PDA

View Full Version : Bosanski jezik, pravilno i nepravilno, pisanje i izgovor



carskavojska
08.10.2009., 23:09
Pisem jedan rad i nemogu se odluciti koju verziju rijeci da upisem:

-posjetitelj
-posjetioc
-posjetilac

Ako postoji neko ko je malo strucniji od mene na polju pravopisa volio bih da mi pojasni upotrebnu vrijednost ovih rijeci. Kada pisem biram rijeci, i makar je kod mene takav slucaj da "osjetim" da li neka rijec odgovara na datom mjestu. Ovdje sam totalno zaglavio :)

PS ne samo ova rijec. Ima tu i gledatelj, citatelj ili citaoc itd.

kosulja
08.10.2009., 23:26
Pisem jedan rad i nemogu se odluciti koju verziju rijeci da upisem:

-posjetitelj
-posjetioc
-posjetilac

Ako postoji neko ko je malo strucniji od mene na polju pravopisa volio bih da mi pojasni upotrebnu vrijednost ovih rijeci. Kada pisem biram rijeci, i makar je kod mene takav slucaj da "osjetim" da li neka rijec odgovara na datom mjestu. Ovdje sam totalno zaglavio :)

PS ne samo ova rijec. Ima tu i gledatelj, citatelj ili citaoc itd.

kojim jezikom pišeš

tugasjuga
08.10.2009., 23:27
jarane ti se ne dvoumis nego si ti u trilemi
a za tvoje pitanje ti bi sam trebao znati odgovor ,tj odgovor je onakav kakvim(kojim) jezikom pises a ne kao ti to zvuci ili izgleda

flash
08.10.2009., 23:30
Jeste da mi maternji jezik od ruke ne ide, ali moja intuicija mi kaze da je odgovor "C" tacan, u singularu naravno.

Tajkodjer, za ostale imenice za muske osobe (singular): cita-lac, misli-lac, vari-lac itd.
I onda samo u toj shemi ostanes i nece biti nikakvih problema. Eh eto, nadam se da sam ti od pomoci bila. :D

p.s. Pa Bosanskim naravno!

egi
08.10.2009., 23:32
Na naški: posjetilac ili posjetioc. Svejedno ti je. Mislim da je posjetitelj ekstremno hrvatska riječ.

egi
08.10.2009., 23:36
Jeste da mi maternji jezik od ruke ne ide, ali moja intuicija mi kaze da je odgovor "C" tacan, u singularu naravno.

Tajkodjer, za ostale imenice za muske osobe (singular): cita-lac, misli-lac, vari-lac itd.
I onda samo u toj shemi ostanes i nece biti nikakvih problema. Eh eto, nadam se da sam ti od pomoci bila. :D

p.s. Pa Bosanskim naravno!Tako je. Na hrvatski bi još moglo reći i čitatelj. Pokazatelj. :))

labosanka
08.10.2009., 23:45
Bas si me naveo da dobro razmislim kako ja izgovorim, pa sam ipak 99,99999% sigurna da uvijek kazem posjetilac. Govorim Bosanski jezik. Posjetitelj je Hrvatski. Posetilac je Srpski.

Singular Plural

Nominativ posjetilac posjetioci
Genitiv posjetioca posjetilaca
Dativ posjetiocu posjetiocima
Akusativ posjetioca posjetioce
Vokative posjetioče posjetioci
Lokative posjetioc posjetiocima
Instrumental posjetiocem posjetiocima

tugasjuga
08.10.2009., 23:45
ma objavi ti ovdje nama tekst i mi cemo ga editovati i onda ti jednostavno izaberi onaj koji tebi naljepse bude zvucao
ps mozes i prevod na cirilici dobiti ,ako je potreban ,naravno

cheguevara
09.10.2009., 00:28
Jedino nije ispravno reći posjetioc.
Posjetitelj je zapadna varijanta.
Posjetilac istočna, ali i uobičajena u najvećem dijeli BiH.

egi
09.10.2009., 00:45
Jedino nije ispravno reći posjetioc.
Posjetitelj je zapadna varijanta.
Posjetilac istočna, ali i uobičajena u najvećem dijeli BiH.
U pravu si. Sad kad razmislim, sjetim se da je množina za posjetilac ustvari posjetioci, te da je posjetioc nepravilna jednina izvedena iz množine. Sjedi, pet. :D

komunista
09.10.2009., 12:24
=))

lovac2
09.10.2009., 12:56
Mozda "onaj sto je doso"

carskavojska
09.10.2009., 17:48
Zahvaljujem se na pomoci, bila je od koristi :)

egi
28.10.2009., 00:19
Nadam se da se autor teme ne ljuti, ali pošto mislim da ova tema ima potencijal, malo sam je preuredio.
"Ko pita ne skita" pa bih volio da u tom pravcu ova diskusija i krene. Dakle, nedoumice, pitanja oko gramatike i slično... Slobodno raspalite.

Evo ja ću prvi tj. drugi. Šta je pravilno?

-Jesmo se izezali?
ili
-Jesmo se izzezali?

bh ultimativ
28.10.2009., 09:51
Uh sto smo pismeni a ti labosanka,kako ti to nabroja?Gdje si prepisala? ;) .Ruku na srce,ja sam padeze po redoslijedu zaboravio,pogotovu onaj "lokativ" nije ga bilo ni na memoriji.Nestalo,al hvala ti malo sam vratio stvari gdje treba. ;) Bez zezanja.

Tacan odgovor je u svakom slucaju C.To nije zato sto ja to 100% znam nego osjecam,i neka moja unutarnja logika.

egi
28.10.2009., 16:22
Niko ništa?

almond eyes
28.10.2009., 17:06
Nadam se da se autor teme ne ljuti, ali pošto mislim da ova tema ima potencijal, malo sam je preuredio.
"Ko pita ne skita" pa bih volio da u tom pravcu ova diskusija i krene. Dakle, nedoumice, pitanja oko gramatike i slično... Slobodno raspalite.

Evo ja ću prvi tj. drugi. Šta je pravilno?

-Jesmo se izezali?
ili
-Jesmo se izzezali?
Prva varijanta je pravilna,po meni :D

egi
28.10.2009., 17:47
I meni. Druga mi zvuči kao talijanska riječ. :)

bh ultimativ
28.10.2009., 21:10
Pogledajte koliko je novi pravopis njemackog jednostavan. :D

Npr. schifffahrt
U prevodu znaci nesto kao,voznja brodom ili plovidba brodom ili tako.
Fora je ono tri "f" gdje i neke svabe neznaju sta je tacno. :))

almond eyes
28.10.2009., 22:06
Pogledajte koliko je novi pravopis njemackog jednostavan. :D

Npr. schifffahrt
U prevodu znaci nesto kao,voznja brodom ili plovidba brodom ili tako.
Fora je ono tri "f" gdje i neke svabe neznaju sta je tacno. :))
Razumijem dva ista slova,jedno kraj drugog u nekoj rijeci,ali tri... :D :D

bh ultimativ
28.10.2009., 22:19
Pogledajte koliko je novi pravopis njemackog jednostavan. :D

Npr. schifffahrt
U prevodu znaci nesto kao,voznja brodom ili plovidba brodom ili tako.
Fora je ono tri "f" gdje i neke svabe neznaju sta je tacno. :))
Razumijem dva ista slova,jedno kraj drugog u nekoj rijeci,ali tri... :D :D

Ali je istina almice...,

Nema veze ima i gore. ;)

almond eyes
28.10.2009., 22:26
Mislis,cetiri slova :-\ :-o

flash
28.10.2009., 22:29
@bh ultimativ

trebao si naglasiti da su to u stvari dvije spojene rijeci od Schiff i Fahrt = Schifffahrt koja je se po starom pravopisu samo sa dva f pisala, a po novom sa tri f sto je i logicnije.

almond eyes
28.10.2009., 22:44
@bh ultimativ

trebao si naglasiti da su to u stvari dvije spojene rijeci od Schiff i Fahrt = Schifffahrt koja je se po starom pravopisu samo sa dva f pisala, a po novom sa tri f sto je i logicnije.
Hvala na objasnjenju,sad ima nekog smisla,samo ipak bih ja odstranila to trece f,nekako je ljepse za pogledati :D :D

flash
28.10.2009., 22:46
Ma slobodno Almice, ima i onih koji oba slova f odstrane. :D

bh ultimativ
28.10.2009., 22:53
@bh ultimativ

trebao si naglasiti da su to u stvari dvije spojene rijeci od Schiff i Fahrt = Schifffahrt koja je se po starom pravopisu samo sa dva f pisala, a po novom sa tri f sto je i logicnije.
Ehh flash,sta bih ja da nema tebe?!

flash
28.10.2009., 22:55
Eh, valjda bi bio polufunkcionalan covjek. :D

egi
29.10.2009., 00:13
Ako je izzezali nepravilno, kako to da je najjači pravilno a ne najači? :-?

Donaudampfschiffahrtsgesellschaftskapitän :D Najduža njemačka riječ. Stekla titulu upravo zahvaljući toj reformi.

almond eyes
29.10.2009., 00:26
Vjerovatno jer se u drugom slucaju radi o komparaciji pridjeva.

bh ultimativ
29.10.2009., 00:29
Ako je izzezali nepravilno, kako to da je najjači pravilno a ne najači? :-?

Donaudampfschiffahrtsgesellschaftskapitän :D Najduža njemačka riječ. Stekla titulu upravo zahvaljući toj reformi.

egi,jedno (f) si zaboravio. :)) :)) :)) :)) :D

bh ultimativ
29.10.2009., 00:31
Eh, valjda bi bio polufunkcionalan covjek. :D

Pravo je cudo da sam do sad uspio prezivjet bez tvoje pomoci. ;)

flash
29.10.2009., 00:40
Pa da, razlika je u tome sto bi sa mnom, odnosno pomocu mene mogao uzivati,
a ovako uspijevas samo prezivljavati, kao sto i sam rece. ;)

:ymhug:

bh ultimativ
29.10.2009., 00:43
Pa da, razlika je u tome sto bi sa mnom, odnosno pomocu mene mogao uzivati,
a ovako uspijevas samo prezivljavati, kao sto i sam rece. ;)

:ymhug:

flash,pomocu tebe ili s tobom?!Za mene to nije isto. ;) :))

almond eyes
01.12.2009., 18:34
Pa da, razlika je u tome sto bi sa mnom, odnosno pomocu mene mogao uzivati,
a ovako uspijevas samo prezivljavati, kao sto i sam rece. ;)

:ymhug:

flash,pomocu tebe ili s tobom?!Za mene to nije isto. ;) :))
Isto je,samo ne bi bilo dobro da je napisano "pomocu s tobom" :D

egi
24.01.2010., 23:17
Nepravilno - Pravilno

absorbcija apsorpcija
absorbiran apsorbiran
absorbirati apsorbirati
alibij alibi
alinea alineja
ansambel ansambl
antibosanski antibosanski
antidržavni antidržavni
artikal artikl
asma astma
asmatičar astmatičar
audicia audicija
audiencija audijencija
audiovizuelni audiovizualni
avijomom avionom
avijon avion
avijonski avionski
avijotransport aviotransport
barjak bajrak
basen bazen
besšavne bešavne
besšavni bešavni
bezkamatni beskamatni
bezkonačni beskonačni
bezkonačno beskonačno
bezkonačnost beskonačnost
bezkraj beskraj
bezkrajan beskrajan
bezkrajni beskrajni
bezpravan bespravan
bezpravni bespravni
bezpravno bespravno
bezpredmetan bespredmetan
bezpredmetni bespredmetni
bezšavne bešavne
bezšavni bešavni
bezživotan beživotan
bezživotno beživotno
biblia biblija
biblijograf bibliograf
biblijografija bibliografija
biblijoteka biblioteka
biblijotekar bibliotekar
biblijotekarka bibliotekarka
bibliski biblijski
bicikal bicikl
bidem budem
bijać Bihać
bijaćanin Bišćanin
bijaćanka Bišćanka
bijesnoća bjesnoća
bijolog biolog
bijologija biologija
bilansa bilanca
bjes bijes
blijedilo bljedilo
bljed blijed
board bord
boardu bordu
bogoto bogato
bosnski bosanski
bračni bračni
brcki brdski
brcko brdsko
bridki britki
brocki brodski
brotski brodski
brtski brdski
brtsko brdsko
brutoproizvod brutoproizvod
brutto bruto
cijelivati cjelivati
cijepanica cjepanica
cjediti cijediti
cjena cijena
cjepati cijepati
cjepiti cijepiti
cjepljen cijepljen
cjepljenje cijepljenje
copirati kopirati
data dana
davaoc davalac
delavac djelatnik
čelaqvac ćelavac
devetnajst devetnaest
dializa dijaliza
diapazon dijapazon
diapozitiv dijapozitiv
dijeljivost djeljivost
dijetinjast djetinjast
direkotr direktor
direkotra direktora
diretkor direktor
dobijam dobivam
dobijati dobivati
dobijen dobiven
dobijeni dobiveni
dobijenu dobivenu
domačim domaći
domaćina domaćin
domaćinstvo domaćinstvo
donešen donesen
donešeni doneseni
donešenog donesenog
dospijeti dospjeti
dršte držite
držte držite
dvanajst dvanaest
dvesto dvjesto
egzibicija ekshibicija
egzibicionist ekshibicionist
eksterjer eksterijer
enterijer interijer
expicite eksplicite
explicitni eksplicitni
familijaliziran familijariziran
familijalizirati familijarizirati
fukcija funkcija
fukcionirati funkcionirati
funkcia funkcija
funkcijonira funkcionira
goriti gorjeti
griješka greška
hardwer hardver
historiski historijski
hrvacki hrvatski
ijonizacija ionizacija
ijonizirati ionizirati
ijonoziranje ioniziranje
iliili ili-ili
imfarkt infarkt
imić imidž
imperjalist imperijalist
inače inače
index indeks
inekcija injekcija
inektiran injektiran
inektirati injektirati
infrakt infarkt
inperator imperator
inperfekt imperfekt
inperijalist imperijalist
inpersonalan impersonalan
inplementacija implementacija
inplementiran implementiran
inplementirati implementirati
inpliciran impliciran
inplicirati implicirati
inplicite implicite
inplikacija implikacija
inport import
inpregnacija impregnacija
inpregniran impregniran
inpresum impresum
inprovizacija improvizacija
inprovizirati improvizirati
inserat insert
interjer interijer
internet Internet
interwiev intervju
intervjuu intervju
intervijuirati intervjuirati
inžinjer inženjer
inžinjerija inženjerija
inžinjerka inženjerka
inžinjerov inženjerov
inžinjerski inženjerski
iraciojonalno iracionalno
iraciojonalnost iracionalnost
iridentist iredentist
iridentizam iredentizam
iscijedak iscjedak
iscjediti iscijediti
iskorjeniti iskorijeniti
iskorjenjen iskorijenjen
istorija historija
istorijski historijski
izklesan isklesan
izklesati isklesati
iznešen iznesen
iznešeni izneseni
iznjeti iznijeti
izvežen izvezen
izviještavati izvještavati
izvjestiti izvijestiti
izvodioc izvodilac
jedanajst jedanaest
jednaci jednaki
Jugosloven Jugoslaven
jugoslovenski jugoslavenski
juli juli
juni juni
jutarnji jutrnji
kabal kabel
kadtad kad-tad
kampovanje kampiranje
kampovati kampirati
karambol karanboliran
karamboliran karambolirati
klješta kliješta
kodex kodeks
komfisciran konfisciran
komfiscirati konfiscirati
koncepat koncept
koncerat koncert
konfor komfor
konpanjon kompanjon
konparacija komparacija
konponenta komponenta
konpost kompost
kontingenat kontingent
korjen korijen
korjenski korijenski
korupiran korumpiran
kočnica kočnica
krojti krojiti
krščen kršten
kučanica kućanica
kcer kćer
licencna licencna
licenčni licencni
lijeniji ljeniji
lijepota ljepota
litar litra
ljepiti lijepiti
lječiti liječiti
makronaredba makronaredba
manjeviše manje-više
menaćer menadžer
menaćerski menadžerski
menećer menedžer
metod metoda
minutima minutama
mlječni mliječni
molioc molilac
nadpis natpis
nailon najlon
narućba narudžba
nedelja nedjelja
nepoćudna nepoćudan
nesumljiv nesumnjiv
nesumljivo nesumnjivo
netto neto
neusaglašen neusuglašen
neuspijo neuspio
Njemac Nijemac
novonastala novonastala
novonastali novonastali
novootvoreni novootvoreni
novostvorena novostvorena
novostvorena novostvoreni
nuzarada nuzzarada
nuzpojava nuspojava
obaviještenje obavještenje
obavjesni obavijesni
obavjest obavijest
obavještenja obavještenje
obesčastiti obeščastiti
obesčašćen obeščašćen
objest obijest
obskrba opskrba
obskrbiti opskrbiti
ocijena ocjena
odcijepljenje odcjepljenje
odhraniti othraniti
odkaz otkaz
odkazni otkazni
odkloniti otkloniti
odkopati otkopati
odkopčati otkopčati
odkrivati otkrivati
odkrića odkriće
odkuda otkuda
odnešen odnesen
odnešeni odneseni
odpis otpis
odpisan otpisan
odvežen odvezen
okučen okućen
okućnica okućnica
onesvjestiti onesvijestiti
orjentacija orijentacija
orjentir orijentir
orjentiran orijentiran
orudje oružje
osamnajst osamnaest
Ostrošac Ostrožac
ostroški ostrožački
osvjestiti osvijestiti
osvjetliti osvijetliti
osvješten osviješćen
otcjepljenje odcjepljenje
otsutni odsutni
otšteta odšteta
ovrhi ovrsi
ozlijeda ozljeda
pače pačiće
petnajst petnaest
pismohran pismohrana
plijenidba pljenidba
pobijeda pobjeda
pobjediti pobijediti
podjelen podijeljen
podjeljen podijeljen
podmladak pomladak
podmladiti pomladiti
podnešen podnesen
podnešeni podneseni
podpaliti potpaliti
podpis potpis
podpisati potpisati
podpisnik potpisnik
pogriješka pogreška
pogrješiti pogriješiti
porteba potreba
poslijedica posljedica
poslje poslije
posljepodne poslijepodne
potcrtan podcrtan
potcrtati podcrtati
potrešen potresen
potstaknut potaknut
potsticaj poticaj
potsticati poticati
pošiljaoc pošiljalac
precjeniti precijeniti
predata predana
predplata pretplata
predplatiti pretplatiti
predplaćen pretplaćeni
predpostaviti pretpostaviti
predpostavka pretpostavka
predpostavljati pretpostavljati
predpostavljen pretpostavljen
predpotopan pretpotopan
predpotopni pretpotopni
predskazati pretkazati
pregaoc pregalac
prelaz prijelaz
prenešen prenesen
prenos prijenos
prepis prijepis
pretskazan pretkazan
pretskazati pretkazati
pretskazivati pretkazivati
pretstava predstava
pretstavnik predstavnik
pretstraža predstraža
preza preže
prezaju prežu
primaoc primalac
primijenjivati primjenjivati
primjeniti primijeniti
primjenjen primijenjen
pripovijedka pripovijetka
pripovjetka pripovijetka
prjeboj prijeboj
prjebojni prijebojni
prjelaz prijelaz
prjenos prijenos
prjestolje prijestolje
prjeteć prijeteći
prjetnja prijetnja
prozapadni prozapadni
procenat procent
procijena procjena
prodavaoc prodavalac
proizvaća proizvoda
propovijednik propovjednik
propovjed propovijed
protha protuha
protuustavan protuustavan
punioc punilac
racijonalno racionalno
radijo radio
radijologija radiologija
ranodnevnica ravnodnevnica
ranojutranji ranojutarnji
raspodijela raspodjela
raspodjeliti raspodijeliti
razdjeliti razdijeliti
razriješavati razrješavati
razrješiti razriješiti
rejon rajon
rijeki rijeci
riješiv rješiv
rjeci rijeci
rjeka rijeka
ronioc ronilac
rteči treći
rti tri
ručica ručica
ručka ručka
Sarajvo Sarajevo
sarajski sarajevski
saglasan suglasan
saglasiti suglasiti
saglasnost suglasnost
saigra suigra
saradnik suradnik
saradnučki suradnički
saraćivati suraćivati
saučesnik suučesnik
saučesništvo suučesništvo
savremen suvremen
savremeni suvremeni
savremenik suvremenik
savremenost suvremenost
saživot suživot
saživotu suživotu
sedamnajst sedamnaest
sedimenat sediment
sekotr sektor
sekotru sektoru
sekund sekunda
sekundima sekundama
seks seksi
sinhroni sinkroni
sinhronija sinkronija
sinhroniziran sinkroniziran
sinhronizirati sinkronizirati
sinhron sinkrono
sinoč sinoć
sinoćni sinoćnji
skaner skener
skanirati skenirati
skučen skučen
slijepoća sljepoća
sljepiti slijepiti
sljepljen slijepljen
sljepo slijepo
smijena smjena
smjeniti smijeniti
smješa smjesa
snabdjevati snabdijevati
snobist snob
sociala socijala
socialist socijalist
socialistički socijalistički
socializam socijalizam
socialno socijalno
softwer softver
spriječavati sprječavati
sprječiti spriječiti
srjeda srijeda
stečaj stečaj
stečajni stečajni
stečen stečen
stopostotni stopostotni
strjeljati strijeljati
subkultura supkultura
subsidijaran supsidijaran
substanca supstanca
substitucija supstitucija
subsumirati supsumirati
sudkinja sutkinja
sumlja sumnja
sumljati sumnjati
sumljiv sumnjiv
sumljivi sumnjivi
suprostaviti suprotstaviti
suprostavljati suprotstavljati
suprostavljen suprotstavljen
sutski sudski
suživiti suživjeti
svjedoćba svjedodžba
svjest svijest
svjetliti svijetliti
talenat talent
taximetar taksimetar
taxist taksist
točka tačka
teviziski televizijski
tijestenina tjestenina
tjesan tijesan
tjesto tijesto
točka tačka
točkica tačkica
tramwaj tramvaj
trinajst trinaest
ucijena ucjena
ucjeniti ucijeniti
uklještiti ukliještiti
unaprijećenje unaprijeđenje
unaprjediti unaprijediti
unešen unesen
unjeti unijeti
upotrijeba upotreba
upotrijebljavati upotrebljavati
upotrjebiti upotrijebiti
usaglasiti usuglasiti
usaglašen usuglašen
uspijeti uspjeti
uspijo uspio
uvežen uvezen
uvrjediti uvrijediti
variabla varijabla
veb web
videći vidjevši
viditi vidjeti
vijesnik vjesnik
vizuelan vizualan
vizuelno vizualno
višemanje više-manje
vjest vijest
vjesti vijesti
zakljućak zaključak
zamašten zamašćen
zanešen zanesen
zanešeni zaneseni
zapošljen zaposlen
zaviditi zavidjeti
zbroiti zbrojiti
zloupotrebiti zloupotrijebiti
zloupotrjebiti zloupotrijebiti
znanost znanost
zvijezdan zvjezdan
zvijezdano zvjezdano
zvjezda zvijezda
ček ček
čelav ćelav
čelavost ćelavost
čelija ćelija
čertnaest četrnaest
četristo četiristo
četrnajst četrnaest
četrstogodišnji četiristogodišnji
četrstoti četiristoti
četvtrak četvrtak
čitaoc čitalac
čudoređe čudoređe
đoint džoint
šesnajst šesnaest
šeststo šesto
ždrjelo ždrijelo
žlijezdani žljezdani
žličica žličica
žljezda žlijezda
županiski županijski
apr apr.
čet čet.
dec dec.
dipl dipl.
dr dr.
feb feb.
inž inž.
itd itd.
jan jan.
jul jul.
jun jun.
kol kol.
maj maj
mr mr.
mar mar.
ned ned.
nov nov.
okt okt.
pet pet.
pon pon.
prof prof.
sep sep.
sl sl.
sri sri.
sub sub.
tel tel.
uto uto.
vel vel.
vl vl.


Ispravno pisanje

Nakon mnogo godina življenja izvan BiH mnogi od nas zaboravili su osnove pisanja na našem jeziku.

Bez namjere da pišem pravopis želim samo natuknuti najčešća mjesta u kojima griješimo govoreći ili pišući bosanskim jezikom.


Velika i mala slova

Velikim početnim slovima se pišu vlastita imena, i to:

- lična imena i prezimena: Rifet, Samir, Igor, Damir, Danijel, Nermina, Jelena, Bajrić, Čavkić, Zulić, Ivušić, Kosić;

- nadimci i atributi ako se sami upotrebljavaju ili su srasli s imenom i postali njegov sastavni dio: Lela, Doda, Huska, Huki, Kralj Tvrtko, Kulin Ban, Ričard Lavljeg Srca, Kralj Boduven, Karlo Veliki;

- imena božanstava: Allah, Jahve, Jehova, Jupiter, Zeus, Posejdon, Afrodita, Apolon;

- imena životinja i građevina: Šarenka, Crvenka, Zelenka, Jablan, Aduna, Krivi toranj u Pizi; Ajfelov toranj u Parizu, Atomium u Briselu

- imena pripadnika naroda: Bošnjak, Mađar (tačno je i Madžar!), Palestinac;

- imena stanovnika gradova, pokrajina, zemalja, država, kontinenata: Bišćanin, Travničanin, Krajišnik, Bosanac, Amerikanac, Evropljanin, Australijanac;

- imena nebeskih tijela: Sunce, Zemlja, Mjesec, Mliječni Put, Mars, Venera; Andromeda;

- imena kontinenata, država, naseljenih krajeva i mjesta (sve riječi u njima osim veznika i priloga): Australija, Evropa, Dalmacija, Lika, Bosna i Hercegovina, Krajina, Brod na Kupi, Južna Amerika, Dvor na Uni;

- imena mora, rijeka, jezera, planina i druga geografska imena: Una, Sana, Bosna, Drina, Boračko jezero, Grmeč, Romanija, Jadransko more, Fruška gora; Plitvička jezera, Balkansko poluostrvo;

- imena ulica i trgova: Studentski Trg; ako se sastoje iz više riječi samo se prva riječ: Željeznička ulica, Zagrebačka ulica; piše velikim slovom, a ostale malim slovom izuzev vlastitih imena: Bulevar Mule Mustafe Bašeskije, Ulica Mehmedalije Maka Dizdara;

- imena praznika: Bajram, Božić, Uskrs, Đurđevdan, Nova godina, Prvi maj;

- nazivi ustanova, preduzeća, društava: Matica Bošnjaka, Merhamet, Osnovna škola "Mladost", Sarajevska banka, Kamerni Teatar, Sportsko društvo "Željezničar", Medicinski fakultet u Tuzli, Organizacija Ujedinjenih Nacija;

- nazivi knjiga, časopisa, novina, književnih djela: Opšta enciklopedija, Naš jezik, Oslobođenje, Prokleta avlija, Modra rijeka

- prisvojni pridjevi izvedeni od vlastitih imenica sufiksima (nastavcima):
-ov, -ev, -in:
Fadilov sat. Bosančev majstorluk. Melihin kišobran. Danijelov šal.


Velikim početnim slovom se piše:

- prva riječ u rečenici:
Spušta se noć. Gdje su ljudi? Nema žive duše! Ulice su puste.;
- prva riječ poslije dvije tačke kada je upravni govor među navodnicima:
Al' govori Musa Arbanasa:
"Priđi, Marko, ne zameći kavge, il' odjaši da pijemo vino...";

- nastavak pisma iza naslova ako se pismo nastavlja u novom redu, i to bez obzira da li se iza naslova stavlja zarez ili uskličnik:
Draga mama,
Tvoje pismo sam primio tek juče iako...
Ili:
Draga Aida!
Molim te, nemoj se ljutiti što se rijetko javljam...

Velikim početnim slovom pišu se zamjenice Vi i Vas iz poštovanja prema osobi kojoj se piše:
Dragi nastavniče, Javljamo Vam se odmah po dolasku u ljetovalište. Na putu smo se držali Vaših preporuka...

U kompjuterskoj komunikaciji:
Pogrešno: "Dobili ste E-Mail preko Interneta."
Ispravno: "Dobili ste e-mail preko Interneta."

Malim slovom se piše:

- nastavak upravnog govora ako je bio prekinut umetnutom rečenicom radi nekog objašnjenja; na primjer:
"Hoće li svi", pitao je direktor na zboru učenika, "pomoći u uređenju okoline škole?";

- nastavak rečenice poslije upravnog govora, na primjer:
"Hoćemo!" - odgovorili su svi prisutni učenici.
"Krenimo na posao, onda, odmah poslije sastanka" - povikaše neki učenici.;

- prisvojni pridjevi izvedeni od vlastitih imenica sufiksima -ski, -ski, -čki, npr.: bosanski jezik, američki dolar, pariski učenik. Bio sam u banjalučkom Kaštelu

- zamjenice vi i vas kad se u pismu ne obraća samo jednoj osobi već grupi ili kad se piše dopis nekoj ustanovi, firmi, društvu; npr.:
Osnovnoj školi "Dr. Irfan Ljubijankić", Bihać
Cijenjeni,
Obavještavamo vas da je...


Sastavljeno i rastavljeno pisanje riječi

Sastavljeno se pišu:
- nazivi stanovnika naselja iako se imena tih naselja sastoje od dvije akcentovane riječi i pišu se odvojeno; na primjer:

Banjalučanin (prema Banjaluka ili Banja Luka – oboje je tačno), Novosađanin (prema Novi Sad), Sanjanin (prema Sanski Most), Bjelopoljac (prema Bjelo Polje);

- prisvojni pridjevi izvedeni od naziva mjesta ako se sastoje od dvije akcentovane riječi, npr. južnoamerički (prema Južna Amerika), krivopalanački (prema Kriva Palanka);

- rječica "ne" uz imenice i pridjeve s kojima srasta u složenice, na primjer: - neznanje, nečovjek, nezahvalnost, neznalica, nebriga, neprijatelj, nepoznat, neprirodan, nezreo, nepismen, nevelik, nevidljiv;

- složeni prilozi kao: maloprije, pokadšto, gdjekad, gdjegdje, najednom, napamet, otprilike, i prijedlozi: povrh, namjesto, ukraj, uoči, podno;

- rječica "naj" u superlativu opisnih pridjeva, na primjer: najljepši, najlakši, najbolji, najjači, najjednostavniji.

S crticom između prvog i drugog dijela pišu se polusloženice, ako svaki od sastavnih dijelova čuva svoj akcenat i ako se prvi dio ne mijenja po padežima. Tako se pišu:
- višečlani nazivi mjesta, na primjer: Herceg-Novi (iz Herceg-Novog, u Herceg-Novom), Ivanić-Grad;

- dvije imenice od kojih jedna određuje drugu, a zajedno označavaju jedan pojam, na primjer: Baš-čaršija, radio-amater, Kapetanova-kula, auto-put, rak-rana, general-major;

Rastavljeno se pišu:
- rječica "ne" u odričnim oblicima glagola, na primjer: ne znam, ne vjeruju, ne dolazimo, ne pitaj, ne može; izuzetak su odrični glagoli: neću, nemam, nemoj, nisam;

- odrične zamjenice: niko, ništa, nikoji, ničiji, nikakav, kad se upotrebljavaju s prijedlogom, na primjer: ni za koga, ni sa kim, ni u čijem, ni pred kakvim, ni za kojim;

- rječica "li" uz glagole u upitnim rečenicama, npr. Hoćeš li doći? Vjeruješ li mi? Znaš li to? i u upitnim rečenicama sa "da", na primjer: Da li bi mi pomogla? Da li imaš novca? Da li ga voliš?

- rječica "je" uz glagole u upitnim rečenicama, npr. Je li on iz našeg kraja?
Ne piše se ''jeli'' pošto to može značiti da su neki ljudi pojeli nešto.

Superlativ se piše zajedno:
- on je najveći, to je najbolje, najljepši cvijet, najopasnija stvar, najmudriji savjet, najpametnije stvorenje;


Interpunkcija

U pisanju se radi jasnijeg prikazivanja onoga što hoće reći, upotrebljavaju pojedini znaci koji se zajedno nazivaju interpunkcija ili rečenični znaci.

Znaci interpunkcije su: tačka, zarez, tačka i zarez, dvije tačke, navodnici, upitnik, uskličnik, zagrade i crta.

Tačka se stavlja na kraju obavještajne - potvrdne i odrične rečenice, na primjer: Svaki dan učim za ispit. Kad je praznik ne učim.

Zarez se kao znak interpunkcije upotrebljava često i u različitim rečeničnim situacijama. Za upotrebu zareza je najvažnije pravilo da se ono što je u mislima tijesno povezano, što predstavlja jednu cjelinu, ne odvaja zarezom, a dijelovi koji čine cjelinu za sebe, odvajaju se zarezom od ostalih dijelova rečenice.

Zarezom se odvajaju:
- riječi i skupovi riječi (istovrsni dijelovi rečenice u nabrajanju: Hase, Huse, Jasmina, Emina, Nermina i Adnan su otišli na izlet.

- zarezom se može odvojiti i prije veznika ako se želi nešto naglasiti:
Ponijeli su i hranu, i piće, i društvenih igara.;
On je uspio preći preko ćuprije, čim je stigo mi smo pristavile kahvu.;

- nezavisne rečenice kad nisu povezane veznicima:
Došao je, pozdravio se, dobro večerao i nestao.;

- paralelni dijelovi rečenice kad su u suprotnosti: Zadatak je težak, ali zanimljiv. Pokloniću tebi, a ne Igoru. Nismo ljetovali na moru, već u planini.

- rečenice koje su u suprotnosti: Kasnije smo krenuli, ali smo stigli na vrijeme. Vi ste pošli ranije, a ipak ste zakasnili.;

- rečenice u inverziji (kad se zavisna rečenica nalazi ispred glavne), na primjer: Kad se spremim, pozvaću te telefonom. Ako možeš, pomozi mi. Iako sam znala, nisam odgovorila na sva pitanja.;

- riječ ili skup riječi koji su naknadno dodati ili umetnuti u rečenicu: To je, dakle, tvoj voćnjak. Sve ću ti, naravno, ispričati. Ti si u pravu, neosporno.;

- vokativ i apozicija su, takođe, naknadno dodati u rečenicu, pa se odvajaju zarezom, na primjer: Vi ćete, djeco, dobiti slatkiša. Tebi ćemo, majka, donijeti voća. Djela Ive Andrića, jedinog južnoslavenskog Nobelovca, prevedena su na mnoge jezike.;

- uzvici isto nisu sastavni dijelovi rečenice, pa se odvajaju zarezom: Uh, što je hladno! Oh, što me boli zub! O, stigla si?!;

- umetnute rečenice na primjer: U mom selu, koje je jedno od najuspješnijih u voćarstvu, gotovo svi gaje maline.;

- između mjesta i datuma, na primjer: U Kraljevoj Sutjesci, 2. aprila 1357. Zenica, 15. august 1991.

Tačka i zarez se upotrebljavaju:
- između rečenica koje su u složenoj rečenici manje povezane sa drugim rečenicama, na primjer: Kad smo se sreli, pozdravili smo se, razgovarali o školi; nismo pominjali nedavnu svađu.;

- između grupa riječi koje se razlikuju po srodnosti, na primjer: Na put ću ponijeti: odjeću, obuću, kišobran, higijenski pribor; knjige, bilježnice, pribor za pisanje; fudbal i reket za stolni tenis.

Dvije tačke se stavljaju:
- iza riječi kojima se najavljuje nabrajanje, a ispred onoga što se nabraja, na primjer: Na pijaci kupi: sira, jaja, kajmaka, mesa, salate i luka.;

- ispred navođenja tuđih riječi (upravnog govora); npr. Rekao nam je doslovno: "Novac za ekskurziju je obezbijeđen".

Navodnicima se obilježavaju:
- tuđe riječi kad se doslovno navode, na primjer: Ulazeći svi viknuše: "Srećan ti rođendan!"

- riječi koje se upotrebljavaju s ironijom i kojima se nečemu ne želi dati suprotno značenje: npr.: Znam, ti si "vrijednica". Uradio ti je to tvoj "veliki prijatelj".

Na kraju upitnih rečenica stavlja se upitnik, a iza uzvičnih rečenica, kao i iza manjih govornih jedinica koje se izgovaraju u uzbuđenju, povišenim glasom, stavlja se uskličnik, na primjer: Kako si? Šta radiš? Uh, što sam gladna! Ne viči! Požar!
Kad se pitanje izgovara povišenim glasom iza njega se stavljaju i upitnik i uskličnik; npr. On položio?! Ne daš?!

Zagradom se u rečenici odvaja ono što se dodaje radi objašnjenja prethodne riječi ili dijela rečenice, na primjer: Interpunkcija (rečenični znaci koji doprinose jasnijem izražavanju. Imenske riječi (imenice, pridjevi, zamjenice i brojevi) mijenjaju se po padežima. Za vrijeme rata (1992/95) vladale su nestašice hrane, odjeće i lijekova.

Crta se piše:
- Umjesto navodnika u dijalogu i to u štampanim tekstovima:
- Ko je to bio? - upita majka.
- Moj drug.
- Zašto ga nisi pozvao unutra?
- Žurio je - promrmlja on.;

- kad se želi nešto istaći, ili naglasiti suprotnost, neočekivanost; na primjer: Pođem ja, kad - nigdje nikog. Sve sam naučila, sve znam - ne vrijedi, zbunila sam se.


Pravopisni znaci

Pravopisni znaci se upotrebljavaju uz pojedine riječi za razliku od interpunkcije koja se upotrebljava u rečenici.

U pravopisne znake se ubrajaju: tačka, dvije tačke, nekoliko tačaka, crta, crtica, zagrada, apostrof, znak jednakosti, znak porijekla, akcentni znaci i genitivni znak.

- Tačka se kao pravopisni znak upotrebljava:
- iza skraćenica: npr., itd., sl., tj.;
- iza rednih brojeva kada se pišu arapskim brojkama: 15. mart 1991. godine.

Tačka se ne piše iza rednih brojeva napisanih arapskim brojkama kada se iza njih nađe drugi pravopisni znak (zarez, zagrada, crta ili koji drugi); npr.: O tome ćete naći informacije na 119, 120, 121 i 122. strani. Na nekim spratovima (2, 4. i 5) su pokvarene električne instalacije. Na 10-15. kilometru ćeš ugledati planinarski znak.

- Dvije tačke se kao pravopisni znak pišu:
- između brojeva ili slova kojima se iskazuje neki odnos i čitaju se "prema".
Na primjer:
Rezultat utakmice je 2:1 u korist "Jedinstva".
Korjenski samoglasnik se smjenjuje o:i:a u riječima ploviti - plivati - poplaviti.

- Nekoliko tačaka (najčešće tri stavljaju se:
- umjesto izostavljenog teksta i u isprekidanom tekstu; na primjer:
Prijedlozi su: kod, pored, u, sa...
Kad se voz zaustavio, on se pojavi... i reče: "Divno je vratiti se kući".

- Crta se kao pravopisni znak upotrebljava:
- između brojeva umjesto prijedloga "do", npr.:
Kupi 10 - 15 kilograma krompira.
Ivo Andrić (1892.–1975.) je dobio Nobelovu nagradu za književnost.
Ako se ispred prvog broja nalazi prijedlog od, crtu ne treba pisati već ispisati i prijedlog "do"; na primjer: Prvi svjetski rat je trajao od 1914. do 1918. godine.

- između naziva gradova i drugih mjesta da bi se označio pravac kretanja, na primjer: Put Sarajevo - Tuzla ima veliki privredni značaj.

- Crtica se kao pravopisni znak piše:
- između dijelova polusloženica: radio-aparat, auto-mehaničar, foto-aparat, aero-miting;
- pri rastavljanju riječi na slogove na kraju retka;
- u složenim ili izvedenim riječima u kojima se prvi dio piše brojem, a drugi dio slovima:
150-godišnjica, 40-tih godina prošloga stoljeća, 15-godišnjak;
- između skraćenica i nastavka za oblik, na primjer: Kulturna saradnja sa UNICEF-om je dobra.

- Zagrada kao pravopisni znak:
- služi da označi oba oblika riječi o kojima se govori, npr.:
Prijedlog s (- uz instrumental sredstva se ne upotrebljava).
- stavlja se iza rednog broja ili slova kojima se označava novi odjeljak:
1), 2), 3) itd. - a), b), c) itd.

- Apostrof se stavlja umjesto izostavljenog slova: Je l' to tačno?

- Znak jednakosti se upotrebljava između riječi da bi se označila njihova jednaka vrijednost, a čita se: jednako, ravno, isto, što jeste. Na primjer:
himba = sumnja, tata = subjekat

- Znaci porijekla su > i <. Upotrebljavaju se u stručnim tekstovima.
- znak > se čita "dalo je" ili "razvilo se u", npr.: tvojega > tvoj-ega > tvo-oga > tvo-ga;
- znak < se čita "postalo je od", npr.: crnji < crn -ji; junače - junak -e

- Akcentski znaci se bilježe u stručnoj literaturi (obično iz gramatike i u običnim tekstovima kad je potrebno da se označi riječ koja se od iste riječi u susjedstvu razlikuje samo akcentom; npr.: Sâm sam to uvidio. Došao je da dâ oglas.

- Genitivni znak se stavlja na krajnji vokal genitiva množine kad je potrebno označiti razliku ovoga oblika od drugih oblika, najčešće genitiva jednine iste zamjenice. Na primjer: Iz primjera možeš zaključiti o toj pojavi. Genitivnim znakom je naznačeno da je to genitiv množine, odnosno da se iz više primjera može zaključiti, a ne samo iz jednog.

Skraćenice

I. Skraćenice koje nastaju skraćivanjem riječi u čitanju izgovaraju se potpuno, kao da nisu skraćene. I one se međusobno razlikuju, a najčešće se upotrebljavaju sljedeće:

- skraćenice kod kojih se skraćivanje označava tačkom:
br. (broj) tzv. (tako zvan) ž.r. (ženski rod)
uč. (učenik) i sl. (i slično) v.d. (vršilac dužnosti)
str. (strani) tj. (to jest) o.g. (ove godine)

- skraćenice za mjere, veličine, novčane jedinice koje se pišu bez tačke:

m (metar) g (gram) USD (američki dolar)
cm (centimetar) t (tona) EUR (euro)
km (kilometar) l (litar) JPY (japanski jen)
kg (kilogram) dcl (decilitar) GBP (britanska funta)
mg (miligram) hl (hektolitar) SIT (slovenački tolar)

- Bez tačke se pišu i sljedeće skraćenice:
dr (doktor), gđa (gospođa), gđica (gospođica).

II. Skraćenice koje su nastale od prvog slova ili sloga svake riječi u višesloženim izrazima (složene skraćenice) čitaju se različito:

- neke se čitaju potpuno kao da su svi dijelovi riječi napisani, a pišu se bez tačke, npr.:
VPS - Viša poslovna škola
UN - Ujedinjene Nacije
PTT - Pošta, telefon, telegraf

- neke postaju riječi pa se čitaju kao skraćenice i mijenjaju po padežima, npr.:
Bila sam u SAD-u. Iz SAD-a sam donijela kompakt diskove sa operskom muzikom.

- skraćenice preuzete iz stranih jezika pišu se kako se izgovaraju i mijenjaju se po padežima, npr.:
Uneskova pomoć zemljama u razvoju je dragocjena.
Pomoć u hrani i lijekovima je stigla od Unicefa.


Pisanje tuđih riječi

- Tuđa vlastita imena pišu se:
- izvorno, onako kako se pišu u jeziku iz kojeg potiču, na primjer: Ernest Hemingway (Ernest Hemingvej), Boccaccio (Bokačo), Shakespeare (Šekspir), Chicago (Čikago), New York (Njujork), München (Minhen), Zürich (Cirih);

- fonetski, bez obzira na naše pismo, kad su riječi iz slovenskih jezika koji se služe ćirilicom (srpskog, ruskog, bugarskog, makedonskog); na primjer: Jesenjin, Nikolaj Gogolj, Lav Tolstoj, Janevski, Gligorov itd.

- Imena stranih gradova, zemalja i druga geografska imena pišu se fonetski ako su već dugo prilagođena duhu našeg jezika, na primjer: Beč, Venecija, ali nije netačno napisati npr.: New York, Tesaloniki, Paris.


Neke razlike između bosanskog i hrvatskog jezika

U bosanskom jeziku sintagme se ne rastavljaju drugim riječima. (Sintagme su izrazi koji se sastoje od dvije ili više riječi.)
Na primjer:
Hrvatski: "Ministar je vanjskih poslova otputovao u službenu posjetu."
Bosanski: "Ministar vanjskih poslova otputovao je u službenu posjetu."

U bosanskom jeziku godine se pišu sa tačkom jer je to redni broj.
Na primjer: 25.02.2002. (izgovara se: dvadesetpeti drugi dvije hiljade druge)

Kad se navodi datum, i dan i mjesec su u istom padežu.
Na primjer:
Pogrešno: "Predstavnik je došao prvi januara ove godine."
(prvi = nominativ, januara = genitiv)
Ispravno: "Predstavnik je došao prvog januara ove godine."
(prvi = nominativ, januar = nominativ)

U bosanskom jeziku glagoli ne završavaju na slovo "t" :
Pogrešno: "Dobit će poklon."
Ispravno: "Dobiće poklon."

Riječ "što" u bosanskom jeziku se drugačije upotrebljava nego u hrvatskom :
Hrvatski: "Za što si mijenjao knjigu ?"
Bosanski: "Za šta si mijenjao knjigu ?"

U nekim slučajevima upotreba je ista:
Hrvatski : "Sve što si napisao."
Bosanski : "Sve što si napisao."

Hrvatski: oprosti
Bosanski: izvini
Tu dolazi do iskrivljavanja pri govoru:
Pogrešno: "On se izvinuo."
Ispravno: "On se izvinio."
U hrvatskom se ne kaže izvini, jer im je to sinonim za izvinuti (u zrak), oni kažu: oprosti.

Neke bosanske i hrvatske riječi iz informatike:
računar - računalo
kompjuter - kompjutor
tastatura - tipkovnica
sedmica - tjedan
štampač - tiskač
funkcioner - dužnosnik
štampa - tisak
tačka - točka
bajrak - barjak
ustrajna - opstojna
porijeklo - podrijetlo
upotreba - uporaba
efektivan - učinkovit
faktor - čimbenik
zloupotreba - zloporaba

Neke razlike između bosanskog i srpskog:

Srpski – Bosanski:
ovde - ovdje
dve - dvije
obe - obje
deo - dio
gde - gdje
reč - riječ
sme - smije


Često se pogrešno kaže:
"Idem kod ljekara", a treba reći: "Idem ljekaru" ili "Idem doktoru."

U mnogim dijelovima Bosne piće pivo je ženskog roda pa kažu piva, npr:
"Daj mi dvije pive.", a treba "Daj mi dva piva."

Također je česta sljedeća pojava:
Pogrešno: "Imaš li šta za glavobolju?" (kao da čovjek želi glavobolju), a
Ispravno: "Imaš li šta protiv glavobolje?"
ili još gore:
"Imaš li šta za glavu?" (za glavu je i kapa, šampon)

Učestali su arhaizmi: "svako malo" – često, "dočim" – međutim.
Iz rata je ostala fraza: "odradili smo to" – što je malo neprirodno, ispravnije je reći: obavili smo, završili smo itd.

Izvor: Helga Kanzler
Ispravke i dodatak: Ing. Salih Čavkić.

adembeg
25.01.2010., 11:59
Nego da ti kazem carskavojska da bi ja sve tri rijeci zamijenio sa MUSAFIR.Dalje da te pitam a gdje nadze TOTALNO to nije bosanska rijec koji razlog za to??? Sta tije to???

egi
05.03.2010., 14:22
Isto tako se "Sarajlija" piše velikim početnim slovom...
Na bosanski se kaže "dekoncetrisana".
"Šiparica" je srbijanski izraz za tinejdžerku a ne bosanski.
Kaže se "poštapalica" a ne "prištapalica" i to i u selu i u gradu.
Ne kaže se "inputirati" nego "imputirati".

Kakvi su to fakulteti? Diplome ne trebaju služiti samo za mahanje...
Joj, Egi, cuj " Sarajlija" se pise velikim pocetnim slovom. Daj, molim te, stade mi kafa u grlu kada ovo procitah. Rijec "sarajlija" nije vlastita imenica pa se uvijek pise sa malim pocetnim slovom. Ili ti mozda mislis zato sto je Sarajevo glavni grad pa ono iz postovanja da lupamo velika slova za sarajlije. Aman, ubrlja ga i sa siparicom. Sada ces reci da je siparica po Bosanski - maloljetnica. A sa postapalicom
si se pristapao.
Nego, reci ti meni sta mislis o mladima BiH i njihovoj daljnjoj perspektivi, pusti bolan pravopis.......
Izvinjavam se na lekcijama iz pravopisa iz prvog osnovne ali...

1. Velikim početnim slovom pišu se (svi članovi) imena naroda, grupa naroda, plemena i pojedinih njihovih pripadnika: Albanci, Albanac, Albanka; Bošnjaci, Bošnjak, Bošnjakinja; Nijemci, Nijemac, Njemica; Srbi, Srbin, Srpkinja;

ђ) имена становника градова, крајева, земаља, држава, континената: Новосађанин, Пироћанац, Нишлија, Бачванин, Југословен, Европљанин, Аустралијанац;

Pripadnici naroda, regija i gradova [uredi]

Velikim početnim slovom pišu se pripadnici:
kontinenata, Amerikanka, Afrikanac, Azijatkinja, Australac (NE Australijanac!!!)
država i naroda, Hrvatica, Danac, Bolivijka, Egipćanin, Nijemac (ali Njemica), Židovka
regija i otoka, Međimurac, Rabljanka, Provansalka, Bavarac
gradova i sela, Zagrepčanka, Varaždinac, Grožnjanka, Njujorčanin (ili Newyorčanin)Tebi bih dao jedinicu iz pravopisa. Samo da znaš.

Što se tiče teme, mogu samo reći da se slažem sa naslovom. Please, do carry on...

profesor_woland
05.03.2010., 17:29
Što se tiče teme, mogu samo reći da se slažem sa naslovom. Please, do carry on...

@egi je na temelju Bosanskoga jezika, odnosno Pravopisa bosanskoga jezika, izrazio slaganje sa naslovom teme, odnosno izveo jedan veliki zaključak a ja se pitam: "Zar smo baš dotle došli?"

Neka mi se ovo ne pripiše kao komentar moderatorovog postupka, ali @egi, zar moramo baš ovako, grubo, sa negativnim ocjenama iz pravopisa, sa prozivkama pripadnica foruma, sa komplikacijama naše stvarnosti koja je i bez svega suvišnog i nepotrebnog, izuzetno komplikovana i koja kroz uopštene diskusije šalje negativne poruke Mladima.

Potrudimo se svi pa kroz svaku temu i svaku diskusiju pokažimo da negdje postoji svjetlost. Počnimo posmatrati situaciju očima kojima se može pripisati osobina realnosti...

Svaki jezik ima svoj pravopis kao normu koju je neko postavio na osnovu nečega. Zašto i jezik ne posmatrati kao prirodnu stvar i prilagoditi ga relnim potrebama i izrazima stvarnosti nečijeg osjećanja, raspoloženja, mišljenja? Zašto riječ "mladost" ili riječ "ljubav" ne pisati velikim početnim slovom? Zašto kao bitno posmatrati jel nešto "inputirano" ili "imputirano",odnosno zašto je pisac u p o t r i j e b i o anglicizam ili grcizam?

Posmatranje svega kao norme nametnute s nečije strane, prisila jedinke da se pod svaku cijenu podredi nečijem pravilu ili nečijoj želji definitivno stvara sliku beznadežnosti i neuspjeha na samom startu.

cenzura
05.03.2010., 17:45
= all
Da , primjetih piše se oštrokonđa, a ne oštrokonža.
Opet nije tačno, piše se oštrokondža!
Inače, Sarajlije imaju problema sa kvačicama, veliki problem je razlika izmedju spavačice i spavaćice.


=egi
Na bosanski se kaže "dekoncetrisana".
Dok je postojala Bosna, i dekoncentrisana i dekoncentrirana je bilo ravnopravno. Mozda si u pravu za sada, sad i inace ima vise bosanskog nego Bosne.

"Šiparica" je srbijanski izraz za tinejdžerku a ne bosanski.
Nisi u pravu, a siparica i tinejdzerka ne moraju biti isto.Tesko je danas zamisliti siparicu od 18 ili 19 godina.

egi
05.03.2010., 18:32
Profesore Woland, gramatika i pravopis su jedni i oni se uče u školama. Uvedeni su od strane mnogo pametnijih ljudi kao pravilo kojeg će svi koristiti. Ja to nisam odredio, nego sam tako učio u školi a kasnije i izučavao i tražio razlike između bosanskog, srpskog i hrvatskog. Pošto nisam ni Srbin ni Hrvat nego Bosanac, trudim se da govorim svojim, ispravnim maternjim jezikom. Kao što rekoh, ne bih riječ rekao da all nije spomenula đ i dž. Pa kad već raspravljamo...

Kada se već nalazimo na pravoj temi, hajde da nekima pojasnim neke stvari...

Cenzura, u pravu si za oštrokondžu. Znači naša korisnica se malo zeznula iako je bila prilično sigurna da ne podliježe iNputiranom. :) Vjerovatno dolazi od riječi "oštra" i "kandža".

"Dekoncentrirana" se više koristi u Hrvatskoj i bosanski Hrvati su je uvezli zajedno sa riječima poput "glasovati" i "pučki". Hrvatski jezik je konstitutivan ali mi ne pričamo hrvatskim jezikom, nije li tako? Ovdje imate bosanski rječnik i pokušajte oba izraza. http://ba.rjecnik.com/logindict.cgi

Vidim da vam je potrebna pomoć oko riječi "tinejdžerka". Svi brojevi od trinaest pa do devetnaest u engleskom jeziku se završavaju na "teen" pa su tako sve osobe od trinaest pa do devetnaest godina u engleskim govornim područjima "teenagers" ili "tinejdžeri" a ono "age" na kraju znači starost. Tako je tinejdžer neko između trinaest i devetnaest godina a ne samo osamnaesto/devetnaestogodišnjaci.
Riječ "šiparica" možete čuti samo u srbijanskim filmovima i naš narod ju je na taj način i preuzeo misleći da se radi o nekom "kulturnom" izrazu. Opet se tu radi o narodu koji želi da priča naprednijim jezikom, dok se ta riječ gotovo nikada ne upotrebljava u svakodnevnom govoru. Isto tako mi je muka slušati i čitati riječi koje su doslovno preuzete iz engleskog jezika a koje potiču od latinskog, kada za njih postoji sasvim odgovorajuća i čak šta više prelijepa riječ na b/h/s. Neko misli da će tako zvučati inteligentnije, šta li...

profesor_woland
05.03.2010., 19:09
Profesore Woland, gramatika i pravopis su jedni i oni se uče u školama. Uvedeni su od strane mnogo pametnijih ljudi kao pravilo kojeg će svi koristiti. Ja to nisam odredio, nego sam tako učio u školi a kasnije i izučavao i tražio razlike između bosanskog, srpskog i hrvatskog. Pošto nisam ni Srbin ni Hrvat nego Bosanac, trudim se da govorim svojim, ispravnim maternjim jezikom. Kao što rekoh, ne bih riječ rekao da all nije spomenula đ i dž. Pa kad već raspravljamo...

Kada se već nalazimo na pravoj temi, hajde da nekima pojasnim neke stvari...

Cenzura, u pravu si za oštrokondžu. Znači naša korisnica se malo zeznula iako je bila prilično sigurna da ne podliježe iNputiranom. :) Vjerovatno dolazi od riječi "oštra" i "kandža".


Polazeći od lične konstatacije da je ljepše, korisnije i ugodnije raspravljati o jeziku nego o politici, zahvaliću ti se @egi na nekim od pojašnjenja ali takođe i izjaviti da se ni malo ne slažem sa nekima od tvojih konstatacija.


gramatika i pravopis su jedni i oni se uče u školama. Uvedeni su od strane mnogo pametnijih ljudi kao pravilo kojeg će svi koristiti

Moj komentar na temu "Mladima definitivno nema opstanke u BiH" koji sam napravio trudeći se da se držim teme, premješten je , nebitno, ovdje :) A koji su to "mnogo pametniji ljudi" koji uvode pravila u svemu, pa i u jeziku ? Visoki predstavnik u BiH ? =))

Ne znam @egi šta si po struci i koliko si povezan sa naukom o jeziku ali mislim da svaka diskusija dođe kao korisna i ja je prihvatam dobronamjerno.

Evo sad neka pitanja :) :
Zašto sam na forumu, u tvome postu, ja označen, ovoga puta kao "Profesor Woland" , @cenzura je označen kao "Cenzura" a @all je pomenuta samo kao "all", odnosno all ?

Zašto "bosanski" , "hrvatski" , "srpski" jezik ? Zar to nisu imena jezika, jedinstvena, vezana za pojedinačne jezike, dakle imena nečega ?

Lično nikad ne priznajem, osjećajući se dovoljno pametnim i inteligentnim, da postoje "mnogo pametniji ljudi" kojima je po nekom pravilu data mogućnost da postavljaju, određuju ili nameću pravila. Slažem se da postoje stručniji ljudi za pojedine nauke ili oblasti u nauci, ali generalno "prirodno pametni" sigurno ne postoje :)

egi
05.03.2010., 19:58
Nabrojani jezici postoje mnogo duže nego ti, ja ili visoki predstavnik. Podjele nisu po narodnom smislu, nego po utvrđenim jezičkim podjelama. Ne razumijem šta pokušavaš reći. Ako postoje neka pravila, ne može ih svako mijenjati kako hoće. Ako se kaže "poštapalica" onda ne možemo reći drugačije a da bude pravilno. Ako ti imaš problem sa pravilima, što si onda išao u školu?

Postoje, naime, stručnjaci, čitave institucije, fakulteti, knjige, rječnici i šta sve ne još koji se bave lingvistikom i nije to baš tako beznačajno kao što ti misliš. Ako već tvrdiš da postoji mjesto za fleksibilnost, zašto se i ti trudiš da pišeš pravilno?

To sa oslovljavanjem ne kontam. Obraćao sam se tebi i cenzuri a all sam spomenuo. Zato sam vas dvojicu i podebljao a ne i nju.

Što se tiče (nepravilne) upotrebe rječice "at" ili "@", moje objašnjenje imaš na viewtopic.php?f=88&t=4762&start=0&hilit=%40+upotreba (http://www.dnevniavaz.ba/forum/viewtopic.php?f=88&t=4762&start=0&hilit=%40+upotreba)
Pa bujrum...

profesor_woland
05.03.2010., 20:27
... Ako ti imaš problem sa pravilima, što si onda išao u školu?

Postoje, naime, stručnjaci, čitave institucije, fakulteti, knjige, rječnici i šta sve ne još koji se bave lingvistikom i nije to baš tako beznačajno kao što ti misliš. Ako već tvrdiš da postoji mjesto za fleksibilnost, zašto se i ti trudiš da pišeš pravilno?

To sa oslovljavanjem ne kontam. Obraćao sam se tebi i cenzuri a all sam spomenuo. Zato sam vas dvojicu i podebljao a ne i nju.
...

Čemu @egi nervoza :) Evo ja se osjećam sretnim jer sam danas bar nešto korisno naučio :) , šta zbog čega postoji, šta je beznačajno a šta ne, i kad koga treba podebljati :)

Hvala na ovom korisnom današnjem pouku. Suzdržaću se objašnjenja o pogledima i osjećajima čovjeka koji u svom zanimanju i struci može otkriti nešto novo, postaviti neku novu zakonitost u odnosima pojava, ne držati se pukih pravila i knjiških zakona.


Sve se mijenja sem neba i zemlje. I kamen se samelje ali mu specifična težina ostane ista Rekao je to Mao Ce Tung, moj dobri i pošteni @egi - podebljano :)

egi
05.03.2010., 21:27
Objasnio sam ti zašto sam šta ja podebljao. To nije nikakvo pravilo, nego način da osobi kojoj se obraćam skrenem pažnju kako bi vidjela moj komentar... I nema potrebe za cinizmom i dizanjem bespotrebne frke. Ovaj podebljan, onaj nije... Mislim, stvarno...

cenzura
05.03.2010., 21:46
Vidim da vam je potrebna pomoć oko riječi "tinejdžerka". ...
Lijepo od tebe da si nekima pomogao sa objasnjenjem, samo i ti imas neke nerazjasnjene stavove o odnosu rijeci siparica i tinejdzerka.
To nisu ekvivalentni pojmovi kako ih ti predstavljas. Siparica je mladja cura, jos u pubertetu, moze biti tinejdzerka (mladje tinejdzerske dobi) ali
ne mora , moze biti i 11,12 godina da je siparica ali nije tinejdzerka. A tinejdzerka ne mora biti siparica. Zrela cura od 18,19 godina nije siparica ali jeste tinejdzerka.
Mozda najblizi pojam je adolescentkinja a u engleskom ne teenager nego bobby soxer (a girl in her early teens, esp. one who conformed to adolescent fads).
Druga stvar, siparica nije samo srpska rijec nego rijec sa jugoslovenskih prostora pa je danas mozes naci i u savremenom hrvatskom rijecniku, a kad bude napravljen
kompetentni rijecnik bosanskog jezika, (a ne rijecnici koji su avanture pojedinaca)sigurno ce se u njemu naci i rijec siparica.
Inace,tvoj stav o rijeci siparica je totalno promasen i pogresan i to nikako nije samo srpska rijec.
Kod rijeci dekoncentrisan/dekoncentriran, pitaj Bosnjake zapadne Bosne (npr.Tufahiju) ili sjeverne Posavine koji izraz je dio njihovog jezika, a onda mozes
konsultovati i druge rijecnike bosanskog jezika ne samo komediju na internetu.

Isto tako mi je muka slušati i čitati riječi koje su doslovno preuzete iz engleskog jezika a koje potiču od latinskog, kada za njih postoji sasvim odgovorajuća i
čak šta više prelijepa riječ na b/h/s. Neko misli da će tako zvučati inteligentnije, šta li...
Ne mislis valjda da je tinejdzerka jedna od prelijepih b/h/s rijeci?
Drugo, "cak sta vise" je greska, to je pleonazam, kao "cesto puta" i sl., pa pripazi i na tu konstrukciju.

egi
05.03.2010., 22:58
U dijelu Bosne odakle je velecijenjeni Tuffy ljudi govore i "did" i "lip". Je li i to pravilno? Je li V. Kladuša i način na koji se tamo govori neko mjerilo pravilnog bosanskog jezika? Pa tamo se upotrebljava milion nepravilnih i izokrenutih riječi. A o uticaju hrvatskog jezika da ne govorim.

Tinejdžerka je riječ koja se oduvijek koristi na našim prostorima i koliko ja znam ne može se njom označiti ni samo djevojčica a ni samo djevojka, nego neko prelazno doba osobe. Ne postoji dakle prigodna (avaj, adekvatna) riječ za taj izraz.
Recimo da je šiparica djevojčica a ne djevojka. Može li se tako shvatiti? Može li se websterovo objašnjenje uzeti kao kredibilno kada se osvrće na izraze iz tridesetih godina i kada kao primjer uzima djevojčicu koja je nosila određenu vrstu čarapa? Pa to je neozbiljno. Po toj logici bi se šiparica na njemačkom mogla reći "Pippi Langstrumpf". Ma hajde.

Ako je" šiparica" riječ karakteristična za cijelo ex-Yu područje, što je nema na jednom od najboljih hrvatskih i uopšte balkanskih rječnika? http://rjecnik.net/search.php?search=%C5%A1iparica&sm=
Opšte je poznato negiranje bosanskog i hrvatskog jezika od određenih grupa, pa stoga ne čudi ni tvoj pokušaj da poistovjetiš ova tri jezika. Šta je iduće? Šargarepa? :D

Što se tiče pleonazma, ovdje je riječ o pravopisu a ne o književnom govoru. I Šekspir ih je koristio pa šta mu fali?

ylang_ylang
06.03.2010., 00:51
U dijelu Bosne odakle je velecijenjeni Tuffy ljudi govore i "did" i "lip". Je li i to pravilno? Je li V. Kladuša i način na koji se tamo govori neko mjerilo pravilnog bosanskog jezika? Pa tamo se upotrebljava milion nepravilnih i izokrenutih riječi. A o uticaju hrvatskog jezika da ne govorim.

Tinejdžerka je riječ koja se oduvijek koristi na našim prostorima i koliko ja znam ne može se njom označiti ni samo djevojčica a ni samo djevojka, nego neko prelazno doba osobe. Ne postoji dakle prigodna (avaj, adekvatna) riječ za taj izraz.
Recimo da je šiparica djevojčica a ne djevojka. Može li se tako shvatiti? Može li se websterovo objašnjenje uzeti kao kredibilno kada se osvrće na izraze iz tridesetih godina i kada kao primjer uzima djevojčicu koja je nosila određenu vrstu čarapa? Pa to je neozbiljno. Po toj logici bi se šiparica na njemačkom mogla reći "Pippi Langstrumpf". Ma hajde.

Ako je" šiparica" riječ karakteristična za cijelo ex-Yu područje, što je nema na jednom od najboljih hrvatskih i uopšte balkanskih rječnika? http://rjecnik.net/search.php?search=%C5%A1iparica&sm=
Opšte je poznato negiranje bosanskog i hrvatskog jezika od određenih grupa, pa stoga ne čudi ni tvoj pokušaj da poistovjetiš ova tri jezika. Šta je iduće? Šargarepa? :D

Što se tiče pleonazma, ovdje je riječ o pravopisu a ne o književnom govoru. I Šekspir ih je koristio pa šta mu fali?

Uh, Shakespeare je koristio potpuno drugi govor, ako niste gledali i čitali, istog na tzv "šekspirijanskom engleskom", ne dirajte ga i ne upoređujte sa jezicima s naših područja, inače Shakespeare nije koristo baš toliko pleonazme, mi smo rekorderi u korištenju istih, i to je katastrofalan vid izražavanja. Kad čujem da kažu "No, međutim."....... :-q :(( :(( :((
I riječ šiparica me ubola, ta riječ nije srpska, a ni bosanska, (ovo sve otišlo .....) pa da se na glavu nasadiš.

cenzura
06.03.2010., 01:44
Ako malo bolje pretrazis taj tvoj najbolji hrvatski rijecnik naci ces. Inace ja radije koristim Filipovica i Drvodelica kad je o hrvatskom rijec. Uopste me
ne impresioniraju pripravnici na internetu.
http://i48.tinypic.com/2qly00n.jpg
Inace,nesto mi ne stima da jednu "srpsku" rijec-siparica negiras sa drugom "srpskom" rijeci tinejdzerka.

egi
06.03.2010., 04:39
Ama nije valjda ovo šiparica (flapper) http://en.wikipedia.org/wiki/Flapper

Ne negira ti niko srpsku riječ, nego ti govorim da se ne koristi na bosansko-hrvatskom govornom području BiH. Nije se ni u RS nikada govorila ekavica, osim u nekim graničnim krajevima, pa se sada uvodi, te me stoga ne bi čudilo ni da se počne koristiti riječ "šiparica".

cenzura
06.03.2010., 06:03
Ama nije valjda ovo šiparica (flapper) http://en.wikipedia.org/wiki/Flapper
Sam si kazao da je to najbolji rijecnik na Balkanu, ja mislim da ima puno boljih a u svakom ima šiparica:

Ako je" šiparica" riječ karakteristična za cijelo ex-Yu područje, što je nema na jednom
od najboljih hrvatskih i uopšte balkanskih rječnika? http://rjecnik.net/search.php?search=%C5%A1iparica&sm=


Ne negira ti niko srpsku riječ, nego ti govorim da se ne koristi na bosansko-hrvatskom govornom području BiH.
Ako se bar malo potrudis vidjeces da je ono srpska pod navodnicima. I koristi se na bosansko-hrvatskom govornom podrucju i
uvijek se koristila.Nije valjda da si tek sada cuo za tu rijec.
Uostalom nije vazno, imas pravo na svoje misljenje, samo se pazi.Prica o cistoci jezika obicno zavrsi sa pricom o cistoci nacije,rase....
Cini mi se da nisi od te vrste!

egi
06.03.2010., 10:11
Prica o cistoci jezika obicno zavrsi sa pricom o cistoci nacije,rase....
Cini mi se da nisi od te vrste!Naravno da nisam ali niko ne očekuje ni od Srba da npr. počnu ubacivati neke hrvatske riječi u svoj jezik. Srbi i Hrvati imaju pravo da pričaju svojim jezikom u BiH i oni se svim silama i trude da to bude što čišći srpski ili hrvatski, pa zaista ne vidim razlog zašto bi samo bosanski morao biti iznimka ili jedini koji bi bio otvoren za uvoz riječi sa istoka ili zapada. Ne očekujem od jednog Srbijanca da počne koristiti izraze kao što su "zračna luka" ili "stoljeće", niti očekujem od jednog Hrvata da kaže "štab" umjesto "stožer". Isto tako i ja ne namjeravam koristiti riječi kao što su "šiparica", "srećan" ili "džak".
Čistoća jezika nema veze sa nacionalizmom ili nečim opasnijim.

ylang_ylang
06.03.2010., 10:26
Prica o cistoci jezika obicno zavrsi sa pricom o cistoci nacije,rase....
Cini mi se da nisi od te vrste!Naravno da nisam ali niko ne očekuje ni od Srba da npr. počnu ubacivati neke hrvatske riječi u svoj jezik. Srbi i Hrvati imaju pravo da pričaju svojim jezikom u BiH i oni se svim silama i trude da to bude što čišći srpski ili hrvatski, pa zaista ne vidim razlog zašto bi samo bosanski morao biti iznimka ili jedini koji bi bio otvoren za uvoz riječi sa istoka ili zapada. Ne očekujem od jednog Srbijanca da počne koristiti izraze kao što su "zračna luka" ili "stoljeće", niti očekujem od jednog Hrvata da kaže "štab" umjesto "stožer". Isto tako i ja ne namjeravam koristiti riječi kao što su "šiparica", "srećan" ili "džak".
Čistoća jezika nema veze sa nacionalizmom ili nečim opasnijim.

^:)^
Ali je živa materija, kako god to glupo zvučalo, i podložan je uticajima svakakvim. Zato i dalje Novosadski pravopis, smatram najboljim, jer nije bilo uticaja, stranih riječi, danas je svaka druga, iz thesaurusa.... :( , u našim jezicima, sinonimi ali engleski.... Fuj.
A zapravo imamo predivan jezik, iako je prepun turcizama, ali eto, to smo pripisali, opštoj kulturi, pa nek bude.
Previše rasprave, a nismo siromašniji zbog znanja i korištenja riječi koje apsolutno razumijemo. Ok, možda je riječ samo o našem jeziku, cijela tema je o tome, ali previše je krutosti u ubjeđivanju. :(

egi
06.03.2010., 10:38
Prica o cistoci jezika obicno zavrsi sa pricom o cistoci nacije,rase....
Cini mi se da nisi od te vrste!Naravno da nisam ali niko ne očekuje ni od Srba da npr. počnu ubacivati neke hrvatske riječi u svoj jezik. Srbi i Hrvati imaju pravo da pričaju svojim jezikom u BiH i oni se svim silama i trude da to bude što čišći srpski ili hrvatski, pa zaista ne vidim razlog zašto bi samo bosanski morao biti iznimka ili jedini koji bi bio otvoren za uvoz riječi sa istoka ili zapada. Ne očekujem od jednog Srbijanca da počne koristiti izraze kao što su "zračna luka" ili "stoljeće", niti očekujem od jednog Hrvata da kaže "štab" umjesto "stožer". Isto tako i ja ne namjeravam koristiti riječi kao što su "šiparica", "srećan" ili "džak".
Čistoća jezika nema veze sa nacionalizmom ili nečim opasnijim.

^:)^
Ali je živa materija, kako god to glupo zvučalo, i podložan je uticajima svakakvim. Zato i dalje Novosadski pravopis, smatram najboljim, jer nije bilo uticaja, stranih riječi, danas je svaka druga, iz thesaurusa.... :( , u našim jezicima, sinonimi ali engleski.... Fuj.
A zapravo imamo predivan jezik, iako je prepun turcizama, ali eto, to smo pripisali, opštoj kulturi, pa nek bude.
Previše rasprave, a nismo siromašniji zbog znanja i korištenja riječi koje apsolutno razumijemo. Ok, možda je riječ samo o našem jeziku, cijela tema je o tome, ali previše je krutosti u ubjeđivanju. :(
Slažem se. Jedino što ne bih rekao da se radi o ubjeđivanju nego o pokušaju odbrane svoje teze. :D

ylang_ylang
06.03.2010., 10:52
Slažem se. Jedino što ne bih rekao da se radi o ubjeđivanju nego o pokušaju odbrane svoje teze. :D

:) , ovo su odgovori na mnoga moja pitanja. Hvala. ;)

kaligula1
07.03.2010., 01:20
Ama nije valjda ovo šiparica (flapper) http://en.wikipedia.org/wiki/Flapper

Ne negira ti niko srpsku riječ, nego ti govorim da se ne koristi na bosansko-hrvatskom govornom području BiH. Nije se ni u RS nikada govorila ekavica, osim u nekim graničnim krajevima, pa se sada uvodi, te me stoga ne bi čudilo ni da se počne koristiti riječ "šiparica".
Egi, kod tebe je "problem" da si se ti uhvatio gramatike Bosanskoga jezika koji praktikuju i priznaju samo Bosnjaci. Ali ako nema priznate Bosanske nacionalnosti i ne postoji ( zvanicno) Bosanska nacija onda logikom nema ni Bosanske gramatike. Imamo priznata tri naroda i onda bi trebali imati i tri jezika. Znaci, ne Bosanski nego Bosnjacki. A taj jezik je nastao kao i njegova gramatika poslije 5 aprila 1992.
I kako je nastao ? Dekretom od odredzene grupe Bosnjackih akademika i politicara na vlasti koji su jednostavno odlucili da Muslimani vise nisu nacija nego se zamjenjuju Bosnjackom nacijom. Oni vise nece govoriti Srpski ili Hrvatski nego svojim novim jezikom. Njih nekolicina su "izmislili" novu gramatiku i kao takvu je nametnuli bosnjacima. I ti mi sada tvrdis da je to zato sto su oni pametniji od sviju nas. Ja poznajem nekoliko Bosnjackih lingvista sto nisu uopste odusevljeni ni jeziko ni gramatikom ali tu ne mogu nista uraditi. A oni poznaju jos vise svojih kolega sto misle isto.
Zato sam ti napomenuo da se "sarajlija" ne pise velikim slovom. Da se na ime grada Sarajeva doda prisvojni oblik " Sarajevski " pisalo bi se velikim slovom. Sarajevski heroj, Sarajevski izdajnici, Sarajevska sirotinja..... a sarajlija je neutralan oblik zajednicke imenice nekoga od stotine hiljada gradzana Sarajeva i pise se malim slovom. Ali, ako su tebi, oni pametniji od tebe rekli da pises rijec sarajlija velikim slovom i jos ti to uvrstili u bosnjacku gramatiku, ti ima da slusas i pises velikim slovom. Ti pisi velikim a ja cu malim, ja po svom a ti po tvom i zadovoljni smo obadvojica, zar ne ? Ili ti nisi.....

cenzura
07.03.2010., 01:55
egi

Slažem se. Jedino što ne bih rekao da se radi o ubjeđivanju nego o pokušaju odbrane svoje teze.
Dobro si to zakljucio, to je bio samo pokusaj odbrane tvoje teze, koji nije uspio.
-Prvo si tvrdio da je siparica iskljucivo srpska rijec, pa si vidio da je to i hrvatska rijec. Znaci propala ti teza. A da stvar bude jos gora,
to je rijec koju koriste Bosnjaci sirom BIH , tako da pomalo cudi toliko nepoznavanje vlastitog jezika. Mozda zato sto u Grand Rapidsu
trenutno nema dovoljno literature osim niskokvalitetnih izvora sa interneta.
-Drugo si tvrdio da je rijec siparica identicna rijeci tinejdzerka, pokazano da nije tacno, da dalje ne trosimo vrijeme i prostor
-U svjetlu prethodnog, ostajes nam duzan informaciju kako se siparica kaze na tvom jeziku

ylang_ylang


Zato i dalje Novosadski pravopis, smatram najboljim, jer nije bilo uticaja, stranih riječi, danas je svaka druga, iz thesaurusa.... , u
našim jezicima, sinonimi ali engleski.... Fuj.
Novosadski dogovor je funkcionisao decenijama, a eto i egi se slozio da je to bilo najbolje rjesenje. Samo ne znam da li egi zna da po
novosadskom dogovoru nema bosanskog?

egi
07.03.2010., 03:11
Cenzura, dođi sebi. Šiparica je riječ koja se koristi isključivo od strane Srba a najviše u Srbiji. U Hrvatskoj se kao i u Bosni, a NAROČITO od strane Bošnjaka, ne koristi. Uopšte nije pokazano da je šiparica u prevodu tinejdžerka netačno zbog toga što se kao primjer uzimaju dame sumnjivog morala iz 1920 i 1930-ih godina koje su već u dvadesetim i tridesetim godinama. To je tebi prevod riječi "šiparica"?
"Moji" izvori su kao niskokvalitetni a "tvoji" su ozbiljni. Pipi duga čarapa i ostala klapa. Nemoj me nasmijavati, živ bio.

Rekoh ti već da bosanski jezik možeš komotno negdje drugo negirati. Ovdje nećeš.

egi
07.03.2010., 03:15
Ama nije valjda ovo šiparica (flapper) http://en.wikipedia.org/wiki/Flapper

Ne negira ti niko srpsku riječ, nego ti govorim da se ne koristi na bosansko-hrvatskom govornom području BiH. Nije se ni u RS nikada govorila ekavica, osim u nekim graničnim krajevima, pa se sada uvodi, te me stoga ne bi čudilo ni da se počne koristiti riječ "šiparica".
Egi, kod tebe je "problem" da si se ti uhvatio gramatike Bosanskoga jezika koji praktikuju i priznaju samo Bosnjaci. Ali ako nema priznate Bosanske nacionalnosti i ne postoji ( zvanicno) Bosanska nacija onda logikom nema ni Bosanske gramatike. Imamo priznata tri naroda i onda bi trebali imati i tri jezika. Znaci, ne Bosanski nego Bosnjacki. A taj jezik je nastao kao i njegova gramatika poslije 5 aprila 1992.
I kako je nastao ? Dekretom od odredzene grupe Bosnjackih akademika i politicara na vlasti koji su jednostavno odlucili da Muslimani vise nisu nacija nego se zamjenjuju Bosnjackom nacijom. Oni vise nece govoriti Srpski ili Hrvatski nego svojim novim jezikom. Njih nekolicina su "izmislili" novu gramatiku i kao takvu je nametnuli bosnjacima. I ti mi sada tvrdis da je to zato sto su oni pametniji od sviju nas. Ja poznajem nekoliko Bosnjackih lingvista sto nisu uopste odusevljeni ni jeziko ni gramatikom ali tu ne mogu nista uraditi. A oni poznaju jos vise svojih kolega sto misle isto.
Zato sam ti napomenuo da se "sarajlija" ne pise velikim slovom. Da se na ime grada Sarajeva doda prisvojni oblik " Sarajevski " pisalo bi se velikim slovom. Sarajevski heroj, Sarajevski izdajnici, Sarajevska sirotinja..... a sarajlija je neutralan oblik zajednicke imenice nekoga od stotine hiljada gradzana Sarajeva i pise se malim slovom. Ali, ako su tebi, oni pametniji od tebe rekli da pises rijec sarajlija velikim slovom i jos ti to uvrstili u bosnjacku gramatiku, ti ima da slusas i pises velikim slovom. Ti pisi velikim a ja cu malim, ja po svom a ti po tvom i zadovoljni smo obadvojica, zar ne ? Ili ti nisi.....Zemljo otvori se... U srpskom, hrvatskom, srpsko-hrvatskom kao i bosanskom, imena stanovnika određenog grada se pišu VELIKIM početnim slovom a prisvojni oblik se uvijek pisao MALIM slovom. Pa to se uči u prvom razredu osnovne škole.

"Sarajevo" i "Sarajlija" su se od pamtivjeka pisali velikim početnim slovom a "sarajevski" malim. Sjedi, jedan. Ama nije moguće da to nisi znao. Pa zar to nisi učio u školi još dok se govorio srpsko-hrvatski?

kaligula1
07.03.2010., 17:11
Ama nije valjda ovo šiparica (flapper) http://en.wikipedia.org/wiki/Flapper

Ne negira ti niko srpsku riječ, nego ti govorim da se ne koristi na bosansko-hrvatskom govornom području BiH. Nije se ni u RS nikada govorila ekavica, osim u nekim graničnim krajevima, pa se sada uvodi, te me stoga ne bi čudilo ni da se počne koristiti riječ "šiparica".
Egi, kod tebe je "problem" da si se ti uhvatio gramatike Bosanskoga jezika koji praktikuju i priznaju samo Bosnjaci. Ali ako nema priznate Bosanske nacionalnosti i ne postoji ( zvanicno) Bosanska nacija onda logikom nema ni Bosanske gramatike. Imamo priznata tri naroda i onda bi trebali imati i tri jezika. Znaci, ne Bosanski nego Bosnjacki. A taj jezik je nastao kao i njegova gramatika poslije 5 aprila 1992.
I kako je nastao ? Dekretom od odredzene grupe Bosnjackih akademika i politicara na vlasti koji su jednostavno odlucili da Muslimani vise nisu nacija nego se zamjenjuju Bosnjackom nacijom. Oni vise nece govoriti Srpski ili Hrvatski nego svojim novim jezikom. Njih nekolicina su "izmislili" novu gramatiku i kao takvu je nametnuli bosnjacima. I ti mi sada tvrdis da je to zato sto su oni pametniji od sviju nas. Ja poznajem nekoliko Bosnjackih lingvista sto nisu uopste odusevljeni ni jeziko ni gramatikom ali tu ne mogu nista uraditi. A oni poznaju jos vise svojih kolega sto misle isto.
Zato sam ti napomenuo da se "sarajlija" ne pise velikim slovom. Da se na ime grada Sarajeva doda prisvojni oblik " Sarajevski " pisalo bi se velikim slovom. Sarajevski heroj, Sarajevski izdajnici, Sarajevska sirotinja..... a sarajlija je neutralan oblik zajednicke imenice nekoga od stotine hiljada gradzana Sarajeva i pise se malim slovom. Ali, ako su tebi, oni pametniji od tebe rekli da pises rijec sarajlija velikim slovom i jos ti to uvrstili u bosnjacku gramatiku, ti ima da slusas i pises velikim slovom. Ti pisi velikim a ja cu malim, ja po svom a ti po tvom i zadovoljni smo obadvojica, zar ne ? Ili ti nisi.....Zemljo otvori se... U srpskom, hrvatskom, srpsko-hrvatskom kao i bosanskom, imena stanovnika određenog grada se pišu VELIKIM početnim slovom a prisvojni oblik se uvijek pisao MALIM slovom. Pa to se uči u prvom razredu osnovne škole.

"Sarajevo" i "Sarajlija" su se od pamtivjeka pisali velikim početnim slovom a "sarajevski" malim. Sjedi, jedan. Ama nije moguće da to nisi znao. Pa zar to nisi učio u školi još dok se govorio srpsko-hrvatski?

Nikada u zivotu se to nije pisalo tako kako ti objasnjavas osim u "novoj gramatici" od 1992. Uvijek smo smatrali da su sarajlije tako male, iako su zivjeli u velikome gradu, pa nije bilo potrebe da im stavljamo veliko slovo na pocetku rijeci.

egi
07.03.2010., 18:55
Nije u pitanje Sarajevo kao grad niti Sarajlije kao stanovnici, nego stanovnici nekog grada uopšte. Znači riječ je o pravopisu a ne o ličnim osjećanjima spram određenih gradova ili predrasudama prema njegovim građanima.
Svaki jezik ima svoja pravila pa je npr. i u engleskom pravilo da se imena gradova ili država pišu velikim slovom kao i mnogi drugi nazivi dok se u njemačkom sve imenice pišu velikim početnim slovom.

ne klikaj me
07.03.2010., 22:27
Nije u pitanje Sarajevo kao grad niti Sarajlije kao stanovnici, nego stanovnici nekog grada uopšte. Znači riječ je o pravopisu a ne o ličnim osjećanjima spram određenih gradova ili predrasudama prema njegovim građanima.
Svaki jezik ima svoja pravila pa je npr. i u engleskom pravilo da se imena gradova ili država pišu velikim slovom kao i mnogi drugi nazivi dok se u njemačkom sve imenice pišu velikim početnim slovom.
Samo da potvrdim tačnost navoda,......evo i copy paste primjer upotrebe velikog slova u gramatici našeg jezika :)

Velikim početnim slovima se pišu vlastita imena, i to:

- lična imena i prezimena: Rifet, Samir, Igor, Damir, Danijel, Nermina, Jelena, Bajrić, Čavkić, Zulić, Ivušić, Kosić;

- nadimci i atributi ako se sami upotrebljavaju ili su srasli s imenom i postali njegov sastavni dio: Lela, Doda, Huska, Huki, Kralj Tvrtko, Kulin Ban, Ričard Lavljeg Srca, Kralj Boduven, Karlo Veliki;

- imena božanstava: Allah, Jahve, Jehova, Jupiter, Zeus, Posejdon, Afrodita, Apolon;

- imena životinja i građevina: Šarenka, Crvenka, Zelenka, Jablan, Aduna, Krivi toranj u Pizi; Ajfelov toranj u Parizu, Atomium u Briselu

- imena pripadnika naroda: Bošnjak, Mađar (tačno je i Madžar!), Palestinac;

- imena stanovnika gradova, pokrajina, zemalja, država, kontinenata: Bišćanin, Travničanin, Krajišnik, Bosanac, Amerikanac, Evropljanin, Australijanac;

- imena nebeskih tijela: Sunce, Zemlja, Mjesec, Mliječni Put, Mars, Venera; Andromeda;

- imena kontinenata, država, naseljenih krajeva i mjesta (sve riječi u njima osim veznika i priloga): Australija, Evropa, Dalmacija, Lika, Bosna i Hercegovina, Krajina, Brod na Kupi, Južna Amerika, Dvor na Uni;

- imena mora, rijeka, jezera, planina i druga geografska imena: Una, Sana, Bosna, Drina, Boračko jezero, Grmeč, Romanija, Jadransko more, Fruška gora; Plitvička jezera, Balkansko poluostrvo;

- imena ulica i trgova: Studentski Trg; ako se sastoje iz više riječi samo se prva riječ: Željeznička ulica, Zagrebačka ulica; piše velikim slovom, a ostale malim slovom izuzev vlastitih imena: Bulevar Mule Mustafe Bašeskije, Ulica Mehmedalije Maka Dizdara;

- imena praznika: Bajram, Božić, Uskrs, Đurđevdan, Nova godina, Prvi maj;

- nazivi ustanova, preduzeća, društava: Matica Bošnjaka, Merhamet, Osnovna škola "Mladost", Sarajevska banka, Kamerni Teatar, Sportsko društvo "Željezničar", Medicinski fakultet u Tuzli, Organizacija Ujedinjenih Nacija;

- nazivi knjiga, časopisa, novina, književnih djela: Opšta enciklopedija, Naš jezik, Oslobođenje, Prokleta avlija, Modra rijeka

egi
08.03.2010., 00:14
Hvala don't click me. :ymblushing:

ne klikaj me
08.03.2010., 00:29
Hvala don't click me. :ymblushing:
Molim....i drugi puta.....ah šta mogu profi deformacija ispravke pravopisa :))

edvard
10.03.2010., 14:23
PRAVILNO / NEPRAVILNO

na avazovom portalu se vodi rasprava o tome da li je pravilno Dine Merlina ili Dina Merlina, pa m,e zanima šta ostali korisnici misle o tome, da li je pravilno Dine ili Dina?.

10.03.2010., 14:54
Ako je riječ o pjevačnu Dini Merlinu idemo redom onda:

Dino Merlin, a Miralem Pjanić je u novom spotu Dine Merlina.

A ti misliš da je Miralem Pjanić u novom spotu Dina Merlina.

Hahahaha. Tako se nikada nije niti pisalo niti govorilo u BiH. Možda u drugrim krajevima jeste.

Dine Merlina je dakle ispravno.

egi
10.03.2010., 14:57
Ako ćeš reći "Dina" onda meReš komotno kazat, znaDeš, i "Dina Merlina" sa naglaskom na drugi slog u "Merlin". Naravno da je "Dine". /:) /:)
Jesi li i ti govoriJa "Krešimira Zubaka" dok je biJa aktuAlan? ;;) ;;)

ylang_ylang
10.03.2010., 15:04
Ha, ovo je kao ono:
"Šta je pravilnije može ili more?"
"MERE i jedno i drugo"..... =)) =)) =)) =))

DINE!!!!!!!

edvard
10.03.2010., 15:35
za mene po bosanskom jeziku se kaže Dine Merlina, a nikako Dina Merlina

praskzorje
10.03.2010., 16:56
ISPRAVNO JE I JEDNO I DRUGO, pogledaj gramatiku bosanskog jezika

u mojoj okolin svi govore muja sulja hasa, omera itd dok muje sulje izgleda pravo CUDNO

nemoze se izbaciti ni jedno ni drugo jer haj mi kako da kazes osman, minir isl? mada za mene izgleda ispravnije muja slulja omera jer ova verzija se moze primjeniti za sva imena...

ylang_ylang
10.03.2010., 17:44
Ma da je ne znam kako i jedno i drugo pravilno, nema šanse da pričam tako. Čuj, Mulja, Sulja, Hasa? Lijepo ja rekoh polupismenih se bojati više od nepismenih...... :ymdevil:
Ko god da je pisao te gramatike, nek u svom selu priča tako, a ne na naučnim skupovima, aaaaaaaaaaaaa..... X( X( X(

egi
10.03.2010., 18:09
ISPRAVNO JE I JEDNO I DRUGO, pogledaj gramatiku bosanskog jezika

u mojoj okolin svi govore muja sulja hasa, omera itd dok muje sulje izgleda pravo CUDNO

nemoze se izbaciti ni jedno ni drugo jer haj mi kako da kazes osman, minir isl? mada za mene izgleda ispravnije muja slulja omera jer ova verzija se moze primjeniti za sva imena...
Živiš u polupismenoj okolini. :)

Da je okolina mjerilo ispravnosti, mnogi bi govorili šćeo rijet, anam ili bidne i more ili možem. Ispravno je "Dine" zato što je to imenica muškog roda a ne srednjeg kao što je slučaj sa recimo rječju "kino".
Mnogi krajevi brkaju padeže. Dokaz su ti "Rokeri s Moravu".

Isprintaj i raznesi po komšiluku. :D
viewtopic.php?f=21&t=6590&start=30#p137045 (http://www.dnevniavaz.ba/forum/viewtopic.php?f=21&t=6590&start=30#p137045)

dragans
10.03.2010., 22:34
Živiš u polupismenoj okolini. :)

Da je okolina mjerilo ispravnosti, mnogi bi govorili šćeo rijet, anam ili bidne i more ili možem. Ispravno je "Dine" zato što je to imenica muškog roda a ne srednjeg kao što je slučaj sa recimo rječju "kino".
Mnogi krajevi brkaju padeže. Dokaz su ti "Rokeri s Moravu".
Egi, nisi u pravu.
Oblik Muja, Sulja, Mila, Rista itd. je potpuno ispravan po staroj S-H/H-S gramatici. Ni ja to nisam znao dok mi profesor jezika sa iskustvom 20 godina u struci nije objasnio. Ne mislim da je u novim gramatikama drugačije.
Ovaj oblik je pretežan u Istočnoj Hercegovini i možda još ponegdje. Malo glupo zvuči za nekoga ko prvi put čuje, ali je sigurno ispravno.


Isprintaj i raznesi po komšiluku. :D
viewtopic.php?f=21&t=6590&start=30#p137045 (http://www.dnevniavaz.ba/forum/viewtopic.php?f=21&t=6590&start=30#p137045)
Malo prečisti ovaj spisak, imaš i ovakve primjere:

antibosanski antibosanski
antidržavni antidržavni
bračni bračni
brutoproizvod brutoproizvod
domaćinstvo domaćinstvo
...etc

Kakva je razlika?
Ili

board bord
boardu bordu
Upotreba stranih riječi i njihov izgovor podliježu posebnim pravilima. A imamo i našu riječ uprava koja je isto to, ali danas svi vole da se "frljaju" stranim izrazima pa smo odjednom dobili "sales manager-e", "PR osobe", razne "security" agencije itd. Valjda direktor prodaje, potparol i ozbjeđenje/sigurnost zvuče zastarjelo?

egi
10.03.2010., 23:49
Mnogo stvari ili riječi je nekad bilo ispravno. Znači li to da je i bosančica ispravno pismo zato što se "nekad" koristila? Imao sam i bos. i s-h u školi - i u knjigama iz gramatike, čitankama pa i knjigama iz ostalih predmeta, nikada nije bilo takvih kombinacija. Dragane, vrlo dobro znaš da su pitanja za dobijanje genitiva "koga, čega" pa je stoga odgovor na "Dino, Božo i Ljubo" - "Dine, Bože, Ljube". Ponavljam, mjerilo za ispravnost jezika nisu pojedini krajevi države, nego univerzitetski i književni govor.

jerlagicv
11.03.2010., 00:05
a stvarno, zna li neko, ako je ist.-herc. govor bio temeljem standardnog S-H, kako to da nije preuzeto "Boža" umjesto "Bože"

drugo, mislite li da naglašene razlike akcentuacije pri izgovoru u jezicima naroda Crne Gore, Srbije , Hrvatske i BiH , trebaju biti uređene uvođenjem oznaka za akcent nad samoglasnicima, kao npr. u češkom, poljskom jeziku?

dragans
11.03.2010., 00:29
Vidi, nisam ni ja stručnjak lingvista, ali u tim pitanjima cijenim glas stručnjaka. I oni mi kažu da je to ispravno.
Gramatike svih sadašnjih naših jezika (da ih ne pominjem da ne otvaramo političku diskusiju) su proizašle iz gramatike s-h/h-s iz vremena SFRJ. Malo su u Hrvatskoj nešto dodavali, u Crnoj Gori par glasova koje ni oni sami ne koriste, ali to je otprilike to.

Na brzinu sam našao samo ovo od Ivana Klajna.

Evo šta kaže Ivan Klajn u svom Rečniku jezičkih nedoumica:

Kad govorimo o muškim imenima Ivo, Anto, Pero, Božo (i, uopšte, o dvosložnim muškim imenima na -o sa dugouzlaznim akcentom), dopušta se dvojaka promena: Božov/Božin, Perov/Perin, Ivov/Ivin...

Promena po padežima glasi ovako:

1. Božo
2. Boža/Bože
3. Božu/Boži
4. Boža/Božu
5. Božo
6. Božom
7. Božu/Boži

Tako da akuzativ od Anto, Ivo, Božo može da bude dvojak -

Pitam Anta/Antu
Zovem Iva/Ivu
Tražim Boža/Božu

praskzorje
11.03.2010., 00:34
jes zivim na selu, hvala Allahu svi smo pismeni, a starim ljudima je cudno kad kazemo da djeca uce Bosanski u skoli..
nije ispravno ono sto neko misli da jest, nego ono sto pise u gramatici, koja standardizuje jezik.. a raja koja misli da nije ispravno ( minira, osmana, jovana, eldina isl) nek se malo vise obrazuje..cita raznu literaturu iz oblasti lingvistike..
hercegovacki naglasak ili dijalekt je uzet kao standardni..
polupismena sredina o kojoj se govori je podrinje, koji ima najcistiji govor, ko ne vjeruje nek se malo raspita po filozofskom fakultetu

dragans
11.03.2010., 00:35
a stvarno, zna li neko, ako je ist.-herc. govor bio temeljem standardnog S-H, kako to da nije preuzeto "Boža" umjesto "Bože"

drugo, mislite li da naglašene razlike akcentuacije pri izgovoru u jezicima naroda Crne Gore, Srbije , Hrvatske i BiH , trebaju biti uređene uvođenjem oznaka za akcent nad samoglasnicima, kao npr. u češkom, poljskom jeziku?

Koliko znam Vukova ideja je bila da se komplet pređe na ijekavsku varijantu, ali je naišao na veliki otpor u tadašnjoj Srbiji. Na kraju je morao otići u Beč.
A i mali broj ljudi govori na ovaj način. Recimo u Mostaru su ovako govorili samo Nevesinjci, a niko od domaćih. U stvari svi u I.Hercegovini tako govore.
Malo sam sad guglao (nova riječ, ali legitimna) i nađem recimo da u Dubrovniku postoji ulica Iva Vojnovića zato jer se to tako izgovaralo (Ivo je bio Dubrovčanin), ali i Ive Andrića (jer nije domaći).

jerlagicv
11.03.2010., 00:40
a stvarno, zna li neko, ako je ist.-herc. govor bio temeljem standardnog S-H, kako to da nije preuzeto "Boža" umjesto "Bože"

drugo, mislite li da naglašene razlike akcentuacije pri izgovoru u jezicima naroda Crne Gore, Srbije , Hrvatske i BiH , trebaju biti uređene uvođenjem oznaka za akcent nad samoglasnicima, kao npr. u češkom, poljskom jeziku?

Koliko znam Vukova ideja je bila da se komplet pređe na ijekavsku varijantu, ali je naišao na veliki otpor u tadašnjoj Srbiji. Na kraju je morao otići u Beč.
A i mali broj ljudi govori na ovaj način. Recimo u Mostaru su ovako govorili samo Nevesinjci, a niko od domaćih. U stvari svi u I.Hercegovini tako govore.
Malo sam sad guglao (nova riječ, ali legitimna) i nađem recimo da u Dubrovniku postoji ulica Iva Vojnovića zato jer se to tako izgovaralo (Ivo je bio Dubrovčanin), ali i Ive Andrića (jer nije domaći).

Pa eto rješenja : ispoštovati lokalizam, osobnost i tradiciju ... ali to znači da lingvisti i ljudi iz srodnih profesija moraju imati natprosječno opće znanje ...

Ako je u pitanju Božo Ljubić, onda je "od Boža Ljubića", a ako je Božo Matić, onda je "od Bože Matića" .... ?

Kako vidjeh iz tvog malopređašnjeg citata, to dopušta srpski jezik, a iz primjera ulice, izgleda, i hrvatski.

Ostaje, dakle, pitanje, treba li to biti standard, odnosno dopušteno, i u bosanskom, crnogorskom etc.

dragans
11.03.2010., 00:50
pa eto rješenja : ispoštovati lokalizam, osobnost i tradiciju ... ali to znači da lingvisti i ljudi iz srodnih profesija moraju imati natprosječno opće znanje ...

ako je u pitanju Božo Ljubić, onda je "od Boža Ljubića", a ako je Božo Matić, onda je "od Bože Matića" .... ?

I jedno i drugo je ispravno. Božo nije problematično ni ovako ni onako. Ali recimo Mile, Suljo, Rade su nezgodna.
nominativ Mile, koga/čega po i.h. varijanti Mila, po ostalima Mile
Suljo > Sulja > Sulje
Rade > Rada > Rade

Po standardnoj varijanti ponekad nisi siguran da li je u pitanju muško ili žensko, npr. "To se tiče Rade" - standard ne znaš bez konteksta o kome se radi, i.h. "To se tiče Rada" - jasno je da je muško.

cuber
11.03.2010., 01:01
PRAVILNO / NEPRAVILNO

na avazovom portalu se vodi rasprava o tome da li je pravilno Dine Merlina ili Dina Merlina, pa m,e zanima šta ostali korisnici misle o tome, da li je pravilno Dine ili Dina?.

oboje je ispravno, samo naslov tvoje teme nije. rjecnik se ne pise sa i.

egi
11.03.2010., 01:49
A je li Dubrovčani kažu Trg Franja Tuđmana pošto je on domaći?

Ako je:

Nom. - Gen. - Dat.
Rade - Radeta - Radetu

Onda je:

Nom. - Gen. - Dat.
Rado - Rade- Radi (znači nije gen. Rada niti dat. Radu)

A u ženskom rodu:

Nom. - Gen. - Dat.
Rada- Rade - Radi

Pogledaj sad ovo. Uzmimo sličnu riječ tj. imenicu "rad".

Nom. - Gen. - Dat.
Rad - Rada- Radu

Prema tome, moglo bi se reći da bi za riječ iz islama "din" koja je dobar primjer za poređenje din- Dino kao što je i rad-Rado, takva deklinacija mogla imati smisla. Pa je:

Nom. - Gen. - Dat.
Din - Dina - Dinu

Mislim da je genitiv od Dino kao Dina nepravilan jer ispada da se zadnje slovo tj. "o" progutalo ili izbacilo. Kada govorimo o radu i dinu kao imenicama i o Radi i Dini kao imenima moramo znati razliku o čemu se govori i prilikom deklinacije. Tako, ukoliko bismo govorili Radu umjesto Radi a pričamo o osobi, moglo bi se pogrešno zaključiti da neko govori o radu kao imenici koja označava neku djelatnost.

jerlagicv
11.03.2010., 01:54
Tuđman je iz Zagorja... Nije iz "Republike sv. Vlaha"

dragans
11.03.2010., 02:32
A je li Dubrovčani kažu Trg Franja Tuđmana pošto je on domaći?
Domaći znači Dubrovčanin, a ne Hrvat uopšte. U govoru starog (pomalo i sadašnjeg) Dubrovnika imala je dosta uticaja Istočna Hercegovina. Odatle i to "Iva" iako mislim da u hrvatskom jeziku to nije pravilno. A i nemaju područja poput I.Herc. u kome se tako govori.


Ako je:

Nom. - Gen. - Dat.
Rade - Radeta - Radetu


Onda je:

Nom. - Gen. - Dat.
Rado - Rade- Radi (znači nije gen. Rada niti dat. Radu)
Otkud nominativ Rado? To ne postoji.
Nom. - Gen. - Dativ
Rade - Rade (ili Rada i.h. var.) - Radi (ili Radu i.h. var.)

Radeta ili Radetu se djelimično koristi u Srbiji, ali u BiH nisam čuo, bar ne od domicilnih stanovnika.


Pogledaj sad ovo. Uzmimo sličnu riječ tj. imenicu "rad".

Nom. - Gen. - Dat.
Rad - Rada- Radu
Rad nije imenica nego glagol. Raspravljamo o imenicama (ličnim). A naš se jezik prilično razlikuje od engleskog pa se ista stvar može reći na dosta načina, a imenice imaju rod pa se skoro ne može desiti zabuna. Iz konteksta je uvijek jasno o kome/čemu se radi.


Prema tome, moglo bi se reći da bi za riječ iz islama "din" koja je dobar primjer za poređenje din- Dino kao što je i rad-Rado, takva deklinacija mogla imati smisla. Pa je:

Nom. - Gen. - Dat.
Din - Dina - Dinu

Mislim da je genitiv od Dino kao Dina nepravilan jer ispada da se zadnje slovo tj. "o" progutalo ili izbacilo. Kada govorimo o radu i dinu kao imenicama i o Radi i Dini kao imenima moramo znati razliku o čemu se govori i prilikom deklinacije. Tako, ukoliko bismo govorili Radu umjesto Radi a pričamo o osobi, moglo bi se pogrešno zaključiti da neko govori o radu kao imenici koja označava neku djelatnost.
Imamo tako bogat i složen jezik da je situacija da neko govori o din-u (turski vjera), a sagovornik ga shvati da govori o Dinu (čovjeku) teško moguća.
Ova muško/ženska zabuna je više vjerovatno naročito u kratkim upitnim rečenicama.

egi
11.03.2010., 02:42
Dragane, postoji ime Rado... I "rad" nije glagol nego imenica nastala od glagola "raditi". Možda je i obratno, ko će ga znati... :D Uglavnom nije glagol. Glagoli se završavaju na -ti ili -ći i označavaju neku radnju.

ylang_ylang
11.03.2010., 10:16
Uh, al' se ovdje zakuhalo. Krenuli ste po dijalektima.
Hm, Dubrovnik je posebna priča, kako se u Bosni koriste turcizmi, tako i dolje za djed, dido, ili kako već, ljudi govore dundo, i nepravilno, potpuno svjesni toga, dekliniraju po padežima...
Najčistiji govor, koliko znam, a to i po svim knjigama lingvističkim piše, se govorio i govori u Bosanskoj Krajini.
Čudo nekakvih gramatika i pravopisa je izišlo, ali ja i dalje govorim novosadski pravopis, je ono što je normalno, i samo taj intelektualci priznaju, Ivan Klajn, neko ga je spominjao..., ok, možda je pametan, ali tamo ima toliko čudnih stvari napisano, da su meni oči, na svakoj drugoj strani stajale otvorene po pola sata, možda on misli da je ispravno, i nije spočitavao, dijalektiku, poznato je da radi dijalekata se svakakvi dopusti i propusti rade, ali nije normalno to koristiti, ne vjerujem da se on ikad služio time što je pisao...

Kao što su mi oči stale kad je ovo napisano....

Rad nije imenica nego glagol, ne mogu čak ni komentirati.... :-s

icaica
11.03.2010., 11:59
Ispravno je od Dine Merlina:mada ne postoji pravilo za izgovor.To se osjeca kroz sam izgovor:Od Samire(zenskog roda),Dine(Moze i jedan i drugi rod);Kresimira,Safeta,Mirka,Marka...moglo bi se reci i za Dina Merlina da je ispravno ali kroz izgovor zvuci cudno.Jezicka zagonetka.

kikos
11.03.2010., 12:34
Hehe, stvarno je smjesno citati kakve gluposti ljudi pisu. Vecina ljudi tvrdi da je ispravno jedno, samo zato sto su oni tako naucili i uvijek govorili. Ostavite neki argument ako zelite nesto tvrditi. Argumenti tipa: "glupo mi zvuci" su sami glupi. Jel to u sebi imate ugradjene neke detektore za gramaticke greske ? :)
Moji roditelji su jedni iz srednje Bosne a drugo iz istocne Hercegovine, pa sam ja cuo za oba dva oblika: i DINE i DINA. Niko nikoga netreba silom tjerati da govori na neki odredjen nacin, ali ako cemo govoriti o "gramaticki ispravnom" onda imaju pravila. Necu ih ja tumaciti kad i sam nisam 100% siguran, ali bi samo ostavio jedan argument zasto i "DINA" ima logike.

Kad se kaze bio sam kod DINE, nezan se jel se odnosi na zensku ili musku osobu DINA/DINO, dok je sasvim jasno da se radi o muskoj osobi kad je kaze "kod DINA".
Sad ce neko rec, al nezna se jel DINO ili DIN :)
Evo i drugi primjer: Kod Semse! je li Semso ili Semsa? Kad kazes bio sam kod Semsa, jasno je!

Isto tako, ako se kaze: bio sam kod Belme, Selme, Alme...... onda valjda i kod Dine (zensko). Bio sam kod Hasana, Muharema, Samira,... kod DINA!

Eto to je barem neka logika, mada ja ni sam ne govorim kod Semsa i DINA. Nekako mi "kod Dine" zvuci bolje, iako je mozda gramaticki pogresno.

dragans
11.03.2010., 14:19
Dragane, postoji ime Rado... I "rad" nije glagol nego imenica nastala od glagola "raditi". Možda je i obratno, ko će ga znati... :D Uglavnom nije glagol. Glagoli se završavaju na -ti ili -ći i označavaju neku radnju.
Da, tačno moja greška. Pa rekao bih da je prije od glagola nastala imenica, ali nevažno. Za ime Rado nisam čuo, malo mi vuče na Crnu Goru, tipa Milo.

Ono što je @strelok pominjao u vezi označavanja dijalekata kao kod nekih drugih istočnoevropskih jezika mislim da ne bi imalo nekog efekta. Strancima bi olakšalo učenje našeg(ih) jezika, ali bi samo zakomplikovalo već i onako dovoljno komplikovanu gramatiku koju imamo. A jezičke reforme se ne sprovode preko noći. Evo gledam kako nešto pokušavaju u Hrvatskoj, ali su ljudima nova pravila besmislena i smiješna. Narod govori kako je naučio, a nove riječi ulaze stalno u jezik što je i normalno.

egi
11.03.2010., 15:27
Evo i drugi primjer: Kod Semse! je li Semso ili Semsa? Kad kazes bio sam kod Semsa, jasno je!
Jasno je i ovako. Šemsa je u genitivu sa kratkim "e" dok je Šemso sa dugim.

ylang_ylang
11.03.2010., 17:22
Evo i drugi primjer: Kod Semse! je li Semso ili Semsa? Kad kazes bio sam kod Semsa, jasno je!
Jasno je i ovako. Šemsa je u genitivu sa kratkim "e" dok je Šemso sa dugim.

:-* :-* :-* :ymapplause: :ymapplause: :ymapplause:

ap.civa
11.03.2010., 18:24
Svi vi što tako zdušno zastupate tezu o postojanju tzv. bosanskog jezika imajte malo obzira i prema hercegovcima, koji, iako su zadnji u nazivu, nisu time i manje važni.

egi
11.03.2010., 18:48
Evo i drugi primjer: Kod Semse! je li Semso ili Semsa? Kad kazes bio sam kod Semsa, jasno je!
Jasno je i ovako. Šemsa je u genitivu sa kratkim "e" dok je Šemso sa dugim.

:-* :-* :-* :ymapplause: :ymapplause: :ymapplause:
:ymblushing: :ymblushing: :ymblushing:
Šteta što nemamo nikoga ko je stručnjak za morfologiju. ;)

Ima još jedno ime koje je zanimljivo, a to je Sabrija. Može biti i muško i žensko, s tim što se žensko ime izgovara sa dugim "i". Deklinacija im je takođe identična opet sa drugačijim izgovorom. Ima još takvih imena kao npr. Alija. Hajde to, ali u engleskom postoji gomila imena koja mogu biti muška i ženska, a koja se potpuno isto izgovaraju ili pišu. Jordan, Alex, Elliot, Jamie, Jessie, Kim, Robin, itd.

ne klikaj me
11.03.2010., 19:39
:ymblushing: :ymblushing: :ymblushing:
Šteta što nemamo nikoga ko je stručnjak za morfologiju. ;)

Ima još jedno ime koje je zanimljivo, a to je Sabrija. Može biti i muško i žensko, s tim što se žensko ime izgovara sa dugim "i". Deklinacija im je takođe identična opet sa drugačijim izgovorom. Ima još takvih imena kao npr. Alija. Hajde to, ali u engleskom postoji gomila imena koja mogu biti muška i ženska, a koja se potpuno isto izgovaraju ili pišu. Jordan, Alex, Elliot, Jamie, Jessie, Kim, Robin, itd.
Ja bi samo da dodam i prezimena koja se isto pišu a totalno drugačiji je akcenat prilikom izgovora ;) ..u biti treba se voditi onom logikom izgovaraj onako kako vlasnik imena i prezimena izgovara ;) recimo prezime Jašarević...sa drugim dugim "a" i Jašarević...koje se izgovara bez ijednog akcentiranog slova-glasa...

egi
11.03.2010., 20:37
I moje prezime se može izgovoriti na dva načina. Mene nervira kada mnogi stavljaju naglasak na drugi slog, umjesto na prvi kako sam navikao.

A šta mislite koje je pravilno od ovog dvoga..? Kada Faruka zovemo "Faruk" ili "Faruče"? Pošto bega zovemo "beže" a duha "duše, a kako je posrijedi (prva) palatalizacija u vokativu koja bi se trebala primijeniti u sva tri primjera, "Faruče" ili "Streloče" bi trebalo biti pravilnije tj. pravilno?

ne klikaj me
12.03.2010., 21:14
I moje prezime se može izgovoriti na dva načina. Mene nervira kada mnogi stavljaju naglasak na drugi slog, umjesto na prvi kako sam navikao.

A šta mislite koje je pravilno od ovog dvoga..? Kada Faruka zovemo "Faruk" ili "Faruče"? Pošto bega zovemo "beže" a duha "duše, a kako je posrijedi (prva) palatalizacija u vokativu koja bi se trebala primijeniti u sva tri primjera, "Faruče" ili "Streloče" bi trebalo biti pravilnije tj. pravilno?

Palatalizacija u vokativu imenica kako zbirnih tako i vlastitih(Faruk je znači vlastita imenica) govori da je ispravno Faruče :) ....Evo još par sličnih primjera kad je riječ o palatalizaciji u vokativu imenica:seljak-seljače,junak-junače,......itd.

U biti u pravilo prve palatalizacije glasi da se zadnjonepčani suglasnici k,g,h mijenjaju u suglasnike č,ž,š.Prema tome treba :beg-beže,duh-duše,Faruk-Faruče,Šerlok-Šerloče,......sva tri primjera ovako.Naravno ima i ovdje par izuzetaka ali ovi navedeni primjeri ne podliježu pod izuzetke.

egi
17.03.2010., 18:41
Kako se zovu muški i ženski stanovnik(ca) Goražda?

almond eyes
17.03.2010., 19:20
Valjda Gorazdanin i Gorazdanka :)

egi
17.03.2010., 19:24
Valjda Gorazdanin i Gorazdanka :)
Ma čitam danas u novinama gdje piše "Goraždak" pa rekoh možda se šta promijenilo a da meni nisu javili. :D

almond eyes
17.03.2010., 19:33
Valjda Gorazdanin i Gorazdanka :)
Ma čitam danas u novinama gdje piše "Goraždak" pa rekoh možda se šta promijenilo a da meni nisu javili. :D
Imala sam i ja priliku cuti tu verziju,za mene jako pogresna i para do mozga X(

xxlxxl
17.03.2010., 22:11
jeli
pravilno
ercegovci
ili
hercegovci
:D

egi
17.03.2010., 22:33
Hercegovci sa velikim "H". :p

A kako se kaže ženska pripadnica ove oblasti?

xxlxxl
17.03.2010., 22:45
:D ah,a kod mene hrvati uopste ne izgovaraju h,pa zato pitam :D

mary-ann
17.03.2010., 22:45
Hercegovci sa velikim "H". :p

A kako se kaže ženska pripadnica ove oblasti?

Almica :D

Titan
17.03.2010., 22:51
Hercegovci sa velikim "H". :p

A kako se kaže ženska pripadnica ove oblasti?

Almica :D

E, mary-ann...djavo te odnio.... [-x :)) :)) :)) :)) :)) :))

xxlxxl
17.03.2010., 22:57
lindzo....ercegovke =))

mary-ann
18.03.2010., 00:44
Hercegovci sa velikim "H". :p

A kako se kaže ženska pripadnica ove oblasti?

Almica :D

E, mary-ann...djavo te odnio.... [-x :)) :)) :)) :)) :)) :))

Neka me još malo :p :p

egi
18.03.2010., 04:04
"Svih" ili "sviju"?

ylang_ylang
18.03.2010., 10:29
"Svih" ili "sviju"?

"Svih"

bh ultimativ
18.03.2010., 10:34
Hercegovci sa velikim "H". :p

A kako se kaže ženska pripadnica ove oblasti?

Almica :D


:ympeace: :ympeace: :ympeace:

:ymapplause: :ymapplause: ;) :ymapplause:

almond eyes
20.03.2010., 13:16
Ko bi rekao jesu pismeni ovi moji forumasovci :-?

almond eyes
03.06.2010., 19:03
Ima li neko neke nedoumice u vezi pravopisa:biggrin::biggrin:

bare
10.06.2010., 14:42
"Svih"

Sviha njiha

@ Almica ja sam nepismen:)

almond eyes
14.06.2010., 22:27
Sviha njiha

@ Almica ja sam nepismen:)
Ko prizna,kao ti i ja,pola mu se prasta:biggrin:
Ja ponekad imam neka pitanja ali dok dodjem do ove teme zaboravim na to:):D

bobus
14.06.2010., 23:18
jeli
pravilno
ercegovci
ili
hercegovci
:D

Ne znam za ercegovci ili hercegovci :D, ali znam da je pravilno "je li", a "'jeli" je od glagola jesti (objedovati, rucati)

almond eyes
15.06.2010., 14:18
Ne znam za ercegovci ili hercegovci :D, ali znam da je pravilno "je li", a "'jeli" je od glagola jesti (objedovati, rucati)
Pravilno je Hercegovci:)

skljoco
16.06.2010., 00:36
Ima li neko neke nedoumice u vezi pravopisa:biggrin::biggrin:

zar si ti expert x_x

daj da vidimo koji je pravi termin za pripadnika Bosanskohercegovacke nacije ,

bobus
16.06.2010., 09:20
Pravilno je Hercegovci:)

Almice:D, to je bila sala, naravno da znam da je pravilno - Hercegovci:biggrin:

almond eyes
16.06.2010., 17:57
Almice:D, to je bila sala, naravno da znam da je pravilno - Hercegovci:biggrin:
Znam,a iz sale sam i ja dopisala:)
@skljoco nisam ekspert,naravno,a za taj termin koji te zanima ti bi trebao stogod smisliti:biggrin:

differAnce
19.06.2010., 23:36
Dođe mi pod ruku roman ''Drugi ljudi'', Halida Kadrića. Nikad čuo za tog čovjeka prije. Vidim da je pisao za djecu i da je roman ''Ferije'' ušao i u lektiru za osnovnu školu, a ovaj roman mu je prvi roman za odrasle.

U uvodu, pisac veli:

"Od ljudi kojima i sam pripadam, opisanim u ovom romanu, dijeli nas pola stoljeća, nešto i više. Usljed burnih društvenih zbivanja mnogo šta se izmijenilo, pa i jezik, posebno jezik Bošnjaka. Iz tadašnjeg bosanskog jezika, koji je imao dugu tradiciju, posebno iz leksike, ”pometene” su za ovo relativno kratko vrijeme mnoge riječi i ”zaboravljeni” brojni tradicionalni izrazi. Taj jezik Bošnjaka ostao je samo u govoru starijeg svijeta, a kako je takvog iz dana u dan sve manje, tako je manje i njegovog jezika. Roman sam napisao jezikom kojim sam tada govorio, jezikom koji sam čuo od svoje rahmetli mame i nene, svoga rahmetli babe i djeda, jezikom koji sam znao dok nisam pošao u školu, gdje su me učili kako treba da ”pravilno govorim” tj. da govorim kako danas činim. Kako je jezik čovjekovo duhovno bogatstvo, tako nije teško razumjeti koliko sam ovim osiromašen. Uzmem li u obzir i da sam time udaljen od majke, eto razloga za razmišljanje. Kada usporedim ono i ovo vrijeme, dođem do pitanja: kada sam (bio) pravi? Ako sam to sada, trebao bih biti zadovoljan; ako sam bio prije, onda ne mogu biti, jer sam iznevjerio majku."

Tek sam na početku čitanja, ali me je zaista dirnuo tim jezikom naših nena, deda, roditelja...Taj njegov literarni pokušaj, ili nastojanje, mi se odmah dopade, iako mi se učini sve to malo prenaglašenim i nedovoljno doziranim.

bobus
22.06.2010., 00:08
Dođe mi pod ruku roman ''Drugi ljudi'', Halida Kadrića. Nikad čuo za tog čovjeka prije. Vidim da je pisao za djecu i da je roman ''Ferije'' ušao i u lektiru za osnovnu školu, a ovaj roman mu je prvi roman za odrasle.

U uvodu, pisac veli:

"Od ljudi kojima i sam pripadam, opisanim u ovom romanu, dijeli nas pola stoljeća, nešto i više. Usljed burnih društvenih zbivanja mnogo šta se izmijenilo, pa i jezik, posebno jezik Bošnjaka. Iz tadašnjeg bosanskog jezika, koji je imao dugu tradiciju, posebno iz leksike, ”pometene” su za ovo relativno kratko vrijeme mnoge riječi i ”zaboravljeni” brojni tradicionalni izrazi. Taj jezik Bošnjaka ostao je samo u govoru starijeg svijeta, a kako je takvog iz dana u dan sve manje, tako je manje i njegovog jezika. Roman sam napisao jezikom kojim sam tada govorio, jezikom koji sam čuo od svoje rahmetli mame i nene, svoga rahmetli babe i djeda, jezikom koji sam znao dok nisam pošao u školu, gdje su me učili kako treba da ”pravilno govorim” tj. da govorim kako danas činim. Kako je jezik čovjekovo duhovno bogatstvo, tako nije teško razumjeti koliko sam ovim osiromašen. Uzmem li u obzir i da sam time udaljen od majke, eto razloga za razmišljanje. Kada usporedim ono i ovo vrijeme, dođem do pitanja: kada sam (bio) pravi? Ako sam to sada, trebao bih biti zadovoljan; ako sam bio prije, onda ne mogu biti, jer sam iznevjerio majku."

Tek sam na početku čitanja, ali me je zaista dirnuo tim jezikom naših nena, deda, roditelja...Taj njegov literarni pokušaj, ili nastojanje, mi se odmah dopade, iako mi se učini sve to malo prenaglašenim i nedovoljno doziranim.

Interesantno!
Gdje si kupio knjigu? Ko je izdavac? Bas bih je voljela procitati....

differAnce
22.06.2010., 00:42
Interesantno!
Gdje si kupio knjigu? Ko je izdavac? Bas bih je voljela procitati....

Ja je od burazera pokupio, tako da ti ovu ne mogu poklonit :biggrin:, a sad, evo, gledam: Šahinpašić, 2006.

bobus
22.06.2010., 00:44
Hvala, to mi je sasvim dovoljno, kao da si je i poklonio...:D

Yoker
28.08.2014., 18:05
Čuvari identiteta: Enis Kahrimanović napravio prvi online sistem za učenje Bosanskog jezika!

- Jezik je čuvar historije i neminovna je njegova povezanost sa kulturom zemlje u kojoj se koristi. Jedna od ključnih preporuka je podržavanje organiziranja dopunske nastave na maternjim jezicima u zemljama Evrope. Sistem za učenje bosanskog jezika pod nazivom „Uči Bosanski“ pustili smo u javnost 27. juna 2014. godine. Ovo prvo izdanje sadrži lekcije iz oblasti fonetike, fonologije i pravopisa. U narednom periodu proširit ćemo sistem sa lekcijama iz morfoglogije i leksikologije, a kasnije iz oblasti sintakse - objašnjava Kahrimanović i dodaje da je učestvovalo osam ljudi iz BiH i inozemstva na izradi i razvoju online sistema učenja bosanskog jezika.

http://www.nap.ba/vijest.php?id=3835

Ne kaže se džaba: "na mladima svijet ostaje"
Aferim za Enisa. Ovo je jedinstvena prilika da se bosanskohercegovačka mladost u dijaspori
detaljnije upozna sa svojim jezikom porijekla.


http://www.nap.ba/images/slike/enis(1).jpg