posljednje agresije. Nakon dva protizakonita rješenja i mnoštva pritisaka spomenik i dalje uspravno stoji. Najavljujemo nastavak aktivnosti na institucionalizaciji sjećanja. Trenutno radimo na snimanju prvog dokumentarnog filma o Višegradu", rekao je Karčić.

Priznati genocid

Iako je u Višegradu ubijeno 3.000 osoba, a ubijani su svi, bez obzira na godine, užasni zločini u tom gradu još uvijek nisu i zvanično verificirani kao genocid.

"Mi žrtve se, nažalost, ne pitamo. Ako mene pitate, za ono što se desilo u Višegradu, ti progoni, ubistva, silovanja, zlostavljanja, i riječ genocid je premalo. I moji roditelji su stradali u Višegradu maja 1992. godine, zajedno sa hiljadama drugih sunarodnjaka i sugrađana. Nažalost, kažem, nismo mi ti koji će odlučiti kako će se nazvati ono što se dešavalo u Višegradu. Mi ćemo učinit sve što je potrebno da istina bude istina, da se stvari nazovu pravim imenom. To je jedno od neriješenih pitanja ovdje u Višegradu, koja proizvode nove nesporazume između nas Bošnjaka i aktuelne vlasti. Nadamo se da će uskoro žrtve moći da kažu da su zadovoljne", poručio je Memišević u razgovoru za agenciju Anadolija.

Krvava ćuprija

Bakira Hasečić, predsjednice Udruženja "Žena-žrtva rata" ogorčena je jer, kako kaže, ratni zločinci još uvijek hodaju višegradskim ulicama.

"Građani koji su preživjeli genocid, po povratku na svoje prijeratne adrese moraju se svakodnevno susretati sa ratnim zločincima. Most Mehmed-paše Sokolovića je najkrvavija ćuprija na svijetu, ali nama nije dozvoljeno da obilježimo to mjesto stradanja. Mi, žrtve Višegrada svakodnevno se borimo i dižemo svoj glas protiv neprocesuiranja i oslobađanja ratnih zločinaca, to nas neće spriječiti da se vratimo tamo gdje su nam korijeni. Mislim da još uvijek nismo dostigli odgovarajući nivo pravde i istine", izjavila je Hasečić.


http://www.info-ks.net (http://www.info-ks.net/)

Evo i RS insistira da se narod okuplja i sve više govori o genocidu...

O genocidu, da li je bio genocid, da bio je genocid, nije bio genocid, da bio je geonocid, o genocidu se priča, pa zašto se priča, može li se narodu usta začepiti, žašto žele pričati o genocidu, kojem genocidu, pa zadnjem genocidu, o kojem genocidu, o zadnjem genocidu, o genocidu, jednostavno rečeno o gonocidu, pa nema presude za genocid, nema veze što nema presude i damo gdje ima presuda, opet je komšije negiraju, zašto negiraju, zato što se prave ludi i blesavi, zato ćemo suda i u vijek pričati o genocidu, to će ih nervirati, pa naravno, to je priča o genocidu, nije dječija šala...

http://www.avaz.ba/vijesti/iz-minute-u-minutu/uklonjena-rijec-genocid-sa-spomenika-na-mezarju-straziste


P.S.

Ako stanovništvo bude pokazivalo neposluh, u stuaciju će se uključiti ministar sigurnosti.

sajlent
23.01.2014., 11:07
Evo i RS insistira da se narod okuplja i sve više govori o genocidu...



mislim da smo jos jako daleko od bilo kakvog smislenog ponasanja i odnosa prema dogadjajima iz bliske proslosti kad je pomenuta kategorija ili da kazem skupina u pitanju..

Yoker
23.01.2014., 11:16
http://www.radiosarajevo.ba/img/w/960/upload/images/gallery/foto/012014/uklonjenarijecgenocidsaspomenikanamezarjustraziste/2.jpg



http://www.radiosarajevo.ba/img/w/960/upload/images/gallery/foto/012014/karminomdopisanarijecgenocid/1.jpg

Istina se ne može tek tako samo izbrisati.

Yoker
23.01.2014., 12:58
Poruka jasna ko dan!

https://fbcdn-sphotos-a-a.akamaihd.net/hphotos-ak-ash3/t1/1620797_10151976724354608_1169182204_n.png

ummagumma
23.01.2014., 13:04
Jako lijepa prilika za mobilizaciju Bošnjaka na svim razinama u zemlji i inostranstvu....

Još ljepša i slatka prilika da stalno i svuda ispadaju letci sa jednom rječju: GENOCID

U brojnim gradovima, na cesti, pored ceste, u sandučićima, na zidovima, ispod saksije..

Baš interesantan rasplet situacije...

Moraće se donijeti zakon o zabrani upotrebe riječi: GENOCID.

cheguevara
23.01.2014., 13:12
Obavezno!

Igrate se sa kostima žrtava. Ružna utakmica, ružna...

ummagumma
23.01.2014., 13:31
Obavezno!

Igrate se sa kostima žrtava. Ružna utakmica, ružna...


Jako mi je žao što si to tako razumio.
To je samo ljudska potreba da ljudi u jednoj zemlji imaju isti pogled na isti problem. Nothing else... (do zakona o zabrani pogleda).

ummagumma
23.01.2014., 15:00
Izjava Envera Kazaz da će Radončić biti lider ili ima kapaciteta za lidera je na poratalu Avaza stajala 3 ili 4 dana u gornjem lijevom uglu.. Nepomično.

Vijest o Višegradu je uklonjena (isti dan, nešto prije 15.00 sati...).

Osmanlija
23.01.2014., 15:26
Obavezno!

Igrate se sa kostima žrtava. Ružna utakmica, ružna...

Kako su postali žrtve?

Ah, da. Nisu slušali pjesmu, pa su odslušali oluju.

Sad, kad su žrtve, dakle pobijeni, poštovat ćemo njihove napola istruhle kosti.

Naravno, osuđivat ćemo "neodgovorne pojedince" koje ih pobiše, jer, zaboga, svaki od njih ima ime i prezime.

I tako dalje...

Yoker
23.01.2014., 15:31
Bakira je osoba koja ima moralno i svako drugo pravo da govori o žrtvama genocida.
To je naša heroina.

Nakon uklanjanja riječi "genocid" sa spomenika žrtvama genocida Bošnjakinje Višegrada poručuju:
POSTAVIT ĆEMO RIJEČ GENOCID NA SVAKI NIŠAN!
Predsjednica Udruženja "Žena-žrtva rata" Bakira Hasečić kazala je da "ono što su radili 1992. godine i prisilno upadali u njihove domove, silovali ih, odvodili na put bez povratka, pljačkali, izvršili genocid, upravo i danas rade na ovakav način".
"Prisilno su ušli u naše bošnjačko mezarje. Njih boli istina, a ta istina je genocid koji je počinjen za nepunih 60 dana ovdje u Višegradu 1992. godine! Ne mogu uništiti našu istinu, naše sjećanje na naše rahmetlije. Ovih dana, članovi porodica ubijenih koji su ovdje ukopani, će na svakom mezarju postaviti ploče na kojima piše riječ genocid. Na svakom nišanu će pisati riječ genocid", poručila je ona.
Prema njenim riječima, mogu brisati genocid, ali oni će ponovo zalijepiti riječ genocid.

http://gdb.rferl.org/768DEF42-3A67-4344-A6D9-3704DD72375A_mw800_s.jpg

producent
23.01.2014., 20:51
I nad popom ima pop....

http://static02.avaz.ba/img/icon_print.png

IMAJU PRAVO MASOVNE TORTURE NAZVATI GENOCIDOM
Upućen apel Angeli Merkel da podrži žrtve zločina


FOTO: ARHIVA

http://www.avaz.ba/assets/image_cache/690/400/0/assets/uploads/140123zrtve_visegrad.jpg


Njemačka sekcija Društva za ugrožene narode sa Tilman Zuelchom na čelu uputila je apel njemačkoj kancelarki Angeli Merkel koju poziva da podrži preživjele žrtve masovnih zločina u Višegradu kako bi na dostojanstven i adekvatan način mogli obilježiti sjećanje na svoje najmilije.

Apel je uslijedio povodom jutrošnjeg uklanjanja riječi "genocid" sa spomen obilježja ubijenim Bošnjacima u Višegradu, koji se nalazi u krugu mezarja Stražište, saopćeno je iz te sekcije.

Podsjećaju da je u toku rata u BiH Višegrad bio poprište monstruoznih zločina, te da ubijeno najmanje 3.000 Bošnjaka civila, a na stotine ih strijeljano na ulicama Višegrada ili zapaljeno u kućama.

U pismu također navode da je više od 2.000 Bošnjaka zatočenih u logorima u i oko Višegrada ubijeno ili je podleglo strašnim torturama i mučenjima, a da je na stotine žena silovano i ubijeno u ženskim logorima.

- Ubijeni civili bacani su s višegradskog mosta, poznatog širom svijeta po djelu nobelovca Ive Andrića, u rijeku Drina. Ova rijeka Drina danas predstavlja najveću masovnu grobnicu u Bosni i Hercegovini. Preživjele žrtve još uvijek tragaju za posmrtnim ostacima više od 600 svojih najmilijih - navodi se u pismu upućenom Angeli Merkel.

Smatraju da preživjele žrtve masovnih zločina u Višegradu imaju pravo da nad njima počinjene masovne zločine nazovu genocidom, saopšteno je iz Njemačke sekcije Društva za ugrožene narode.

Yoker
23.01.2014., 22:38
Bošnjačka heroina Bakira, činjenicama i argumentima o genocidu, aparthejdu i diskriminaciji uživo bez dlake na jeziku.


http://youtu.be/5NUTD-HkVHI

okana
24.01.2014., 11:27
Bošnjačka heroina Bakira, činjenicama i argumentima o genocidu, aparthejdu i diskriminaciji uživo bez dlake na jeziku.


http://youtu.be/5NUTD-HkVHI

Zalosno da covjek ne povjeruje na koje akcije su nam komsije spremne:drool::drool:

Yoker
24.01.2014., 15:51
Historija se ponavlja


http://youtu.be/RKqdbokzlRA

okana
24.01.2014., 17:14
Historija se ponavlja


http://youtu.be/RKqdbokzlRA



Ove provokacije su namjerne da bi eskalirala i da mogu reci kako su ugrozeni srbi da se ne moze zivjeti zajedno opet ce poceti price samo da drzava ne moze ici naprijed.:-w:-w

fazlic
25.01.2014., 07:05
http://www.saff.ba/images/slike/visegraddanasstrasno.jpg

ummagumma
25.01.2014., 09:12
http://www.saff.ba/images/slike/visegraddanasstrasno.jpg


Eno tamo na onom drugom drvetu visi papir na kojem piše: "GENOCID"....

Jao blama za tolike plavce, da ne vide papir na kojem piše: "GENOCID"